News

Komentari 9

Škola i vrtić u Brnazama okružit će se cestama. Ideju gura HDZ, a revoltirani mještani prosvjeduju

Škola i vrtić u Brnazama okružit će se cestama. Ideju gura HDZ, a revoltirani mještani prosvjeduju

S više od 300 potpisa peticije i odlukom Gradskog vijeća da je cesta oko škole "pogubna, protivna i štetna interesima građana", mještani Brnaza bore se protiv vlasti koja inzistira na gradnji još jedne prometnice

Zamislite veliki kružni tok i unutar njega školu, dječji vrtić i igralište. Samo što cesta ne ide u krug, već čini kvadrat.

- Oko prostorija gdje djeca svaki dan borave imamo lokalnu cestu, državnu cestu, sad se radi županijska cesta i još nam samo fali autoput - opisuje to bolje Josip Marić, predsjednik mjesnog odbora Brnaze gdje se ovo neobično infrastrukturno rješenje nalazi. 

Kome bi takvo što uopće palo na pamet? Okružiti djecu cestama? Pitamo sami sebe, a onda i našeg sugovornika. 

Na državnu cestu pored igrališta gdje kamioni jurcaju nemalim brzinama on i Jure Bilandžić donijeli su hrpe papira pa pokazuju čije su to ideje i kakvi su argumenti vlasti koja inzistira da se djeci Brnaza za ovaj Božić pokloni još i ta županijska cesta. Koja, po mišljenju mještana, neće biti ni od velike koristi oko rasterećivanja prometa u Sinju. 

- Županija gura tu cestu protivno volji nas mještana. Potpisali smo peticiju, imamo već preko tri stotine potpisa, a kad se smiri situacija s koronavirusom organizirat ćemo prosvjed jer smatramo da je još jedna cesta oko škole opasna i besmislena i želimo da se čuje mišljenje nas stanovnika koji ćemo morati živjeti s tom cestom - odlučno će Jure, ovdje u ulozi predstavnika potpisnika peticije. A oni su posebno ljuti na izjave Petra Škorića, ravnatelja Županijske uprave za ceste. U više navrata tvrdio je da ima suglasnost lokalne zajednice. 

- Nema i nema! Dakle, osim što imamo peticiju, Gradsko vijeće grada Sinja još 2011. godine odlučilo je da "ne prihvaća projekt jer je poguban, protivan i štetan interesima građana", a naš mjesni odbor je prošle godine jednoglasno tražio brisanje prometnog koridora. Ne znam odakle im tvrdnja da imaju podršku lokalne zajednice. Nas nitko ništa nije pitao. Slažemo se da je obilaznica potrebna, ali što dalje od ionako opterećene škole - uvjeravaju Brnažani. 

Jedan od dožupana Splitsko-dalmatinske županije rodom je iz Otoka, mjesta dokle bi ova nova trasa trebala voditi. I s njim su pokušali razgovarati. Rečeno im je da će, ako im cesta toliko smeta Županija preseliti školu. 

- Ma sve i da maknu školu, tu ostaje vrtić. I igralište. Znači šta su dobili? Opet će tu biti koncentracija djece. Pa i da maknu i vrtić i igralište opet je tu tridesetak kućanstava sa svojim poljima i vrtovima, a prema ucrtanom prijedlogu nekima će ta cesta prolaziti na dva metra od prozora - objašnjavaju Jure i Josip potkrjepljujući te riječi nacrtima iz idejnog projekta. Promatramo ih i mi. Zaista je tako. Ucrtana cesta nema nikakvih krivina već ide ravno, nekome na 500 metara od vrata, a nekome na pljunomet. A zemljišta kuda će prolaziti trebat će otkupiti. 

Ali ono što nedostaje u dokumentaciji koja je pred nama jesu studija utjecaja na okoliš i procjena isplativosti ceste. Trebala bi biti duga dva i pol kilometra i voditi do 'Žutog mosta', odakle biste mogli skrenuti ili natrag u Sinj ili u mjesto Otok. Na pitanje vide li uopće smisao ove prometnice, uglas odgovaraju "nema uopće smisla". 

Agregat ove priče je Županijska uprava za ceste (ŽUC) čiji ravnatelj je Petar Škorić, predsjednik splitskog HDZ-a. 

ŽUC je na inicijativu Grada Sinja napravio prijedlog za izgradnju ceste, a onda on ide Županiji (kojom također upravlja HDZ) na glasanje i usvajanje: 

- Inicijativa za njenu gradnju došla je upravo od Grada Sinja, što su podržale Općina Otok i Splitsko-dalmatinske županija, te ovaj projekt prolazi sve zakonski propisane procedure - tvrdi Škorić. A evo što kaže gradonačelnica Kristina Križanac:

- Inicijativa za gradnju ceste nije potekla iz Grada Sinja, ali ne sporimo viđenje razvoja cestovne mreže od strane Županijske uprave za ceste.

Na pitanje kako komentira to što mještani uopće ne žele tu cestu, odgovara: "Građani imaju pravo iznjeti svoje mišljenje i to im pravo ne može nitko osporiti".

Dakle, cestu nije nitko inicirao, za njom nema potrebe, mještani je ne žele, ali ona će se i dalje graditi. 

Škorić kaže da je suglasnost dalo i Gradsko vijeće Sinja usvajanjem prostornog plana u kojem se koridor nalazi (mjesni odbor tvrdi da cesta nije dobila suglasnost Gradskog vijeća, op.a.), te da imaju podršku i Općine Otok i Splitsko-dalmatinske županije. Ako je tako, tehnički gledano, cesta ima potporu gradonačelnika, načelnika i župana. Ima političku potporu. Ali i dalje nema podršku mještana - onih koji će s novom prometnicom morati živjeti. 

Podsjetimo da oko škole već idu državna i lokalna cesta, a županijskom će se omeđiti s još jedne strane. Škorića smo pitali misli li da je to opasno za djecu? 

- Sigurnost pješaka i školske djece nam je primarna i to će biti regulirano izgradnjom nogostupa, zaštitne opreme i semaforskim uređajima, kao i svom potrebnom prometnom signalizacijom primjerenoj urbaniziranim sredinama - odgovorio je ravnatelj ŽUC-a napominjući da je Splitsko-dalmatinska županija već u svoje planove uvrstila i izgradnju nove područne škole.

- Nalazila bi se u neposrednoj blizini postojeće. Bit će za cca 200 metara udaljena od planirane trase ove prometnice. To će dodatno smanjiti doticaj djece s ovom cestom, a što je u suglasju sa zahtjevima mještana da koridor ceste bude dalje od škole koja se planira izgraditi - najavljuje Škorić. 

Brnažani to ne vide kao sretno rješenje. Makne li se škola 200 metara dalje, svejedno, rekli smo, ostaje vrtić. I igralište. Omeđeni cestama. A maknu li vrtić i igralište, ostaju kuće. Dvorovi, vrtovi, polja zaprašena ispušnim plinovima automobila. Kamioni na korak od prozora. Direktno smanjenje kvalitete života za dvadesetak kućanstava. A zbog čega? 

 

 

Na ovu temu razgovarali smo i s Petrom Škorićem, ravnateljem Županijske uprave za ceste:                                                          U kojoj je fazi izgradnja obilaznice kod škole u Brnazama? 
- Pri završetku je izrada Idejnog projekta ceste od Masle do Piketa. U 2021. se planira ishoditi sva potrebna dokumentacija i dozvole, dok bi se početak gradnje planirao u 2022. godini.
 
Zbog čega se ta obilaznica radi i kome će služiti? Je li napravljena isplativost te ceste? Možemo li je dobiti na uvid? 
- Na širem području Grada Sinja u proteklom razdoblju odvijala se stihijska urbanizacija, pa razvoj prometne mreže nije pratio širenje građevinskog područja. Posljedica toga je kapilarno širenje ulične mreže naselja u formi niza „individualnih“ kolnih prilaza koji priključak ostvaruju neposredno na kategorizirane prometnice (DC1, DC219, LC67038, LC67040). Na takve kolne prilaze, namijenjene za nekoliko individualnih stambenih objekata, veže se sve više objekata sa sve većim prometnim potrebama. Takvim širenjem prometne mreže superponirali su se negativni efekti što je posebice vidljivo u prometnim špicama gdje nije moguća disperzija prometnih tokova, a često dolazi i do prometnih nesreća. Usporedbom mjerenja prometa na državnoj cesti D1 kroz Brnaze, kao i na LC67040 (Put Piketa), u 2019 godini zabilježen je prosječan dnevni broj vozila od 11719 kroz Brnaze i 4619 vozila na LC67040, odnosno porast prometa od gotovo 20% u odnosu na 2017 godinu, što je jedan od najvećih porasta broja vozila u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je i glavni razlog zašto Županijska uprava za ceste Split, sukladno postojećoj prostorno planskoj dokumentaciji, priprema  zahvat Masle – Piket, kako bi smanjili prometne gužve i omogućili kvalitetnije prometno povezivanje istočnog djela grada Sinja (Trnovača), kojem gravitiraju Glavice, Gala, Otok, Ruda, Grab te osigurali brže i sigurnije dnevne prometne migracije prema Splitu. Izgradnjom nove županijske ceste, od Masle do Piketa, promet kroz Brnaze bi se smanjio za cca 30% posto, što bi smanjilo prometne gužve i povećalo sigurnost prometa kroz Brnaze i Sinj.
Planiramo izgraditi modernu i sigurnu prometnice, s izgrađenim nogostupom i biciklističkom stazom, te javnom rasvjetom, te će kao takva doprinijeti porastu kvalitete života svih koji žive na tom području, a posebno će biti zadovoljni vozači iz istočnog dijela Sinja i okolnih općina koji će brže prometovati prema Splitu.
 
Gradsko vijeće Sinja i mjesni odbori protive se ovoj obilaznici. Potpisali su peticiju i najavljuju prosvjede. Zašto Županija na njoj inzistira ako nema podršku mještana? 
- Gradsko vijeće Sinja usvojilo je prostorni plan u kojem se nalazi koridor ove ceste, a inicijativa za njenu gradnju došla je upravo od Grada Sinja, što su podržale Općina Otok i Splitsko-dalmatinske županija, te ovaj projekt prolazi sve zakonski propisane procedure. Prometnica bi išla uz kanal Hrvatskih voda, širine trase od 20-tak metara, dok bi se preostali dio trenutno zauzetog koridora, od 75 metara, „oslobodio“ vlasnicima za korištenje.
Trasa buduće prometnice, koja danas u naravi cca 70 % predstavlja makadamski put, pored prometnog i sigurnosnog aspekta ima značajan i gospodarski aspekt  jer se spaja s gospodarskim i važnim društvenim faktorima; sportski aerodrom na Piketu, hipodromom, kompleks bivše tvornice Dalmatinke, pilanom i dr. U interesu svih je da se dalje planski razvija i gradi prometna mreža koja će osigurati bržu, kvalitetniju i sigurniju prometnu komunikaciju, a u konačnosti i svima poboljšati kvalitetu života.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

Najčitaniji članci