Sjednica: Sabor u četvrtak o novom zakonu o poljoprivredi

Novi zakon o poljoprivredi, koji je predložila Vlada, a čiji su ciljevi održivi razvoj poljoprivrede, načela opće sigurnosti hrane i očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa, tema su o kojoj će u četvrtak raspravljati Hrvatski sabor.

Tim se zakonom unapređuje i povećava konkurentnost te jača društvena, socijalna, gospodarske i ekološka uloga poljoprivrede, ističe potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede.

Novim se zakonom uređuje provedba 12 novih uredbi Europske unije, koje nisu bile riješene Zakonom iz 2015. godine, njime se osigurava nastavak konzistentnosti u provedbi mjera koje su utvrđene uredbama donijetim u okviru zadnje reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Novim se zakonom, primjerice, definiraju mjere poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, mjere izravne potpore, uređenje tržišta itd.

Predviđa se i novi organizacijski oblik poljoprivrednika, uvode međunarodni standardi za hranu, smjernice i kodovi dobre prakse kojima je glavna namjena zaštita zdravlja potrošača i osiguranje poštenih postupaka u trgovini hranom.

Sabor: Nova pravila o biogorivima za prijevoz

Saborski zastupnici pozdravili su u srijedu izmjene Zakona o biogorivima za prijevoz kojima se udio biogoriva iz prve generacije, dakle goriva koje se dobivaju iz žitarica, šećernih i uljanih kultura, ograničava na maksimalno sedam posto u ukupnoj godišnjoj potrošnji energije u prijevozu do 2020. godine.

Izmjenama se uvodi minimalni nacionalni cilj od 0,1 posto obveze potrošnje naprednih biogoriva u prijevozu i ostavlja mogućnost da se taj cilj u idućoj godini razmotri ovisno o stanju na tržištu.
Količine biogoriva koje nisu stavljene na tržište u prethodnoj godini neće se moći prenositi u tekuću već će obveznici njihova stavljanja na tržište morati platiti okolišnu naknadu. Ta će se naknada plaćati i ako nisu ispunjeni uvjeti smanjenja emisija stakleničkih plinova, do kraja ove godine te bi se emisije morale smanjiti najmanje dva posto u odnosu na emisije iz 2010., a do kraja 2020. najmanje šest posto.

Izmjenama se uvodi obveza obveznicima javnog gradskog prijevoza i željeznici da za potrebe prijevoza koriste samo struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, te ukida mogućnost davanja potpore za proizvodnju biogoriva.

Predložene izmjene Slaven Dobrović (Most) vidi kao dio napora da se zaustavi rast koncentracije stakleničkih plinova a Europa je, podsjetio je, predvodnik te borbe. Istaknuo je da je sektor prometa vrlo važan i da treba povećati udio goriva neutralnih po udjelu ugljika.

Miro Totgergeli (HDZ) podsjetio je da su izmjene koje predlaže Vlada uvjetovane izmjenama europskoga zakonodavstva, a cilj im je funkcioniranje tržišta bio goriva, te nastavak proizvodnje tog goriva na tržišnim mehanizmima.

Mostov Miro Bulj tražio je, ali nije dobio odgovor, koliko Hrvatska ima površina za proizvodnju bio goriva, te izrazio bojazan da ćemo biti samo uvoznici tog goriva do će naše poljoprivredne površine ostati zapuštene.

Zastupnici su pozdravili vladin prijedlog da se potvrde Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač iz 2016. koje pooštravaju uvjete zaštite ozonskog omotača.

Analiza utjecaja te potvrde na pojedine sektore pokazala je da će najveći pritisci biti na rashladni sektor za komercijalno hlađenje. Naime od 1. siječnja 2020. postojeći rashladni uređaji koji koriste radnu tvar R404a te s potencijalom globalnog zatopljenja većim od 2500 neće se više moći servisirati, a i sama tvar se neće moći upotrebljavati, isticano je na saborskim odborima.

Imamo sve više rashladnih uređaja, po kućama, javnim ustanovama, autima, planira li se akcija zbrinjavanja opreme nakon upotrebe, zanimalo je Dobrovića koji je upozorio da sustav reciklažnih dvorišta ne funkcionira najbolje.