Ja razumijem reakcije ljudi, ali ne, ne nalazimo se ni u kakvom posebnom razdoblju pojačane aktivnosti. Zapravo, u seizmologiji se nigdje na svijetu ne radi takva statistika jer nije relevantna, poručio je Krešimir Kuk
'NE MOŽE SE PREDVIDJETI'
Seizomolog Kuk o potresima: 'Ljudi trebaju prestati živjeti u strahu i brojati svaki potres'
Nakon velikih potresa u ožujku i prosincu 2020. godine, ljudi su uplašeni, a neki smatraju da se trenutno nalazimo u razdoblju pojačane seizmičke aktivnosti pa strahuju od novih potresa. Seizomolog Krešimir Kuk, objasnio je za Dnevnik.hr da se to ne može izračunati niti predvidjeti.
- Ja razumijem reakcije ljudi, ali ne, ne nalazimo se ni u kakvom posebnom razdoblju pojačane aktivnosti. Zapravo, u seizmologiji se nigdje na svijetu ne radi takva statistika jer nije relevantna. Potresi nikada nisu pravilno raspoređeni, jednostavno uvijek na svijetu ima i većih i manjih podrhtavanja. Stoga bi bilo vrlo nerealno raditi takve usporedbe - objasnio je Kuk za Dnevnik.hr te dodao da smo zbog svega što se dogodilo, postali puno osjetljiviji na nova podrhtavanja.
- Na zemlji postoje dva pojasa seizmičkih aktivnosti. Jedan je Pacifički pojas, u koji spada i ovaj potres koji je bio na Islandu prije nekoliko dana. U tom su pojasu potresi najjači i puno češći. Zbog geologije na tom je području i najviše vulkana na planetu i aktivnost Zemlje je najizraženija'', objašnjava te se slaže da potresu na Islandu u nekim drugim okolnostima ne bismo uopće pridavali pažnju u Hrvatskoj da trenutačno ne reagiramo pretjerano zbog psihoze koja je nastala u društvu - pojašnjava seizmolog pa dodaje.
- Drugi je tzv. Mediteransko-transazijski pojas, kojem pripada i Hrvatska. On je skloniji umjerenim potresima, ali aktivnost tog područja u ovim trenucima nije ništa neuobičajenija nego inače. Jednostavno smo mi osjetljiviji jer godinama nismo imali snažniji potres, a onaj posljednji koji je bio, iza sebe je ostavio ruševine. Posljednji, prije ovih nedavnih, bio je onaj u Stonu 1996. godine - rekao je Kuk.
Upravo zbog toga, ljudi donedavno nisu detaljno pratili informacije o potresima, a danas, pomoću aplikacija, prate se i oni najmanji te se tako stvara strah, no ne treba na temelju toga donositi zaključke o budućim potencijalnim podrhtavanjima, upozorio je seizmolog.
- Praćenje ranijih potresa na ovim područjima i vremenu kada su se oni događali nikako ne znači kako se novi potres dogodi svakih 100 godina. Potrese tako jednostavno nije moguće pratiti. Statistika je u seizmologiji opasna, ljudi često broje potrese pa na taj način misle da mogu izračunati nekakva predviđanja, ali to nije tako. Na sreću, u našem pojasu potresi nisu tako česti. Ako svaki dan stavljamo naglasak na to, samo se međusobno plašimo i stvaramo psihozu, koja, još u vrijeme ove pandemije, nije uopće ni konstruktivna ni korisna - smatra Kuk te pojašnjava kako se moramo osloboditi straha i naučiti se pripremati za buduće potrese.
- To nikako nije život u strahu, nego stvaranje niza institucija i prevencije koja će nam omogućiti da nam i znatno snažniji potresi ne predstavljaju problem te ne ostavljaju značajne štete ili žrtve. Opet govorim o Japanu i Čileu. Njima je nezamislivo da takva magnituda može izazvati ovakve štete kao kod nas u Zagrebu te Petrinji i Sisku. Ako imamo sve službe i institucije, ako prilagodimo gradnju i naučimo osnovna ponašanja u takvim situacijama, mi smo mirni i nema razloga da se bojimo i živimo u strahu - poručio je Kuk za Dnevnik.hr.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
