Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Europa nije dovoljno pripremljena za sve dulje i intenzivnije sezone šumskih požara, upozorio je izvršni direktor najveće europske tvrtke za zračne hitne intervencije Avincis, John Boag
Europa nije spremna za dulje i ekstremnije požarne sezone, upozorava John Boag, izvršni direktor portugalskog Avincisa, najveće europske kompanije za zračne usluge u kriznim situacijama, istaknuvši kronični nedostatak protupožarnih letjelica.
Europski nedostatak protupožarnih zrakoplova i iskusnih pilota dodatno pogoršavaju dulje požarne sezone i birokratske prepreke, tvrdi šef Avincisa u intervjuu za Reuters.
"Diljem svijeta požarne sezone sve su dulje, letjelice ne sele iz područja u područje, a sve je teže naći i pilote", ističe Boag, koji je letačku karijeru započeo 1985. u helikopteru Bell 47, goneći velika stada stoke u zabačenim krajevima Australije.
Boagovo upozorenje o nedostatnim europskim kapacitetima vremenski se poklopilo s najgorim šumskim požarima u povijesti Francuske i Španjolske.
Europa je po Avincisu u problemima i zato što se vatrogasna sezona produljila za nekoliko mjeseci, što znači i kraće razdoblje za 'selidbu' vatrogasnih kapaciteta i ograničene kapacitete za gašenje.
"Nekada je vrhunac ljetne (požarne) sezone trajao tri ili četiri mjeseca... Sada zrakoplovi kreću s gašenjem u ožujku i travnju i nastavljaju sve do listopada", objašnjava šef Avincisa.
Vlažne zime samo pogoršavaju problem jer potiču rast vegetacije koja se kasnije može pretvoriti u 'pogonsko gorivo' za požar, a podjednako zabrinjava njihovo širenje prema sjeveru Starog kontinenta.
"Sada smo došli do toga da će države morati pokrivati troškove zrakoplova dostupnih tijekom 12-mjesečnog razdoblja jer komercijalne kompanije ne mogu ići na jug (južnu polutku) i popuniti prihode izvan sezone", rekao je Boag.
Sporo popunjavanje flote
Avincis ima flotu od 180 helikoptera i 40 zrakoplova diljem svijeta, uključujući 22 kanadera.
U Španjolskoj i Portugalu koriste 47 letjelica, a od početka godine zabilježili su više od pet tisuća sati letenja u protupožarnim akcijama, preko dvostruko više nego u istom razdoblju 2025.
Europa je već zajednički od De Havilland Canade sa sjedištem u Torontu kupila 22 kanadera. Kanadska kompanija priprema, nakon deset godina obustave proizvodnje, novi model, ali prvi klijent Grčka dobit će ga tek 2028. godine, podsjeća Reuters.
Kanaderi zapravo i nemaju alternativu.
U gašenje požara u Francuskoj uključio sei Airbusov vojni zrakoplov A400M, izbacivši 20 tona retardanata. Brojne kompanije predstavile su prošli tjedan na sajmu u Farnboroughu moguće varijante protupožarnih zrakoplova, uključujući i kineski Comac. Francuski startup HYNAERO krenuo je pak u projektiranje hidroaviona, uz planirani dovršetak projekta 2032. godine.
Gašenje požara zahtjevan je postupak koji obuhvaća nisko i precizno letenje u nepredvidljivim zračnim strujama. Stručnjaci kažu da Europi nedostaje iskusnih pilota i tehničara.
Boag upire prstom u europske propise prema kojima i vojni i piloti iz inozemstva, ako žele upravljati protupožarnim letjelicama, moraju polagati ispit iz civilnog zrakoplovstva.
"Potrebno nam je rješenje koje će omogućiti da ljude brzo dovedemo u Europu, bez birokracije", rekao je Boag, istaknuvši da je aerodinamika helikoptera jednaka i u vojsci i u civilnom svijetu.
Iz Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa nisu odmah htjeli za Reuters komentirali propise o izdavanju pilotskih dozvola.
Kako doznaju 24sata, sutra u Francusku leti drugi hrvatski kanader s dvije svježe posade gasiti požare. Akcija pomoći unutar sustava rescEU se nastavlja, a sadašnje ekipe se u srijedu vraćaju u Hrvatsku.
Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska ocijenio je u utorak ujutro da je razvoj situacije u gašenju velikih šumskih požara "razumno pozitivan", ali je upozorio da pred vatrogascima ostaju ključni sati zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uvjeta.
"Imali smo pozitivnu noć uz mnogo truda svih javnih službi i s razumno pozitivnim rezultatom. Danas možemo biti nešto mirniji pred vremenskim uvjetima s kojima ćemo se suočiti u idućim satima", rekao je Marlaska u jutarnjem programu španjolske televizije TVE.
Vatrogasci i pripadnici hitnih službi u utorak nastavljaju borbu protiv velikih požara u blizini Madrida i u provinciji Ávila, dok se očekuje promjena smjera vjetra prema jugu, što bi moglo povećati opasnost od novog širenja vatre.
Predstavnik španjolske vlade u madridskoj regiji Fran Martín Aguirre upozorio je da će promjena vjetra biti posebno važna za daljnji razvoj situacije.
"Vjetar će oko podneva zapuhati, a sve ono što do tada ne bude stavljeno pod nadzor moglo bi ponovno zakomplicirati situaciju", rekao je tijekom noći.
Temperature će u utorak i dalje rasti, uoči početka četvrtog toplinskog vala ovog ljeta. Očekuje se da će se u većem dijelu Pirenejskog poluotoka temperature kretati između 36 i 38 °C, izvijestila je državna meteorološka agencija (AEMET).
Španjolska vlada je zato ocijenila da bi utorak mogao biti presudan u stavljanju pod kontrolu najvećeg šumskog požara u novijoj povijesti Španjolske.
Požar u provinciji Avili se zbog jakog vjetra, ekstremno visokih temperatura i suhe vegetacije vrlo brzo proširio te se spojio s požarima iz okolice Madrida i Toleda u jedinstvenu vatrenu frontu.
Površina opožarena u cijeloj zemlji od početka godine povećala se na 172.400 hektara, što je dva i pol puta veća površina od Zagreba.
Više od 180.000 ljudi u cijeloj Španjolskoj i dalje je evakuirano ili se nalazi u izolaciji zbog požara.
Neki od prvih evakuiranih stanovnika počeli su se vraćati svojim domovima, ali ondje ih zatiču teški prizori.
"Ovo je katastrofa, sve naše planine su izgorjele, sve što smo imali zeleno potpuno je uništeno", rekao je medijima Oscar Espinosa u selu Cabreros.
Jeleni zarobljeni plamenim zidovima, gušteri koji ne mogu pobjeći od vrućine, staništa pretvorena u pepeo - divlje životinje plaćaju veliku cijenu francuskih šumih požara.
Otprilike 42.000 hektara šume zapadno od Bordeauxa izgorjelo je od srijede, a vlasti strahuju da bi toplinski val koji se predviđa ovaj tjedan mogao rasplamsati požar.
Kuće, poljoprivredna zemljišta i vozila gorjeli su u Girondeu, a divlji svijet pretrpio je "katastrofalne gubitke", rekla je francuska ministrica ekologije Monique Barbut.
"Još je rano za utvrđivanje točne brojke, ali jasno je da će brojke biti katastrofalne", upozorila je Barbut.
U teško pogođenim zajednicama poput Le Porgea na atlantskoj obali gotovo ništa nije moglo preživjeti intenzitet požara, rekao je inženjer iz Državnog ureda za šumarstvo Laurent Tillon.
Ugrožene vrste poput žabe krastače bile su među lokalnim životinjama koje nisu mogle izdržati ekstremnu vrućinu, dim i plamen, rekli su ekološki stručnjaci za AFP.
Velika i mala stvorenja nisu bila pošteđena, a kukci su masovno stradavali s trajnim posljedicama za životinje koje se njima hrane, rekao je Gregoire Lois, ornitolog u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Parizu.
"Ptice koje posjećuju šumovito područje - osobito vrapčarke koje se uglavnom hrane kukcima - patit će dugo nakon što se plamen smiri", upozorio je Lois.
Ogromne količine pepela zagađuju rijeke i potoke i štete morskom životu, izjavila je Celine Sissler-Bienvenu, stručnjakinja za zaštitu životinja i krizni menadžment.
Izdvojila je ugroženost europske barske kornjače, dugovječne vrste koja je bila jako pogođena velikim požarima u istoj regiji 2022. godine.
Brže pokretne divlje životinje poput jelena mogu pobjeći od neposredne prijetnje plamenom, ali su suočene s opasnošću nepoznatog terena, kažu stručnjaci.
Neki se dezorijentiraju i zarobe pomicanjem vatrenih frontova, dok drugi jure na ceste i željezničke pruge, riskirajući smrtonosne sudare.
"Udisanje dima i otrovnih para također predstavlja trenutne i dugoročne zdravstvene probleme, posebno za manja bića poput ptica", rekla je Sissler-Bienvenu.
Gubitak staništa i hranilišta izazov je za preživjele.
"Moraju pronaći mjesto za sebe na područjima koja su već zauzeli drugi, s ograničenim resursima", rekao je Lois.
Utjecaj požara na divlje životinje bit će predmet rasprave u uredu premijera u utorak.
Barbut je rekla da je vraćanje vrsta protjeranih vatrom teško "kada više nema šuma".
Francuski vatrogasci nastavljaju s naporima da obuzdaju velike šumske požare u blizini Bordeauxa uoči novog toplinskog vala, a predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je manji od dva požara stavljen pod kontrolu.
Veći požar i dalje predstavlja poteškoću za hitne službe, rekao je Macron tijekom posjeta stožeru operacije u Bordeauxu u ponedjeljak navečer.
"Pobijedit ćemo u ovoj borbi za zaštitu stanovništva", rekao je, pohvalivši "izvanredan rad" obavljen na zaštiti civila.
Oko 2500 vatrogasaca, 18 protupožarnih zrakoplova i 1500 vojnika raspoređeno je u regiji, uz podršku hitnih službi i opreme iz cijele Francuske i inozemstva.
Vatrogasci su u ponedjeljak očistili brojne protupožarne puteve kroz šume u nastojanju da spriječe daljnje širenje plamena.
Više od 220 000 ljudi evakuirano je u regiji od srijede, uključujući mnoge turiste.
Vlasti su priopćile da će daljnji razvoj vremena, uključujući pojavu vjetra i vrućine, biti važan čimbenik u naporima gašenja požara.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez pozvao je ljude da izbjegavaju putovanja u pogođenu regiju Gironde, naglašavajući da opasnost još nije prošla.
Vlasti su zabrinute da bi novi toplinski val, koji se predviđa za utorak, mogao pogoršati uvjete.
Požari su se proširili na 15 kilometara od Bordeauxa i uništili su oko 42 000 hektara šuma i šikare, površinu od 420 četvornih kilometara.
Međutim, vatrogasci su uspjeli spriječiti daljnje širenje požara od nedjelje navečer, a vlasti su izjavile da se situacija stabilizirala.
24sata © 2026
