Rusi žestoko napali rodni grad Zelenskog. On poručio: Cijeli svijet ih mora pritisnuti!

NATO je tu da ostane i Sjedinjene Države su više puta potvrdile svoju privrženost NATO-u i članku 5 o uzajamnoj obrani, izjavio je u srijedu glavni tajnik Saveza Mark Rutte.

“Apsolutno sam uvjeren da je savez tu da ostane. Njihova privrženost apsolutno jasna", rekao je Rutte na konferenciji za novinare u Bruxellesu.

No, dodao je da SAD istovremeno očekuje da europski saveznici i Kanada povećaju troškove za obranu na dva posto BDP-a i više, što se po Rutteovim riječima već događa.

Glavni tajnik je održao konferenciju za novinare uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica u četvrtak i petak u Bruxellesu.

Oni će razgovarati o sigurnosnim izazovima, jačanju kolektivne obrane i pripremama za samit saveza 24. i 25. lipnja u Haagu.

Na sastanak prvi put dolazi američki državni tajnik Marco Rubio. Predviđen je i sastanak Vijeća NATO-Ukrajina.

Rutte je rekao da su saveznici u prva tri mjeseca ove godine obećali Ukrajini više od 20 milijardi dolara vojne pomoći.

“Prijetnja s kojom se suočavamo od Rusije ostaje i Rusija nastavlja blisko surađivati s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom na način koji ne samo da šteti Ukrajini, već predstavlja rizik za NATO i cijeli svijet”, rekao je Rutte.

U ruskim napadima poginula jedna osoba, oštećeni energetski objekti

U ruskim noćnim napadima dronovima na Ukrajinu najmanje je jedna osoba ubijena, a 10 ozlijeđeno, uključujući troje djece, rekli su dužnosnici u srijedu.

U napadima su oštećeni energetski objekti u dvjema regijama, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

Napadi su uslijedili dok se obje strane međusobno optužuju za nepridržavanje moratorija koji je predložio SAD na udare na energetsku infrastrukturu.

"Ova sustavna i stalna priroda ruskih napada jasno pokazuje da Moskva prezire diplomatske napore partnera", rekao je Zelenskij. "Potreban je novi i opipljiv pritisak na Rusiju da se ovaj rat privede kraju", rekao je. 

Dron je pogodio trafostanicu u sjeveroistočnoj regiji Sumi, a topnička vatra oštetila je dalekovod u središnjoj regiji Dnipropetrovsku, prekinuvši opskrbu strujom za gotovo 4000 potrošača, rekao je na X-u.

Poginuo je 45-godišnji civil, a dvije osobe su ozlijeđene u napadu na naselje u blizini linije bojišnice u regiji Zaporižji, rekao je guverner jugoistočne regije u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Petnaest napada bespilotnim letjelicama izvedeno je na Harkiv, koji je drugi po veličini grad u Ukrajini i nalazi se blizu ruske granice, rekao je gradonačelnik grada Ihor Terehov u objavi na Telegramu.

Oleh Sinehubov, guverner regije, rekao je da su među osam ozlijeđenih u Harkivu devetomjesečno dijete, 7-godišnji dječak i 16-godišnja djevojčica.

Rusija je nedavno intenzivirala napade na grad, pri čemu su tijekom vikenda u njezinim napadima ubijene najmanje dvije osobe, a deseci su ozlijeđeni.

Ukrajinske zračne snage oborile su 41 bespilotnu letjelicu od 74 koje je lansirala Rusija, navodi se u priopćenju na Telegramu.

Još 20 bespilotnih letjelica nije doseglo svoje ciljeve, vjerojatno zbog protumjera elektroničkog ratovanja, dodaje se, ne govoreći što se dogodilo s preostalih 13 bespilotnih letjelica.

Obje strane poriču da su ciljale civile u ratu koji je počeo ruskom invazijom u veljači 2022., rekavši da su njihovi napadi usmjereni na uništavanje infrastrukture koja je ključna za rat.

Polovica američkog Senata, 25 republikanaca i 25 demokrata, udružila se u utorak kako bi predložila sankcije koje bi bile nametnute Rusiji ako se odbije uključiti u pregovore u dobroj vjeri za mir s Ukrajinom.

Glavni inicijatori zakona, republikanski senator Lindsey Graham i demokratski senator Richard Blumenthal, rekli su da će se njime nametnuti primarne i sekundarne sankcije protiv Rusije i entiteta koji podržavaju rusku agresiju u Ukrajini ako Moskva ne bude sudjelovala u pregovorima ili ako pokuša ponovno potkopavati suverenitet Ukrajine nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Zakon je rijedak primjer dvostranačja u žestoko podijeljenom američkom Kongresu, a dolazi u trenutku kada se čini da je predsjednik Donald Trump sve nestrpljiviji zbog sumnje na rusko odugovlačenje šireg sporazuma o okončanju rata.

"Sankcije protiv Rusije zahtijevaju carine za zemlje koje kupuju rusku naftu, plin, uran i druge proizvode. Teško ih pogađaju s razlogom", rekla su dvojica senatora.

Dok su mnogi članovi Kongresa iz obje stranke snažno podržavali Ukrajinu u ratu, sve veći broj Trumpovih najbližih saveznika postao je hladniji otkako je njegova stranka preuzela kontrolu nad Zastupničkim domom prije dvije godine, a potom i Bijelom kućom i Senatom u siječnju.

Od početka svog drugog mandata, Trump je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji u pokušaju posredovanja u okončanju sukoba u Ukrajini, što je uznemirilo europske saveznike Washingtona.

Popratni zakon predstavlja se i u Zastupničkom domu, također uz potporu i republikanaca i demokrata.

Zagovornici zakona kažu da bi on prošao s velikom potporom u oba doma ako republikanski čelnici Kongresa dopuste glasovanje. Nije jasno kada bi se glasovanje moglo održati.

"Dominantno stajalište u Senatu Sjedinjenih Država je da je Rusija agresor te da Putinova agresija mora završiti sada i biti spriječena u budućnosti", rekla su dvojica senatora.

Rusija ne može prihvatiti američke prijedloge za okončanje rata u Ukrajini u sadašnjem obliku jer oni ne rješavaju probleme koje Moskva smatra uzrocima sukoba, rekao je visoki ruski diplomat.

Izjava zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova sugerira da Moskva i Washington nisu do sada uspjeli prevladati razlike u stajalištima koja je ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo prije više od dva tjedna kazavši da američke prijedloge treba doraditi.

Američki predsjednik Donald Trump sve je nestrpljiviji, smatrajući da Rusija odugovlači s postizanjem šireg sporazuma.

"Shvaćamo modele i rješenja koje su predložili Amerikanci jako ozbiljno, ali ne možemo ih sve prihvatiti u njihovu sadašnjem obliku", rekao je Rjabkov u intervjuu za ruski časopis "Međunarodni odnosi" objavljen u utorak, koji su prenijeli ruski državni mediji.

"Koliko vidimo, u tome sada nema mjesta za naš glavni zahtjev, a to je da se riješi probleme koji se odnose na temeljne uzroke ovog sukoba. Toga uopće nema i to se mora riješiti."

Putin je rekao da želi da se Ukrajina odrekne svojih ambicija da uđe u NATO, da Rusija u cijelosti kontrolira četiri ukrajinske regije na koje polaže pravo i da se ograniči veličinu ukrajinske vojske. Kijev smatra da bi to bila kapitulacija.