Na društvenim se mrežama širi poziv na bojkot kupovine 24. siječnja, potrošači su ogorčeni inflacijom, najvišom u EU. Uzrokuju je turizam, priliv EU novca, povišice u javnom sektoru, ali i naša siva ekonomija
Stručnjaci: "Bojkot trgovina neće imati smisla, jedan dan bez kupovine neće ih uzdrmati"
Društvenim mrežama proširio se poziv potrošačima da 24. siječnja, u petak, potpuno bojkotiraju trgovine kako bi se zbog previsokih cijena trgovcima i dobavljačima poslala poruka o nesnosnoj inflaciji.
“Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U Ujedinjenom Kraljevstvu se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je cijena pala za 15 funti po litri, ali su isto tako digli plaće za £100 mjesečno", stoji u jednoj verziji poruke koja kruži WhatsAppom, Facebookom, Redditom i raznim grupama na društvenim mrežama. Iza akcije navodno stoje potrošačke udruge. Stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza smatra da jednodnevni bojkot neće imati željeni učinak.
- Većina nas će otići u trgovinu dan ranije ili dan kasnije. Znači, ta mjera bi imala utjecaja kad bi trajala od deset do 15 dana - rekao je Munjiza za HRT.
Prosinačka inflacija iznosila je 3,4 posto, i raste treći mjesec zaredom. Gledana u EU statističkim standardima, još je i veća, 4,5 posto, i najviša je u eurozoni. Kao razloge tome stručnjaci navode turističku potrošnju, stalni pritok EU sredstava u Hrvatsku i podizanje plaća u javnom sektoru, dok svoje prste u visokoj inflaciji djelomično ima i siva ekonomija, kod nas i dalje veliki problem.
Potrošači smatraju da je inflacija šest puta viša od one koju statistika prikazuje, što se naziva "percipiranom" inflacijom. Razlog tome leži u našim individualnim potrošačkim košaricama, jer svaka je drugačija i ne mora biti istovjetna košarici koju u obzir uzima službena statistika.
Osim toga, što je kućanstvo siromašnije, s manjim prihodima, za njega će inflacija biti pogubnija, dok bogatima neće značiti puno. Vlada je, podsjetimo, donijela odluku da će do kraja siječnja na listu proizvoda s reguliranim, “zamrznutim” cijenama dodati još dvadeset proizvoda. Na toj je listi sad trideset proizvoda, no do kraja siječnja bi ih trebalo biti pedeset, uključujući kruh kao novost. Lista je već “procurila” u medijima, poznato je da će se, osim pšeničnog polubijelog kruha, na njoj nalaziti instant palenta u pakiranju od kilograma, sitne zobene pahuljice od pola kilograma, zamrznuti oslić bez glave, šunka u ovitku, čajna pašteta, sardina u biljnom ulju, maslac, svježi kravlji sir od 500 grama, svježa naranča, crveni luk, zelena salata kristalka, kelj, cvjetača, zamrznuti grašak u pakiranju od 400 do 500 grama, mljevena kava od kilograma, junetina bez kosti, deterdžent u prahu za strojno pranje od 3 do 4 kilograma i tekući deterdžent za ručno pranje posuđa u pakiranju od 400 i 500 mililitara.