Obavijesti

News

Komentari 32

Europski čelnici žele uskladiti mjere u borbi protiv korone

Europski čelnici žele uskladiti mjere u borbi protiv korone

Prema podacima lokalnih Stožera u Primorskoj goranskoj županiji je zabilježeno 70 novih slučajeva zaraze, a dvoje ljudi je umrlo. U Zagrebačkoj županiji su 103 nova slučaja zaraze

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Live
Sortiranje događaja
21.42

Biden: 'Svi putnici u SAD morat će se testirati i ići u karantenu'

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da bi broj preminulih od korona virusa u SAD-u mogao prijeći brojku od 500.000 već idući mjesec. 

- Trebat će mjeseci dok da preokrenemo stvar u svoju korist - rekao je i dodao da su najteži dani pred Amerikancima, a zatim najavio da pomoć stiže.

Više pročitajte ovdje

21.35

Pandemija dodatno pojačala rodnu neravnopravnost, upozorava Europski parlament

Kriza uzrokovana koronavirusom je ugrozila otprije narušeni društveni položaj žena, upozorili su europarlamentarci u četvrtak su u raspravi o strategiji EU-a za prevladavanje rodne neravnopravnosti i zatražili da se te politike podupru konkretnim mjerama.

Zastupnici u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici pozdravili donošenje EU-ove "Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025." koju je Komisija predstavila u ožujku 2020. ali su istaknuli da su za postizanje iznesenih ciljeva potrebne konkretne mjere,   

Glavni ciljevi strategije su, među ostalim, nulta tolerancija nasilja nad ženama, jednake plaće i uvjeti rada, prestanak diskriminacije žena pri imenovanju na vodeće pozicije.

Europski parlament je u četvrtak također raspravljao o posljedicama krize uzrokovane pandemijom po položaj žena te o nedovoljnoj zastupljenosti žena u digitalnom gospodarstvu.

Pandemija i ekonomska kriza dodatno su povećale socijalno-ekonomske razlike između muškaraca i žena, istaknuli su zastupnici  u raspravi i zatražili da se u sve programe u okviru idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a  i planu oporavka od krize obavezno uključi i rodna perspektiva.

U vezi s Istanbulskom konvencijom parlament je pozdravio namjeru Komisije da ove godine predloži mjere za ostvarivanje ciljeva te konvencije, za slučaj da neke članice nastave blokirati njenu ratifikaciju na razini Unije.  

Zastupnici su u raspravi o strategiji EU-a za postizanje rodne ravnopravnosti izrazili zabrinutost zbog narušavanja prava žena u nekim državama članicama, posebice ograničavanjem prava žena u na pobačaj i pristupa sveobuhvatnom spolnom odgoju u Poljskoj. Također su upozorili na reforme u Mađarskoj koje potkopavaju prava transrodnih zajednica.

Zatražili su kontinuirano praćenje poštivanja prava žena i rodne ravnopravnosti, uključujući širenje dezinformacija i inicijativa koje u državama članicama unazađuju postignuta razinu prava, izvijestio je Europski parlament.

Zbog neravnopravnog položaja žena u ekonomiji, europarlamentarci su zatražili donošenje konkretnih mjera u ostvarivanju poput uvođenja potpuno plaćenog dopusta, promicanja jednake uloge muškarca kao skrbnika, mjera za sprečavanja spolnog zlostavljanja i zlostavljanja u cyber-prostoru kojemu su žene znatno više izložene. 

Izvješće je podržalo 464 zastupnika, 119 je bilo protiv, dok je suzdržanih bilo 93,

Izvjestiteljica Maria Noichi iz redova socijaldemokrata (S&D) je tim povodom ocijenila da "danas Europski parlament rodnu ravnopravnost vraća na dnevni red".

"Ako se u EU-u ništa ne promijeni bit će potrebno 65 godina za postizanje rodne ravnopravnosti: Strategija rodne ravnopravnosti i njene akcije brži su put ka postizanju jednakosti između muškaraca i žena. Ona također snaži našu poziciju u odnosu na narušavanje prava žena koje se događa u nekoliko država članica", rekla je.     

S obzirom na to da kriza izazvana pandemijom potiče neravnotežu između privatnog i poslovnog života te dovodi u pitanje sigurnost žena u suvremenom društvu, zastupnici su usvojili rezoluciju o “rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19”, koju je pripremila Frances Fitzgerald iz Europske pučke strane (EPP).

Posebice su ukazali da u razdoblju tijekom i poslije krize u obzir treba uzeti težak položaj samohranih roditelja, koji su u 85 posto slučajeva žene, te zatražili da se u mjerama odgovora na krizu kao temeljno uzme načelo "jednakih plaća za jednaki rad". 

“Europska unija se mora boriti protiv nasilja nad ženama, paziti na njihovo uključivanje te ih podržavati i osnaživati njihovu socijalnu ulogu”, napomenula je Fitzgerald, članica Odbora za prava žena i jednakost spolova.

Europarlamentarci su upozorili i da kriza potiče spolnu segregaciju u obrazovanju i zapošljavanju i usvojili izvješće o “premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu”, kojim izvjestiteljica Maria da Graça Carvalho (EPP) upozorava na isključenost žena iz IT sektora.

“Nesudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu dovodi do velikog gubitka kreativnosti, znanja i inovacijskih sposobnosti”, kazala je Carvalho objasnivši da je “negativan stav žena prema znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici odraz duboko ukorijenjenih kulturoloških stereotipa”.

Radka Maxová (Renew) u raspravi je ustvrdila je da “veća uključenost žena u informacijskoj tehnologiji i aktivnostima Europskog zelenog plana (Green Deal) predstavlja gospodarsku moć u savladavanju krize”.

19.53

Europski čelnici raspravljaju o usklađivanju borbe protiv pandemije

Europski čelnici počeli su u četvrtak navečer virtuali samit o usklađivanju mjera protiv pandemije koronavirusa, uključujući ubrzanje cijepljenja, zajedničke potvrde o cijepljenju i ograničavanju putovanja.

Više članica EU-a najavljuje da će pooštriti mjere kako bi spriječile širenje novih sojeva otkrivenih u Velikoj Britaniji i Južnoafričkoj Republici.

Belgija je najavila da će predložiti privremenu zabranu svih putovanja između država članica koja nisu nužna barem do kraja veljače.

Belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmes kaže da je jedan od razloga za takav prijedlog i solidarnost sa sektorima koji ne mogu raditi zbog pandemije, poput ugostiteljstva.

Kaže da nije pošteno reći nekim ljudima da ne mogu raditi, a istodobno dopuštati putovanja koja nisu nužna. U Belgiji je nakon božićnih i novogodišnjih blagdana zabilježen rast broja zaraženih jer su mnogi otputavali unatoč preporukama da to ne čine. Sada se opet pribojavaju da će se isto  ponoviti i nakon školskih praznika sredinom veljače.

Kako bi se spriječilo brzo širenje novih sojeva virusa u  EU-u ukazuju na važnost sekvenciranja genoma covida 19 kako bi se prepoznale mutacije.

Testiranje je i dalje jedan od najvažnijih alata za suzbijanje pandemije. U srijedu su članice EU-a postigle dogovor o međusobnom priznavanju antigenskih testova.

Brzi antigenski testovi su manje pouzdani od PCR testova, ali je njihova prednost u tome što se rezultati dobiju za manje od pola sata. Najučinkovitiji su na vrhuncu zaraze, kad osoba počne iskazivati simptome i u idućim danima.  

Sljedeća tema je proces cijepljenja koji je usporen zbog nedovoljnih količina raspoloživog cjepiva, posebice nakon što je Phizer najavio privremeno smanjenje proizvodnje u sljedećih nekoliko tjedana.

Čelnici će razgovarati i o potvrdama o cijepljenju, vrlo osjetljivoj temi koja otvara mnoga pitanja. 

Grčki premijer Kiriakos Micotakis nedavno je predložio da se potvrde o cijepljenju koriste kao svojevrsne putovnice kako bi cijepljene osobe mogle slobodno putovati, a u cilju oživljavanja turizma. 

U EU kažu da se potvrde o cijepljenju uobičajene u zdravstvenim sustavima, da je drugo pitanje u koje se svrhe mogu koristiti te da nikad nitko u institucijama EU-a nije koristio izraz putovnice za te potvrde.

Dok se ne cijepi dovoljno ljudi, prerano je govoriti o tome kako će se koristiti te potvrde, kažu u Europskom vijeću i u ovom trenutku to bi značilo diskriminaciju onih koji nisu imali ni priliku cijepiti se u odnosu na one koji su već dobili cjepivo.

18.26

Pandemija i dalje predstavlja veliki rizik za eurozonu i globalno gospodarstvo

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je potvrdila važeće kamatne stope i nastavak programa kupnje obveznica radi potpore gospodarstvu eurozone u koronakrizi, upozorivši da pandemija unatoč cijepljenju i dalje predstavlja veliki rizik.

"Početak kampanje cijepljenja u eurozoni važna je prekretnica u suzbijanju zdravstvene krize", ustvrdila je čelnica ECB-a Christine Lagarde, upozorivši ipak da pandemija i dalje predstavlja ozbiljne rizike za zdravlje građana, kao i za gospodarstvo eurozone i svijeta.

Unatoč cjepivu neizvjesnost je i dalje velika i ECB je spreman povući dodatne poteze, poručila je Lagarde.

"Opetovani snažan rast broja zaraženih i stroge mjere kojima vlade u mnogim zemljama eurozone nastavljaju suzbijati pandemiju remete gospodarsku aktivnost", naglasila je šefica ECB-a na tiskovnoj konferenciji, održanoj nakon sjednice ECB-a.

ECB je danas potvrdio važeće ključne ključne kamatne stope, uključujući referentnu na nuli i negativnu kamatnu stopu na depozite od 0,5 posto.

Aktualni program kupnji obveznica, povećan u prosincu na 1.850 milijardi eura, trebao bi ostati na snazi najmanje do kraja ožujka 2022. godine, navodi se u priopćenju.

Gospodarstvo eurozone vjerojatno je palo u četvrtom kvartalu, ustvrdila je također Lagarde, dodajući da je ECB stoga spreman "prilagoditi sve svoje instrumente" kako bi podupro jačanje inflacije.

Sredšnju banku eurozone brine slaba inflacija koja je već četiri mjeseca u negativnom području. U prosincu potrošačke su cijene prema procjeni Eurostata pale 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, kao i u prethodna tri mjeseca.

"Sve u svemu, podaci koji pristižu potvrđuju našu dosadašnju temeljnu procjenu da će pandemija naglašeno utjecati na gospodarstvo u kratkoročnoj perspektivi i da će inflacija ostati slaba kroz dulje vremensko razdoblje", rekla je Lagarde.

Procijenila je i da će mjere ograničenja pandemije u eurozoni ostati na snazi do kraja prvog kvartala s obzirm na sporo uvođenje cjepiva.

Mjere već utječu na gospodarsku aktivnost u prvom tromjesečju, konstatirala je Lagarde.

Iz ECB-a ipak poručuju da ostaju pri procjenama iz temeljnog scenarija prema kojem bi gospodarstvo eurozone u 2021. godini trebalo porasti za 3,9 posto.

17.55

Francuska: Zbog engleske varijante covida-19 vrlo moguća nova karantena

Vjerojatno će biti "apsolutno nužna" nova karantena ako se "osjetno poveća" cirkuliranje engleske varijante koronavirusa u Francuskoj, upozorio je u četvrtak francuski ministar zdravstva Olivier Veran.

"Ako se djelovanje ove varijante osjetno poveća i ako ćemo kročiti engleskom putanjom, karantena će vjerojatno postati apsolutno nužna", izjavio je Veran pred pravnim odborom Senata. 

"Širenje engleske varijante na francuskom teritoriju može postati odlučujući element u strategiji borbe protive epidemije koju bismo mogli pokrenuti sljedećih dana i tjedana", nastavio je ministar u izjavi u sklopu plana zakona o produženju zdravstvenog izvanrednog stanja. 

"Kada govorim o utrci s vremenom, važem riječi. To je odlučujući čimbenik za sljedeće dane, tjedne i mjesece", naglasio je. 

U Francuskoj ova varijanta trenutačno predstavlja oko 1,4 posto ukupnog broja svakodnevnih zaraza covidom-19, kao što je pokazalo nedavno istraživanje svih PCR pozitivnih testova.

Početno otkrivena u Engleskoj, ta zaraznija varijanta zabrinjava međunarodnu zajednicu.

Iako izgleda da nije puno opasnija od klasičnog koronavirusa, ona može predstavljati veći problem s više zaraženih u bolnicama i povećanom opasnošću za preopterećeni zdravstveni sustav. 

Velika Britanija sada ima teške probleme u bolnicama, ali i drugi sojevi, među kojima onaj otkriven u Južnoj Africi, također brinu međunarodnu zajednicu. 

Komentari 32