Štromar i ekonomisti: Ne treba nam 'Čačićev porez' za obnovu

 

Ideja bivšeg ministra graditeljstva Radimira Čačića da se obnova Zagreba nakon potresa financira poskupljenjem goriva, dočekana je u javnosti na nož. Odbacio ju je u ime Vlade i potpredsjednik Predrag Štromar (HNS) koji je i današnji ministar graditeljstva iako Čačićeve Reformisti formalno podupiru Vladu Andreja Plenkovića.

 

Čačić je razradio cijeli model po kojem bi se obnova nakon potresa financirala novim nametom: 1,2 kune iz prodane litre goriva. "Čačićev porez" bi se uveo na pet godina, njime bi se prikupilo 3,6 milijardi kuna kojim bi se obnavljali i privatni i državni objekti, ali ne i oni u vlasništvu Zagreba. Sve bi išlo po principu izgradnje autocesta kada je isti takav namet uveden, a plaćamo ga i danas. S obzirom na stalni izvor prihoda, ta nova tvrtka bi se mogla zadužiti. Čačić je radio i ostale detalje obnove, a detalje pročitajte OVDJE.

 

- Mi svi solidarno moramo platiti obnovu i pitanje je samo koja će biti forma. Ako ne bude išlo na ovaj način, ići će iz poreza. Kroz cijenu goriva se trošak raspoređuje na vlasnike vozila i što je najvažnije, veliki dio troška snosit će i turisti koji dolaze automobilima u Hrvatsku – rekao je za 24sata Čačić.

 

 

No, njegovu ideja je odmah izazvala niz negativnih reakcija od ekonomista, članova Vlade, ali i u komentarima građana na tekst.

Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar nam je u pisanom odgovoru poručio da ljudima ne treba novi namet koji će ih opteretiti kada je pad gospodarstva neminovan i još uvijek ne znamo kada će završiti epidemija korona virusa. 

 

- To da bi svaki Varaždinec, Međimurec , Zagorec, Slavonac ili Dalmatinac trebao plaćati obnovu Zagreba bih možda prihvatio da se u tim krajevima paralelno ne događa epidemija i oni su ti kojima će sutra trebati pomoć kako bi ponovno pokrenuli gospodarstvo punim ritmom. Trudimo se osloboditi gospodarstvo nameta i u svemu tome samo bi građanima trebao još jedan Čačićev porez... Imamo dvije nepoznanice, visina štete od potresa i stanje naše ekonomije nakon što epidemija završi. Govoriti o tome u ovom trenutku je neozbiljno – poručio je Štromar. 

 

Štromar kaže da će se novac namaći od međunarodne pomoći, proračuna države, Grada Zagreba i Krapinsko -zagorske županije. Najavio je i jeftinije kredite za građane kojima je imovina oštećena. 

 

-Također predsjednik Vlade i ja smo iznijeli nedvosmislen stav Vlade RH da neovisno o svemu s čim se država trenutno nosi, nećemo ostaviti građane bez značajne pomoći u sanaciji posljedica potresa - rekao je Štromar.

Unatoč prijepora oko novog zakona o obnovi, Štromar tvrdi da će predstaviti novu verziju ovaj tjedan i uskladiti je s primjedbama struke.

 

 

U udruzi poreznih obveznika Lipa, naravno ne podržavaju ideju novoga nameta.

 

- Ima ljudi koji ne znaju ništa drugo nego predložiti povećanje poreza, a ovaj namet je svojevrsna vrsta poreza. Najjednostavnije je podići porez, danas za obnovu Zagreba, sutra za nešto drugo. U krizi se ne podižu porezi jer to djeluje prorecesijski i smanjuje kupovnu moć građana. Ionako smo preopterećeni porezima i parafiskalnim nametima i uvođenje novih je neprihvatljivo pod bilo kojim izgovorom – kaže Davor Huić, predsjednik udruge Lipa koji smatra da bi se dio novca mogao naći i preraspodjelom postojećih troškova, racionalizacijom javnog sektora i iz fondova Europske unije.

 

Sličnog je stava i profesor ekonomije Boris Podobnik.

 

- Imate ekonomiju u karanteni i ovo bi bio dodatni udar na građane. Novi porezi nam ne trebaju jer i danas imamo veliki broj poreza i nameta. Ako bi uveli neki novi namet, trebate maknuti postojeći – kaže Podobnik.

On kaže da bi se Vlada trebala čvršće i restriktivnije postaviti prema Gradu Zagrebu koji ima proračun od osam milijardi kuna i kojeg loše vodi Milan Bandić.

 

- Milan Bandić nije vodio brigu o gradu u dobrim godinama. Svaka budala može biti gradonačelnik u dobrim godinama jer prihod samo raste, a u krizi se pokazuju sposobni. On je dobre godine iskoristio za zapošljavanje uhljeba, a ne ulagao u grad i bolji servis građanima. Pa grad Beč ima nekoliko puta manje zaposlenih od Zagreba u kada mjerimo na po broju stanovnika. Sada sve to dolazi na naplatu – kaže Podobnik.

 

Naftni stručnjak Davor Štern i član Bandićeve stranke kaže da je i Vlada Zlatka Mateše u kojoj je on bio ministar gospodarstva, razmatrala uvođenje takvog nameta za izgradnju autocesta. Ali se nisu usudili bojeći se socijalnih nemira. Ali 1,2 kune od goriva za autoceste je uvela Račanova Vlada u kojoj je ministar bio Radimir Čačić.

 

- Naknade iz goriva su dobar i stabilan način za prikupljanje novca jer inače zaista dobar dio dolazi i od turista. Ali bojim se da za to danas nije trenutak. Kako objasniti nekome tko je do jučer imao dobru plaću koja je sada pala na 4000 kuna državne pomoći da treba plaćati skuplje gorivo? Također, mislim da bi se stvorile nove napetosti između Zagreba i ostatka Hrvatske. Trenutak jednostavno nije jednak kao onaj kada je država uvela namet od 1,2 kune za autoceste – kaže Štern.