Stop uvoženju: Shvatili smo potencijal naše vojne industrije

Unatoč recesiji i teškim uvjetima poslovanja, u hrvatskom gospodarstvu još uvijek ima značajan broj uspješnih tvrtki koje bi uz malo više razumijevanja države mogle ostvarivati još bolje rezultate. Pritom je važno razvijati tradicionalno uspješne sektore, kao i one koji imaju dobru perspektivu, ali i nastojati zaštiti domaću proizvodnju i staviti je u funkciju razvoja gospodarstva, zaključili su sudionici okruglog stola "Dijamanti hrvatskog gospodarstva" održanog danas u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Među hrvatske "dijamante" ubrajaju se tvrtke iz vojne industrije, prehrambenog sektora, tekstilne industrije, farmaceutike, tvrtke s tradicijom duljom od sto godina te nove tehnološke tvrtke, a svoj uspjeh zasnivaju na različitim strategijama, od uspješne suradnje s državom do stvaranja konkurentnih izvoznih proizvoda. Dobar primjer suradnje s državom, koji dokazuje da je i s ulaskom u Europsku uniju moguće promovirati domaću proizvodnju, suradnja je Ministarstva obrane s proizvođačima vojne opreme.

"Shvatili smo da domaća vojna industrija ima mnogo potencijala i odlučili smo se oduprijeti jakim uvozničkim lobijima i poduprijeti domaće proizvođače, s kojima smo uoči pristupanja Hrvatske EU potpisali nekoliko ugovora na sedam godina. Mi živimo od tih ljudi i njihova rada i odlučili smo da ćemo kupiti njihove proizvode po svaku cijenu. Ako je naša puška 30 posto lošija od uvozne, odlučili smo je kupiti i doraditi, kako bi ona jednog dana bila konkurentna i za izvoz. Upravo to smo napravili s puškom VHS-2 i uspjeli smo je prodati i u inozemstvo", pojasnio je ministar Ante Kotromanović.    

Uz ministra Kotromanovića, na okruglom stolu sudjelovali su Milka Kosanović, direktorica odnosa sa članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, Subeije Kalo iz DOK-ING-a, predsjednik uprave Zvečeva Marin Pucar, Davor Sabolić, predsjednik uprave Čateksa i Karlo Stojčević iz Red Pointa.

Suradnju s MORH-om, ali i američkom te vojskama brojnih europskih zemalja uspješno razvija DOK-ING, kojeg hrvatska javnost povezuje s električnim automobilom, a ustvari se radi o najjačem svjetskom proizvođaču strojeva za razminiranje, javlja Poslovni dnevnik. Subeije Kalo pojašnjava kako DOK-ING  svoj uspjeh duguje prije svega viziji osnivača Vjekoslava Majetića, jer je pronašao usko specijaliziranu nišu koja nije bila interesantna velikim proizvođačima. Danas DOK-ING  tako opskrbljuje 60 posto svjetskog tržišta strojevima za razminiranje, a naredni korak je ulazak u rudarsku industriju. 

Davor Višnjić/PIXSELL

Marin Pucar priželjkuje da slatkiši Zvečeva uz pomoć Ministarstva obrane dospiju i do ostalih vojnika u NATO-u.

"Prehrambena industrija na ovim prostorima razvija se dulje od sto godina i drago mi je da se politika vraća industriji. Mi smo gradili tradiciju koja nam je otvorila i vrata Tescoa, a događa se da su nam najveće tržišne udjele uzele strane kompanije sa svojim brendovima. Stoga smatram da hrvatsku javnost treba snažnije senzibilizirati, od vrtića ih učiti da promoviraju i odabiru domaći proizvod koji je kvalitetan i osigurava rast gospodarstva, kaže Pucar. Stojčević pak smatra da bi bolja prodaja domaćih proizvoda bila kad bi se kompanije u većoj mjeri posvetile brendiranju i marketingu, kako bi kod kupaca potaknule jače emocije koje ih sad vežu uz uvozne proizvode. 

Davor Višnjić/PIXSELL

Milka Kosanović istaknula je kako je pogrešna percepcija da se u EU ne smije poticati suradnja s domaćim proizvođačima, što rade sve članice, no u skladu s propisima tržišne utakmice.

"Tvrtkama manje trebaju potpore države, država im samo treba omogućiti da rade, i svima dati jednake uvjete za poslovanje. Također, od države očekujemo da se konsolidira unutar vlastitih redova, kako bi poduzetnicima pojednostavili uvjete poslovanje, od suvišnih papira do parafiskalnih nameta", kaže Kosanović. 

Sabolić je najavio je da će 2015. godina biti izuzetno uspješna za Čateks, koji će izvoz pojačati za 50 posto od planiranog, no upozorava da se u Hrvatsku još uvijek uvozi 90 posto tekstila, uz nelojalnu konkurenciju i mnogo nekvalitetne robe. Međutim, Sabolić je kritizirao Vladinu industrijsku strategiju koja prema njegovu mišljenju neće potaknuti razvoj industrije jer se bazira na povijesnim podacima i pogrešnim pretpostavkama za budućnost.