Stručnjaci složni: 'Trebaju nam reforme lokalne samouprave'

Svjedoci smo da se u svim predizbornim kampanjama sve političke opcije u obećanjima ističu pitanje decentralizacije i reforme lokalne samouprave i cijele javne uprave. Danas smo u trenutku kada obilježavamo 25 godina ustroja koji smo stvorili u RH. Od tada reforma lokalne samouprave nije doživjela promjene, rekao je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu Hrvatskog Sabora na otvaranju znanstveno stručnog skupa pod nazivom Europeizacija hrvatske lokalne samouprave. 

'Reformi koje bi išle u smjeru decentralizacije još uvijek nema na vidiku'

Demetlika je dodao i kako je Hrvatska na samom začelju ljestvice u EU po razini centralizacije. Spadamo naime u  najcentraliziranije države Europe. 

- Reformi koje bi išle u smjeru decentralizacije još uvijek nema na vidiku. Sve to dovodi do toga da danas imamo sporu i neučinkovitu državnu upravu, što onda ima i šire negativne konotacije na investicijsku klimu. Lokalna samouprava je temelj demokratske države. Načelo decentralizacije jedno je od temeljnih načela koje mora biti provedeno u sustav RH. Mi smo to načelo samo djelomično ugradili, što je potencijalni izvor nezadovoljstava - rekao je Demetlika u uvodnom govoru i zaključio da se nada kako će ovaj skup doprinijeti europeizaciji hrvatske lokalne samouprave da ona konačno zaživi u našoj zemlji u punom svjetlu. 

Nakon njega, okupljenima se obratio i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova. Rekao je da lokalni segmenti moraju biti partner državnoj vlasti te kako se nada da će ovaj skup potaknuti neka nova pitanja koja će ubuduće probuditi neke nove prijedloge i moguća rješenja koja svima idu u korist. 

Potom se okupljenima obratio predsjednik Instituta za javnu upravu, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivan Koprić.

- Ovim skupom nastojimo potaknuti inovacije hrvatske javne uprave. Mislim da je ovo prvenstveno prilika da se analizira što smo to dobro ili loše napravili. Govorit ću o nekim trendovima u razvoju lokalne samouprave u Europi, što sam detaljno analizirao u svojoj knjizi - rekao je na početku obraćanja Koprić. Istaknuo je da je Europska povelja o lokalnoj samoupravi najvažniji dokument lokalne samouprave. Njezin je početak u formalnom smislu usvajanje u Vijeću Europe 1985. godine. Prototip lokalne samouprave je, rekao je Koprić, Ujedinjeno Kraljevstvo.

'Treba decentralizacija i demokratizacija lokalne samouprave'

- Lokalna zajednica nije određena administrativno, to je zajednica koju građani na nekom području osjećaju kao svoje identitetsko područje. Te lokalne zajednice u Europi su često civilne župe, u puno slučaja nastale na temelju vjerskih župa. Danas međutim, te autohtone lokalne zajednice ostale su premale. Tu se vidi disbalans lokalnih jedinica i malih lokalnih zajednica. Neki misle da postoji pravo autohtonih jedinica da imaju lokalnu samoupravu. To se često čuje i kod nas u RH. Koncepcija prirodnog prava u Europi je prestala biti relevantna prije 150 godina. Moramo se i mi pomalo približiti tom modernom vremenu, dakle zakonodavac određuje što će biti lokalne jedinice. U osnovi, volja zakonodavca, pa onda i politička volja za reformom je ta koja crta jedinice na lokalnom području. Često se kod nas ljudi pozivaju na stanje lokalne samouprave kakvo je bilo prije - istaknuo je Koprić. 

Hrvatsku lokalnu samoupravu ocijenio je s prosječnom ocjenom 2,9. 

- Promjene su nužne i važne, prvenstveno nam treba decentralizacija i demokratizacija lokalne samouprave, njihov ekonomski i kulturni razvoj. Potrebno je preoblikovanje sustava - rekao je Koprić. 

Na prvoj panel raspravi na skupu uz Koprića su sudjelovali profesor upravnih znanosti Robert Blažević s Pravnog fakulteta u Rijeci, Duško Lozina s Pravnog fakulteta u Splitu, Mladen Ivanović, tajnik Izaslanstva, Boris Bakota s Pravnog fakulteta u Osijeku, Slavica Banić te Vanja Seršić. 

Blažević je predstavio temu problema hrvatske lokalne samouprave, kao i moguća rješenja. Rekao je da sustav lokalne samouprave u RH nije racionalan, a ni funkcionalan. 

Apsurdno da imamo 428 općina i 127 gradova

- Struka inzistira na izvršenju radikalnog smanjenja broja lokalnih jedinica, općina, županija i gradova. Potpuno je apsurdno da imamo 428 općina i 127 gradova. Barem pola njih, pogotovo općina koje su formirane na pasivnom dijelu hrvatskog državnog teritorija, i dalje se ne mogu same financirati. Nema političke volje da se napravi radikalan iskorak u tom pravcu. Rješenje sveobuhvatne krize u kojoj se nalazi hrvatsko društvo i država, predviđa da se naprave radikalni koraci i iz ovih naših prijedloga - zaključio je svoje izlaganje profesor Blažević. 

'Hrvatska je vrlo centralizirana zemlja'

Nakon njega za govornicu je došao Mladen Ivanović, tajnik Izaslanstva u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. Istaknuo je da je teško govoriti o jedinstvenom stavu Izaslanstva o lokalnoj samoupravi jer ono nije homogeno. Rekao je da je načelo lokalne samouprave nesumnjivo ugrađeno u naš sustav pri čemu se građani identificiraju s lokalnom samoupravom, a nešto manje s regionalnom. 

- Hrvatska je vrlo centralizirana zemlja. Sudjelovanje lokalne i regionalne samouprave je ograničeno. Sve lokalne jedinice imaju iste nadležnosti. To naprosto nije održivo. Ako smo pristali na ovakav ustroj, razumno je napraviti sustav koji je prikladan. Lokalna samouprava u RH ne može preuzeti one poslove koji nisu dodijeljeni nekoj drugoj razini. Nadležnosti koje se dodjeljuju lokalnoj samoupravi moraju biti isključive, a nažalost to kod nas nije tako. Potreban je poseban komunikacijski kanal lokalne samouprave sa središnjom državom - istaknuo je Ivanović. Smatra i da u RH velike probleme lokalne samouprave stvara nedostupnost širokopojasnog interneta, osobito u ruralnim područjima. Uz to, problem je i u telekomunikacijskim infrastrukturama koje su u pograničnim područjima iznimno slabe, a stvarni problem predstavlja ograničenje plaća. 

Sljedeće predavanje održao je profesor Boris Bakota s Pravnog fakulteta u Osijeku. Njega je, kako je naveo, najviše zanimalo i motiviralo na koji je način Europska povelja o lokalnoj samoupravi (EPLS) ratificirana u Hrvatskoj. Predstavio je brojne odluke ukidanja odredbi koje su direktno vezane za implementaciju EPLS u RH, a koje su nam, kako je rekao, zasigurno naštetile i usporile razvoj i uspostavu stabilne lokalne samouprave. 

Decentralizacija je logično rješenje

- Nije ispravno u nacrtu jednog programa spominjati eventualne izmjene nekog drugog zakona ili Europske povelje, što se često dešavalo po pitanju lokalne samouprave u RH. Trebala bi tu biti prisutna veća ozbiljnost - smatra Bakota. 

Nakon Bakote, riječ je preuzela Slavica Banić, nekadašnja sutkinja Ustavnog suda. Objašnjavala je glavne postulate Ustavnog zakona iz 1991., koji je najvišim tijelima lokalne samouprave omogućio pravo podnošenja zahtjeva na ocjenu ustavnosti. 

- S druge strane, Ustavni zakon iz 2000. dao je pravo na podnošenje ustavnih tužbi u slučaju povrede prava lokalne samouprave. Ipak, tim zakonom sužene su mogućnosti prijave - rekla je Banić. Dodala je i kako je hrvatsko zakonodavstvo premreženo  odnosom lokalne samouprave i državne vlasti, pa je još uvijek nejasan stav države o decentralizaciji.

- Postoji opasnost grabljenja nadležnosti državne vlasti nad lokalnom samoupravom i ograničavanje njihovih prava - istaknula je Banić. 

Posljednje izlaganje na prvom panelu održao je Vanja Seršić. 

- Hrvatska je zemlja koja ima iznimno veliki broj jedinica lokalne samouprave iz čega bi se moglo zaključiti da je jako decentralizirana država, no to je baš suprotno. Naime, Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih zemalja EU. Iako je EPLS dio našeg pozitivnopravnog poretka, njeni standardi se ne primjenjuju ili se samo djelomično primjenjuju u RH - rekao je Seršić. Dodao je da se u takvoj klimi lokalne samouprave decentralizacija nameće kao logično rješenje, ukoliko ne želimo postati država nezadovoljnih građana ili još gore, država bez ljudi.

Drugi panel otvorio je Dario Čepo, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je govorio o političkom okviru EPLS, odnosno uspjesima i neuspjesima lokalne demokracije u Hrvatskoj. S kolegom Slavenom Ravlićem s istog fakulteta, Čepo je s politološkog aspekta proučavao ulogu lokalne samouprave u RH. 

Građanske inicijative rijetko se provode

- Europeizacija je bila naš početni teorijski okvir. Ona se temelji na dva posebna elementa - demokratskom deficitu, odnosno odbijanju građana za sudjelovanje te načelu supsidijarnosti. Kada smo gledali na koji način Europska povelja objašnjava određene standarde, shvatili smo da se ti standardi mogu podijeliti u nekoliko velikih okvira, a jedan od njih je i politički okvir - rekao je Čepo. 

Naveo je dva pozitivna primjera demokratizacije javne uprave, a to su savjetovanje sa zainteresiranom javnošću odnosno javnostima te drugi, praktičniji primjer je participativno budžetiranje, čime se građani uključuju u proces odlučivanja o trošenju budžeta. 

Nakon njega svoje je izlaganje predstavila Romea Manojlović Toman s Pravnog fakulteta u Zagrebu. U svom radu bavila se dvjema ključnim pitanjima - ima li predstavničko tijelo ključnu ulogu u hrvatskim lokalnim zajednicama te u kojoj mjeri su mehanizmi neposrednog ili nekog drugog oblika sudjelovanja građana uistinu efikasni u našoj zemlji. Navela je da je kod građanskih inicijativa najveći problem to što se rijetko provode, a još su rjeđe i prihvaćene. 

- Referendumi s druge strane imaju problem iznimno visoke i limitirajuće izlazne kvote za valjanost referenduma - rekla je Manojlović Toman i dodala da se zakonska regulacija referenduma mijenjala kroz godine, dodatno je ojačana pozicija građana, a uvedena je mogućnost i lokalnog referenduma. 

- Neka od temeljnih obilježja mjesnih odbora u hrvatskoj lokalnoj samoupravi su i njihovi problemi. Prije svega, to je veličina, ali i dostupnost informacija o njihovom radu. U prosjeku gradovi imaju 15 mjesnih odbora, ne računajući Grad Zagreb. Ono što treba raditi jest da treba regulirati djelovanje mjesnih odbor njihovim financiranje, osvijestiti pitanje transparentnosti, omogućiti dvosmjernu komunikaciju članova mjesnog odbora s građanima - zaključila je Manojlović Toman. 

Svoje je izlaganje nakon toga održao Boris Milošević, potpredsjednik Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu Hrvatskog sabora. Govorio je o političkoj zastupljenosti nacionalnih manjina u hrvatskoj lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Milošević smatra da je u RH postavljen tek minimum političke zastupljenosti manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje uvjetuje EPLS. Ipak, naglasio je, normiranju prava nacionalnih manjina na razini međunarodnog prava intenzivno se pristupa tek početkom devedesetih . 

- Na temelju Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave u veljači '93. održani su i prvi lokalni izbori u Hrvatskoj. Potom je 2000. donesen Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji propisuje zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima. Manjine koje imaju preko 5 posto udjela građanstva, imaju pravo na zastupnika u tim tijelima - objasnio je Milošević i zaključio: Tek na izborima 2013., u potpunosti je ostvarena zastupljenost nacionalnih manjina onako kako to zakon propisuje. To je kasnije potvrđeno i prošlogodišnjim izborima. 

Okupljenima se kratko obratio i magistar znanosti Vojko Rešetar iz Grada Zagreb koji je oštro poručio da su političke stranke kancerogeni faktor oduzimanja demokracije. 

'Ne očekujem da će hrvatska politička klasa imati razumijevanja za činjenice i stručno znanstvene uvide'

- Onaj tko želi biti razborit, do tih zaključaka će doći prije ili kasnije. U tom smislu, ne očekujem da će hrvatska politička klasa imati razumijevanja za činjenice i stručno znanstvene uvide. To bi bilo preoptimistično za očekivati i to njih ne interesira. 
Lokalnim jedinicama nije svojstveno višestranačje. To negira njihovu autonomiju. Neposredna demokracija je najostvarljivija na lokalnom nivou. Lokalna samouprava kako je vidi EPLS ide u pravu da ne zagovara višestranački koncept. U EPLS o tome nema ni riječi. Ako eliminiramo političke stranke iz ovog miljea, tek ćemo onda afirmirati građane, mjesnu samoupravu, ovo društvo i tako dalje. Sve dotad ćemo imati ovo što sada imamo, ili još gore. Isto tako, koji god model mi primijenili, političke stranke će ga instrumentalizirati na svoj način - rekao je Rešetar. 

Nakon njega predavanje o participaciji i transparentnosti kao standardima Vijeća Europe održala je Anamarija Musa, povjerenica za informiranje RH, s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Smatra da je načelo participacije revoluciju doživjelo upravo kroz dokumente Vijeća Europe. Najnoviji trend u tom području, rekla je Musa, je participativno budžetiranje, odnosno sudionički proračun. 

- Inzistira se da građani budu uključeni u proces donošenja odluka. Naime, odluka o proračunu je odluka o prioritetima i zato se građanima treba dati prilika da i oni odlučuju. U većim i velikim gradovima ta pitanja ostaju otvorena. Protokol Vijeća Europe donesen je 2009. Prvotno ga je potpisalo 12 članica, a 2012. stupio je na snagu. Do danas protokolu pristupile 22 članice, no RH nije jedna od njih - rekla je Musa. Objasnila je da sam protokol govori o pravu na sudjelovanje posebno lokalnih vlasnika, odnosno o njihovom pravu na zahtijevanje uređivanja lokalnih jedinica, utjecaja na obavljanje tih funkcija i poslova lokalnih vlasti. 

- Čak i kada bi RH pristupila protokolu, pitanje je bi li se išta promijenio u našoj lokalnoj samoupravi - zaključila je Musa. 

'Kvaliteta upravljanja lokalne samouprave je izrazito loša.'

Andreja Pavlović govorila je o doprinosu odnosa s javnošću ostvarenju misije lokalne samouprave u Hrvatskoj. Smatra da kako bismo dobro razumjeli ulogu odnosa s javnošću, prvo se moraju znati pretpostavke za njihovo dobro upravljanje. 

- Odnosi s javnošću ne mogu biti supstitucija za loše komuniciranje vlasti - rekla je. U izlaganju je predstavila četiri istraživanja koja daju vrlo sličnu poruku. 

-  Kvaliteta upravljanja lokalne samouprave je izrazito loša. To je dokazao i GONG svojim istraživanjem. Lokalne vlasti, pogotovo u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Istarskoj županiji djeluju u svrhu ostvarivanja partikularnih, a ne javnih interesa. Općine su izrazito netransparentne. Uz to, općine su netransparentne i u svojim budžetima. Građanima nisu dostupni proračunski dokumenti, što znači da oni ni ne mogu sudjelovati u određivanju prioriteta. Istraživanjem komunalnih poduzeća u Zagrebu, Puli, Osijeku i Dubrovniku uvidio se snažan utjecaj politike, pogotovo na zapošljavanje - objasnila je Pavlović. 

Kako je rekla, nitko se dosad nije bavio ovom problematikom. Na Pravnom fakultetu, njena kolegica Duraj istraživala je tu tematiku i zaključila da se odnosima s javnošću ne daje prevelika pozornost, dok u javnosti ne nastupi neki problem. Istaknula je i da su lokalni izbori jako stresna razdoblja za djelatnike PR-a. 

Nakon Pavlović, za govornicu je izašao Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Održao je kratko predavanje o specifičnosti regionalne razine, harmonizaciji i regionalnom pitanju u Hrvatskoj. 

- Prije svega, mi u Hrvatskoj nemamo jedinstven model, srednja razina vlasti je više vezana uz ustavno pravo, a ne uz niže razine i same građane. Više se gleda gore, nego dolje. Postoje dvije glavne kategorije država, one sa slabijom i jačom regionalizacijom. Kod onih sa slabijom regionalizacijom, na cijelom teritoriju zemlje nema istog statusa regionalnih jedinica, pa se tada može govoriti o asimetričnoj regionalizaciji. S druge strane, jaka regionalizacija vlada primjerice u Velikoj Britaniji, Belgiji i slično - rekao je Đulabić. Nadalje je objašnjavao da se regionalizam u Europi javlja u valovima, a u novije vrijeme se sve češće govori i o novom regionalizmu.

- Treba biti svjestan da je to prije svega političko pitanje, pitanje arhitekture zemlje, snaga i moći. Što se tiče harmonizacije, taj proces je bio bremenit. Kada govorimo o regionalnom pitanju u Hrvatskoj, važno je napomenuti da je upravljanje zemljom centralizirano, što je možda bilo opravdano do kraja ratnih godina, ali iza toga za centralizam više nema opravdanja. Županije se još uvijek percipira kao jedinice područne, odnosno regionalne samouprave. Uz to, centralizacija nam je konfuzna, a u Hrvatskoj je odsutan i moderni koncept regije. Među županijama vlada nesklad u smislu različitih kapaciteta i mogućnosti i to moramo mijenjati - zaključio je svoje predavanje profesor Đulabić. 

Treća panel diskusija okupila je osam izlagača. Prva je, o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi u hrvatskom gradu, govorila Nives Kopajtich Škrlec iz Udruge gradova RH. 

- Kreće centralizacija - našalila se Kopajtich Škrlec na samom početku pa krenula s izlaganjem. 

- Sjećam se vremena kada smo razgovarali o Europskoj povelji koja je u početku doživljavana skoro kao neki protudržavni akt. Mislilo se da će ona ojačati i razmahati lokalce i regionalce. Njeno ratificiranje u Hrvatskoj je bilo nevoljko i s odgodom. Ipak, nadali smo se da će se u RH uspostaviti europski moderni sustav lokalnih jedinica. U kojoj mjeri je to ostvareno, potom potom - rekla je Kopajtich Škrlec. Odgovornost za današnje stanje lokalne samouprave, među ostalima, vidi i u Ministarstvu uprave. Kaže da razina znanja  u ministarstvu neprestano opada. 

- Kod sustava financiranja lokalne samouprave nema mogućnosti improvizacije. 
Mislili smo da će Europska povelja jednog dana biti poštivana u cijelosti. Možda i hoće. No, s vremenom smo malo pomalo dobili zakone poput Lex Šerifa - dodala je. Svoje izlaganje zaključila je mišlju kako je ustroj lokalne samouprave preozbiljan posao da bi se naprasno ukidale županije ili općine. Kopajtich Škrlec smatra da je to neozbiljno. 

Nakon njenog predavanja, o funkcionalnom odnosu lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj u svjetlu odredaba EPLS, govorio je Mihovil Škarica, docent s Pravnog fakulteta u Zagrebu. 

- Pitanje koje me zanimalo bilo je primjenjuje li se EPLS na županijskoj razini. Naime, županije su isto tako jedinice lokalne samouprave, samo drugog stupa, no njihov status je onaj lokalnih jedinica - rekao je  Škarica. Potom je dodao da su županije strukturno teritorijalno nastale u vremenu kada su imale jasnu i konkretnu svrhu. 

- No, njihova se uloga promijenila, a teritorijalni okvir se nije promijenio. Zbog tog, nazovimo ga, nesporazuma, nastaju svi daljnji problemi - smatra Škarica. Kako kaže, prema posljednjem izvješću Europske unije, lokalna samouprava u Hrvatskoj nije u suglasju s tri članka povelje. 

- Produbljava se segmentacija sustava, a time i razlike u broju i kvaliteti javnih usluga među lokalnim jedinicama. Kod nas prevladava logika kolektivne akcije gdje se loptica odgovornosti samo prebacuje s jednih na druge -zaključio je. 

Treći izlagač trećeg panela bila je profesorica Tereza Rogić Lugarić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Okupljenima je izložila svoj rad o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u RH te standardima EPLS. 

Na početku je naglasila da su dokumenti, kao što je EPLS, iznimno bitni u financijskom pravu. U Europskoj povelji je lokalnim financijama posvećen članak 9. U Hrvatskoj je taj članak ratificiran u dvije faze. Ta dvofazna ratifikacija obilježila je cijelo razdoblje poštivanja standarda povelje - rekla je na početku Rogić-Lugarić. 

Smatra da je situacija u stvarnosti puno drugačija na papiru. Naime, dio prihoda lokalnih jedinica proizlazi iz vlastitih poreza i naknada, no one su vrlo skučene u definiranju nekih elemenata javnih davanja.

- Lokalne jedinice mogu samostalno određivati stope lokalnih poreza, u određenim zakonskim granicama. Dobra praksa su konzultativni mehanizmi, pogotovo kod onih izvora financiranja koji se tiču financije ekonomije. To su različite prakse suradnje, odnosno konzultacije prije donošenja proračuna i zakona koji se tiču lokalnih jedinica. Postoji dobra praksa i to mi se čini kao mogući prijedlog o kojem bi se trebalo razmisliti u Hrvatskoj. Otvoreno je i pitanje reforme otvorenih prihoda, pri čemu je moguća reforma komunalnog doprinosa - zaključila je. 

Sljedeće izlaganje o načelu samostalnosti lokalnih jedinica u određivanju vlastitog unutrašnjeg ustrojstva održao je Bojan Dadasović. 

- Jedinice lokalne samouprave imaju pravo u određivanju unutarnjeg ustrojstva. Samostalnost jedinica ne bi trebala biti vidljiva samo u određivanju upravnih tijela, već i predstavničkih tijela i servisnih organizacija.  Kada govorimo o ovome načelu, ono je inkorporirano i u Ustav RH. U pogledu granica unutarnjeg ustrojstva, u Europi imamo razne sustave, ali niti jedan nema toliko razinu samostalnosti kao sustav u Velikoj Britaniji i SAD-u - objasnio je Dadasović. Dodao je da sve do 2009., kada se napušta kolegijalni tip izvršnog tijela, RH je sukladno standardima povelje prešla na monokratski sustav s jakim izvršnim čelnikom. Naglasio je da u Hrvatskoj ipak prevladavaju neke apsurdne situacije, kao što je primjerice Slunj koji ima jedinstveni upravni odjel kao jedno, a ured gradonačelnika kao drugo upravo tijelo. 

- Ako smo normirali broj vijećnika i broj čelnika, treba normirati i broj upravnih tijela u hrvatskoj lokalnoj samoupravi - zaključio je Dadasović. 

O Europskoj konvenciji i suzbijanju korupcije govorila je Željka Burić. Jedanaest godina oprati, a četiri godine aktivno se bavi suzbijanjem korupcije u RH. Izradila je projekt naziva 'Javno nema tajni' kojim bi se sve ono što se financira iz državnog i lokalnog proračuna moglo biti dostupno građanima. 

- Nakon provedbe projekta, u lokalnim i regionalnim sredinama službenici bi bili puno obrazovaniji, što se pokazuje našim velikim deficitom. Ponovo bi se radilo na aktivnostima koje su se stale provoditi posljednje tri godine - objasnila je Burić. 

Posljednja tri izlagača na skupu bili su stručnjaci iz susjednih zemalja - Iztok Rakar iz Slovenije, Muhamed Mujakić iz BIH te .. iz Srbije. Oni su okupljenoj publici približili način funkcioniranja lokalne samouprave u susjednim zemljama. 

- U Sloveniji imamo probleme s principom supsidijarnosti te financijskom autonomijom jedinica lokalne samouprave. Imamo nisku razinu porezne autonomije na lokalnoj razini. Jedan od većih problema su ograničeni kapaciteti općina. Mislim da neće doći do spajanja općina jer se država trudi poticati općine na intenzivniju međusobnu suradnju - rekao je u svom izlaganju Rakar iz Slovenije, zaključivši da mnoga slovenska ministarstva ne zanima što se događa na lokalnoj razini Slovenije.

Stanje u lokalnoj samoupravi Srbije prokomentirala je svojim izlaganjem Jelena Vučković s Pravnog fakulteta u Kragujevcu. S kolegama Predragom Dimitrijevićem i Dejanom Vučetićem s Pravnog fakulteta u Nišu, Vučković je predstavila rezultate istraživanja o implementaciji standarda Europske povelje o lokalnoj samoupravi u susjednoj nam Srbiji. 

- Institucionalni okviri u Srbiji su dobri, ali nepotpuna ratifikacija je problem koji može stvarati problem u praksi. Uz to, Srbija se suočava s problemima u neadekvatnom izbornom sistemu, načinu izbora predsjednika općina, golemoj lokalnoj administraciji kao i mjesnim zajednicama - rekla je Vučković. 

Znanstveno-stručni skup završio je posljednjim izlaganjem Muhameda Mujakića s Pravnog instituta u Sarajevu koji je govorio o iskustvima BIH u ratifikaciji i primjeni EPLS. 

- Trenutačno u Bosni i Hercegovini prevladavaju dva različita sistema lokalne samouprave jer su zbog entitetskih ustava i zakona uspostavljena različita i oprečna rješenja u brojnim pitanjima. Ocjena lokalne samouprave BIH bila bi, po mom mišljenju, 2,5 - zaključio je nakon predavanja Mujakić.