Cijene nafte ne ovise samo o nafti kao derivatu, već i o svjetskim burzama te općem ekonomskom, psihološkom stanju na tržištima preko kojih se formiraju cijene, rekao je stručnjak za energetiku
Štern o povećanju cijena goriva: Država ne može puno napraviti
Cijene goriva značajno su narasle, a komentari ne jenjavaju. Postavljaju se pitanja što za osobom povlači povećanje cijene goriva te znači li to da bi trošarine trebale padati.
- Pratimo situaciju, sukladno tomu, ako se nastavi eskalacija, Vlada to prati. Priprema se izvanredna sjednica Energetskog vijeća zemalja EU-a, ovo što se događa u Hrvatskoj, događa se i u ostalim članicama. Da me pitate o kunama ili lipama, vezano uz smanjenje trošarina, sada ne mogu govoriti jer u krajnjoj situaciji to je u ingerenciji Ministarstva financija - rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva za HRT.
Uz to dodaje kako su se prosječna i minimalna plaća u posljednjem razdoblju značajno porasle.
- Cijene nafte ne ovise samo o nafti kao derivatu, već i o svjetskim burzama te općem ekonomskom, psihološkom stanju na tržištima preko kojih se formiraju cijene. Puno se toga dogodilo, tu je pandemija, na sreću nije bilo velikih ratova, ali premalo se ulagalo u istraživanje u proizvodnju. Ugljikovodici i nafta su dugo vremena napadani kao nešto što će vrlo brzo otići u zaborav, velike tvrtke nisu dozvoljavale nove investicije u polje istraživanja i proizvodnje, a koje bi povećale proizvodnje - rekao je u Otvorenom Davor Štern, stručnjak za energetiku.
- Promjene su se dogodile, država tu ne može puno napraviti. Mislim da nema prostora dirati u trošarine, one su dio fiskalne politike. Ima prostora vezano uz trošak distribucija. Ja kada sam bio na čelu INA-e 2000. godine naša je marža na crpkama bila 20 lipa po litri. Danas je to kuna ili kuna i pol, možda i više. Država ima mogućnosti reći "dečki malo se smirite, imate prostora malo jeftinije raditi - komentirao je Štern dalje u vezi dodatnih poskupljenja nafte.
No, nastavno na poskupljenje nafte, građane zanima može li doći i do poskupljenja plina.
- Što se tiče cijene plina i proljeća. Postavlja se pitanje kakva će biti na proljeće. Sljedeća ogrjevna sezona, moguće je poskupljenje, ali od 1.4. do 1.10. mala je potrošnja. Plin se uglavnom se koristi za grijanje, toplu vodu i eventualno kuhanje. Što se tiče gospodarskog dijela, već se danas zaključuje veća cijena, vrlo vjerojatno to prebacuju na krajnju cijenu svoga proizvoda. To se održava na proizvode koje kupac kupuje - ističe Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Zanimljiva je činjenica da je dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj.
- Tu su razlike relativno male, ne bi nas to trebalo previše brinuti. Sporo ide ulazak električnih vozila, infrastruktura se sporo razvija, ne samo kod nas, nego i drugdje - rekao je na tu temu Štern.