STEMFemme potiče djevojčice da karijeru ostvare u STEM-u

U današnjem digitalnom društvu promjene se događaju brže no ikada, a STEM stručnjaci najtraženiji su na tržištu rada i taj će trend i dalje rasti. Unatoč tome, tehnički sektor je i dalje dominantno muški, što potvrđuju i brojke iz Hrvatske i Europske unije, a dostupna istraživanja dokazuju da se aspiracije i interes za STEM područja kod djevojčica gubi u dobi između 10 i 12 godina.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), na inicijativu Al Hrvatska, zato je proveo znanstveno istraživanje u osnovnim školama čiji je cilj bio utvrditi razloge ustrajanja i odustajanja od obrazovnih i karijernih aspiracija u STEM području djevojaka osnovnoškolske dobi.

- Četiri smo godine pratili više od 1000 učenica i učenika osnovnih škola 23 zagrebačke osnovne škole. Prikupljeni podaci osiguravaju longitudinalnu perspektivu kojom se utvrđuje razvoj uvjerenja u kompetentnost pojedinca. To je rijedak znanstveni uvid i u međunarodnom okružju. Imamo modeliranje latentnih krivulja rasta (LCMG) i modele ponovljenih mjerenja. Postavili smo pitanje "Koliko ti dobro ide svaki od ovih predmeta?" za Matematiku, Tehničku kulturu, Informatiku, Biologiju, Kemiju i Fiziku - rekao je na predstavljanju rezultata u srijedu dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i suvoditelj istraživanja.

Za Matematiku se pokazalo da nema razlika u uvjerenju za kompetentnost, a ono se podjednako kroz školovanje smanjuje i kod dječaka i kod djevojčica. Kod Tehničke kulture razlika u uvjerenju za kompetentnost nema u 5. razredu, ali dok je kod učenika stabilno kod učenica ono otpada tijekom školovanja. Isto je i s Informatikom dok kod Biologije za učenice su procjene osobne kompetentnosti značajno više u 7. i 8. razredu osnove škole. Kod Kemije, učenice pokazuju neznatno smanjenje u uvjerenju u kompetentnost za Kemiju, a kod učenika je ona niža u 8. nego u 7. razredu. Učenici kroz osnovnu školu iskazuju višu razinu uvjerenja u kompetentnost za Fiziku, a za oba spola procjene su stabilne kroz školovanje.

Što se karijernih aspiracija u 8. razredu osnovne škole tiče, 21,5 posto djevojaka pokazuje interes za zanimanja u biomedicini i zdravstvu dok za isti sektor interes pokazuje tek 5,9 posto mladića. Kod prirodnih znanosti i Matematike interes je podjednak dok kod elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje interes pokazuje samo 0,4 posto djevojaka i 11,4 posto mladića. Slično je i s Računarstvom i Informatikom, interes za ove sektore pokazalo je samo 1,2 posto djevojaka i 11,9 posto mladića.

- Djevojčice jesu dijelom svjesne stereotipa. Često se radi o tim nekakvim eksplicitnim porukama koje su na neki način prepoznate kao netočne, ali s druge strano imamo te puno suptilnije poruke I neke implicitne stereotipe koje djevojčice zapravo usvajaju i analiziraju. Onda imamo rodne razlike u karijernim odabirima i da one sebe uopće ne prepoznaju u tim predmetima. Dešava se da u obitelji, ali i u školskom i društvenom kontekstu postoje subliminalne poruke koje impliciraju da to nisu zanimanja za njih. Vidjeli smo po tome kako djevojčice opisuju svijet programera da one to ne doživljavaju sebi blisko - objašnjava dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, suvoditeljica istraživanja IDIZ-a.

A1 je stoga pokrenuo projekt STEMFemme Junior unutar kojeg se održavaju i STeam radionice, koje su se provele u 14 splitskih osnovnih škola. U njima su sudjelovale 52 učiteljice i stručne suradnice, 6 učitelja i stručnih suradnika, 175 učenica i 12 učenika. Cilj mu je jačanje obrazovnih i karijernih aspiracija prvenstveno djevojčica prema STEM području, izrada kurikuluma izvannastavne aktivnosti namijenjenog učenicama (i učenicima) 5. i 6. razreda osnovnih škola, stručno usavršavanje i praćenje učiteljica i učitelja koji provode izvannastavnu aktivnost i povezivanje s organizacijama iz Grada Splita koje su ekspertne u pojedinim STE(A)M područjima.

- Posebno zadnjih nekoliko godina imamo velik interes žena za ovo područje. Uložili smo jako puno vremena u STEMFemme program gdje smo se usmjerili da zapravo mladim inženjerkama koje biraju karijeru na neki način pokažemo što je posao data analitičara, što je posao data znanstvenika. Tako smo malo prevarili statistiku jer zapravo iz niza generacija STEM-ovki ostale su inženjerke koje danas rade u odjelu - istaknula je Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u Al Hrvatska.

Karijerne aspiracije na kraju osnovne škole u Republici Hrvatskoj ukazuju na izrazito pozitivan aspiracijski profil i jasnu i snažnu orijentaciju prema STEM području. Tijekom osnovnog školovanja rastu aspiracije prema svim STEM područjima rada. Postoje jasne rodne razlike u karijernim aspiracijama prema pojedinim STEM područjima. Područje Računarstva i Informatike i dalje je snažno obilježeno rodnim stereotipima, ali u znanstvenim krugovima s godinama ipak ima pomaka na bolje.

- Ja se osobno nikad nisam susretala s nekim oblicima rodne diskriminacije, moje cijelo obrazovanje je bilo povezano s jakim ženama. Sada sam zaposlena u Institutu Ruđer Bošković gdje zapravo 60 posto znanstvenika su u stvari znanstvenice, znači da one tamo dominiraju i taj se broj i dalje povećava. Mislim da je Ruđer kao najveća hrvatska znanstvena institucija otvoren po tom pitanju - zaključuje dr.sc Katja Magdić Košiček, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković.