News

Komentari 0

Slovenija u skupini 13 članica koje su protiv žurnih reformi temeljnih ugovora EU-a

Slovenija u skupini 13 članica koje su protiv žurnih reformi temeljnih ugovora EU-a

Među potpisnicama su Slovenija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Danska i Švedska

I Slovenija je jedna od 13 članica Europske unije koje su u "non-paperu" izrazile protivljenje ideji da se predstojećom Konvencijom o budućnosti integracije pokrene reforma temeljnih ugovora EU-a, što bi uključilo i reformu institucija, te ukidanje konsenzusa pri donošenju zajedničkih odluka.

Na inicijativu Danske i Švedske, skupina država članica izradila je neformalni dokument (tzv. non-paper) u kojemu iznose da bi neki prijedlozi izneseni u raspravi mogli dovesti do toga da Konferencija o budućnosti Europe krene u pogrešnom smjeru, prenose slovenski mediji.

Riječ je o non-paperu malih i srednje velikih država kojim su izrazile protivljenje "preuranjenim pokušajima početka promjena ugovora EU-a", što bi moglo dovesti do toga da konvencija o budućnosti EU-a "krene pogrešnim pravcem", prenose slovenski mediji.

Važno je rješavati ideje i brige građana EU-a, a premda ništa ne isključujemo ne podržavamo nepromišljene i preuranjene pokušaje pokretanja postupka za izmjenu ugovora, temeljna je zamjerka koja se u vezi s inicijativom Europskog parlamenta iznosi u non-paperu, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.

Među potpisnicama su Slovenija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Danska i Švedska.

Prošlog je tjedna Europski parlament pozvao je na izmjene ugovora EU-a, sa željom da ojača svoju poziciju u institucionalnoj arhitekturi Unije, a 13 članica koje su prema toj ideji skeptične upozoravaju da bi pokretanje procesa izmjene ugovora predstavljalo ozbiljne rizike - od preusmjeravanja političke energije od aktualne potrebe pronalaženja rješenja za pitanja na koja građani očekuju odgovore i od hvatanja u koštac s geopolitičkim izazovima, piše ljubljansko "Delo".

Prema neslužbenim informacijama, jedan od razloga zašto se Slovenija pridružila ovoj skupini članica je protivljenje transnacionalnim listama. S njima bi se neki europarlamentarci birali na zajedničkim "transnacionalnim" listama na razini EU-a.

Slovenija se u prošlosti protivila i sustavu tzv. "spitzenkandidata" pri nominiranju za vodeća mjesta u institucijama EU-a. Konferencija o budućnosti Europe ideja je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. On je nedavno u Strasbourgu predstavljajući svoju viziju buduće Europske unije podržao institucionalne reforme EU-a i sazivanje konvencije o izmjenama i dopunama temeljnih ugovora.

Cilj takvih promjena bio bi omogućiti brzo donošenje odluka o najvažnijim pitanjima u Uniji, pri čemu bi u donošenju odluka načelo konsenzusa svih članica bilo zadržano samo u odlučivanju o primanju novih članica, dok bi se ostale odluke donosile kvalificiranom većinom.

Macron je podržao ideju da bi se države članice koje žele kretati brže trebale dublje povezati unutar EU-a. 13 država članica koje ne podržavaju izmjene ugovora smatraju da Konvenciju o budućnosti Europe nije bila zamišljena kao početak procesa izmjene ugovora i institucionalnog uređenja EU-a, prenose slovenski mediji. Prva rasprava o mogućim promjenama održat će se na summitu EU u lipnju.

Najčitaniji članci