Slovenci iz masovne grobnice iskopali ostatke barem 139 ljudi

Slovensko vladino povjerenstvo za pitanja masovnih egzekucija nakon Drugog svjetskog rata predstavilo je u četvrtak rezultate istraživanja masovne grobnice u mjestu Mostec kod Brežica.

U nekadašnjem protutenkovskom rovu, na terenu na kojemu su provedena forenzička ispitivanja s obzirom da će se uskoro naći pod vodom zbog gradnje akumulacije u okviru hidrocentrale Brežice, otkopani su od 25. kolovoza do sada posmrtni ostaci barem 139 ljudi, kazao je novinarima Uroš Košir koji je vodio ekipu što je provela ekshumaciju.

O kolikom se broju žrtava radi, to će se znati nakon završetka ekshumacije i provedene antropološke analize, dodao je.
Pretpostavlja se da su većinom strijeljani pripadnici tzv. poraženih vojski, ali ima i ostataka civila i žena, kažu slovenski forenzičari.
Pronađena su tri mjesta u rovu u kojem su nađeni ostaci triju skupina žrtava i dijelovi predmeta koji su im pripadali, te ostaci streljiva različitoga kalibra.

Žrtve Slovenci, Hrvati i Nijemci

Ti predmeti govore da su žrtve bile "slovenskog, hrvatskog i njemačkog podrijetla", skoro svi su ubijeni bez obuće i većine odjeće, a većina kostura ima primjetne znakove na kostima ruku koje svjedoče da su prilikom egzekucije bili vezani žicom s rukama otraga, kazao je Košir, dodavši da mjesto stradanja sugerira kako je većina ubijenih ustrijeljena na rubu rova ili kad su u njega pali.

Kriminalist Pavel Jamnik koji se po nalogu vlade niz godina bavi pitanjem poratnih masovnih grobnica, kazao je da je grobnica Mostecu jedna prvih masovnih grobnica za koje se saznalo nakon što se o tome smjelo javno govoriti, da je o njoj još 1995. godine bilo obaviješteno državno odvjetništvo.

Vladino je povjerenstvu utvrdilo da je na lokaciji Mostec u tenkovskom rovu koji je dug 200 metara dosta ljudskih posmrtnih ostataka i da su ubijanja ljudi koji su tamo dovođeni iz logora iz okolice Ljubljane i Celja trajala od svibnja, pa sve do kraja listopada 1945. godine.

Predsjednik vladinog povjerenstva za masovne grobnice, povjesničar Jože Dežman, kazao je da takve grobnice omogućuju da se preko arheologije upoznamo s trenutkom smrti žrtava.

U njima je zabilježen trenutak smrti i tako se možemo približiti žrtvama. Ako počinitelji šute, onda o zločinu govore same žrtve, kazao je, dodavši kako u radu na toj masovnoj grobnici koji se nastavlja treba obaviti daljnja antropološka i forenzička istraživanja u policijskom forenzičkom laboratoriju.

Nakon toga će posmrtni ostaci žrtava biti prebačeni u kosturnicu žrtava poratnih egzekucija na mariborskom groblju Dobrava, dok će se nađeni predmeti predati Muzeju za noviju povijest u Ljubljani, naveo je Dežman.