Agencija za hranu: Insekticid u jajima ne mora biti rizičan

Razmjer skandala je izbio na vidjelo prošlog tjedna u Nizozemskoj, gdje je blokirano 180 uzgajališta peradi dok je razina fipronila, tvari koja se koristi protiv crvene kokošje uši, prelazila prag koje određuje europsko zakonodavstvo.

Kriza se zatim proširila na Njemačku, Švicarsku i Švedsku, gdje su milijuni jaja iz Nizozemske, koja ima oko 50 milijuna koka nesilica, uništeni ili vraćeni.

Jaja isporučena u Sloveniju preko tvrtke Eipro-Vermarktung iz Njemačke te Transgourmenta iz Austrije povučena su iz prodaje zbog sumnje da bi mogla biti zaražena insekticidom fipronilom, izvijestila je u srijedu slovenska uprava za sigurnost hrane i veterinarstvo.

Jaja su povukli s polica odmah pošto su spomenute tvrtke obavijestile trgovine da bi u spomenutim pošiljkama mogla biti zaražena jaja iz Nizozemske, zbog čega je dana izbila velika afera.

U Sloveniju je od spomenutih tvrtki pristigla samo manja količina takvih jaja za koja se sumnja da bi mogla sadržati fipronil.

Oko tisuću petsto jaja zatečeno na policama odmah je povučeno iz prodaje, nakon zaprimljene informacije europskim sustavom brzog obavještavanja.  

"Trenutno raspoloživi podaci ne govore da je sporna serija proizvoda distribuirana u Sloveniju, a jaja spomenutih proizvođača više nema u prodaji", naveli su u slovenskoj upravi za sigurnost hrane.

Hrvatska agencija za hranu objavila preporuke potrošačima

Hrvatska agencija za hranu na svojim je internetskim stranicama nakon izbijanja skandala objavila informacije o spornom insekticidu – fipronilu, koji se koristi za borbu protiv buha, krpelja i grinja. 

Napominju kako za Hrvatsku prijetnje nema jer se jaja iz Nizozemske ne uvoze, no zbog interesa javnosti objavili su set informacija o fipronilu, kao i rezultate procjene koju je napravio Njemački institut za procjenu rizika (BfR) koji navodi kako u slučaju prevelike konzumacije odmah ne dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, no prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi.

BfR napominje da su najugroženija mala djeca, prenosi tportal, primjerice, kada bi dijete tjelesne mase 10 kilograma u jednom danu pojelo dva jaja s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (što je najviša zabilježena koncentracija), mogli bi postojati rizici za zdravlje. "Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi", napominju u Agenciji no i pojašnjavaju kako nije riječ o mutagenom ili kancerogenom insekticidu.

Hrvatska agencija za hranu zaključuje kako kratkotrajna povećana izloženost fipronilu ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta. Svjetska zdravstvena organizacija fipronil u velikoj količini smatra umjereno toksičnim.

1. Što je fipronil?

Fipronil je insekticid širokog spektra koji se koristi za borbu protiv buha, uši, krpelja, žohara i grinja. Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi.

2. Koji je utjecaj fipronila na zdravlje ljudi?

Fipronil pokazuje akutnu toksičnost kod eksperimentalnih životinja kada se unese u organizam oralnim putem, kroz kožu ili udisanjem. Ne izaziva iritacije kože ili sluznice oka, niti izaziva alergiju na koži. U testovima koji su provedeni na miševima, štakorima, psima i zečevima fipronil je djelovao na živčani sustav, ali kod odraslih životinja utjecaj je bio reverzibilan. Kod štakora je neurotoksičnost uočena kod podmlatka, nakon što je ova supstanca davana majkama. Kod štakora i miševa primijećen je i toksični utjecaj na jetru. Prema dosadašnjim spoznajama fipronil nije klasificiran kao mutagen ili karcinogen.

3. Na temelju čega je napravljena procjena rizika za fipronil?

Njemački institut za procjenu rizika (BfR) napravio je procjenu štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil na temelju količina ove tvari izmjerene u kokošjim jajima i mesu, te povezanosti s prekoračivanjem akutne referentne doze (ARfD). ARfD dobivena je na temelju neurotoksičnih studija na štakorima, uz korekciju sa sigurnosnim faktorom 100. Vrijednost ARfD iznosi 0,009 mg/kg tjelesne mase. ARfD predstavlja količinu tvari po kilogramu tjelesne mase koja se može unijeti hranom tijekom jednog dana bez vidljivog rizika za konzumenta.

4. Što se događa u slučaju da se ARfD prekorači?

Prekoračenje ARfD-a ne znači da odmah dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, ali prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi nakon konzumacije kontaminiranih kokošjih jaja. Sigurnosni faktor između najviše doze u studijama na životinjama kod koje nije bilo štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil iznosi 100.

5. Postoji li rizik za zdravlje povezan s konzumacijom jaja ili mesa peradi zbog povećane količine fipronila u njima?

Prema prehrambenim navikama Nijemaca ARfD nije prekoračena niti u jednoj dobnoj skupini, dok je prema europskim prehrambenim navikama prekoračena u slučaju djece kada iznosi 1,6 za kokošja jaja. To bi otprilike značilo da dijete čija je tjelesna masa 10 kg pojede u jednom danu 2 jajeta s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (u ovom slučaju najveća utvrđena količina u kokošjim jajima). Osim toga izračunato je da najveća količina kod koje ne bi bilo zdravstvenog rizika ni za koju dobnu skupinu iznosi 0,72 mg/kg fipronila (ili suma fipronila i njegovih metabolita izraženih kao fipronil).
Sve ostale, do sada utvrđene količine fipronila u jajima i mesu, neće dovesti do prekoračivanja ARfD.

6. Koje se najveće količine rezidua primjenjuju za jaja i meso peradi?

Najveće količine iznose 0,005 mg/kg, što predstavlja analitičku granicu detekcije s obzirom da se ovaj insekticid ne smije koristiti kod životinja koje se koriste za prehranu ljudi. Znači da se proizvodi koji prelaze ovu granicu ne bi smjeli nalaziti na tržištu. Međutim kratkotrajna povećana izloženost ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta.