DRŽAVA NEMOĆNA Može se samo nagađati radi li se ovdje o poznatim kružnim prevarama s PDV-om ili nečem drugom, kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić no siguran je da ovdje ima posla za USKOK
MULJATORI J.D.O.O.
Stručnjaci zgroženi: Tvrtke za 10 kn natukle milijune dugova
Na listi srama, među tvrtkama s rekordnim poreznim dugom, nalaze se i jednostavna trgovačka društva. Neka od njih duguju na desetke, pa čak i više od stotinu milijuna kuna. Porezni stručnjaci su zgroženi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:32
Tvrtka Credibile j.d.o.o. iz Splita na ovogodišnjoj listi srama Porezne uprave zauzela je drugo mjesto po visini poreznog duga. Tvrtka registrirana u Splitu 2015. godine prema dostupnim podacima ima jednog člana uprave, Igora Przemila Czerkawskog. Prema podacima iz servisa Poslovna Hrvatska, Czerkawski se kao odgovorna osoba nalazi u još četiri tvrtke j.d.o.o.
Što je svim tvrtkama zajedničko?
Sve se one nalaze pred brisanjem, a iza njihova direktora ostaju milijunski dugovi državi. Samo tvrtka Credibile, registrirana za širok spektar djelatnosti, dužna je čak 106 milijuna kuna PDV-a! To nije jedino jednostavno trgovačko društvo u vrhu ovogodišnjeg popisa. Suljic Metali j.d.o.o. iz Zagreba, s 46,7 milijuna kuna duga, na 8. je mjestu “liste srama”.
Tvrtka je osnovana 2015. godine i registrirana za djelatnost sakupljanja neopasnog otpada. Jedina osnivačica i direktorica tvrtke je Sanja Suljić. Prema podacima iz servisa Poslovna Hrvatska, tvrtka nema zaposlenih. Ukupni prihodi u 2015. godini iznosili su 45,37 milijuna, dok su godinu kasnije oni prepolovljeni na 23,18 milijuna kuna. Prema podacima Porezne uprave, tvrtka duguje 7500 kuna PDV-a, dug na osnovi poreza na dobit je 60.141 kunu, dug za porez i prirez na dohodak je 25,19 milijuna kuna, a za doprinose na obvezna osiguranja 21,4 milijuna kuna.
U prvih 25 najdužnijih tvrtki je i Mahmutović j.d.o.o. registrirana na području Zagrebačke županije s gotovo 23 milijuna kuna duga za porez i prirez na dohodak. Tvrtka je izbrisana 29. listopada ove godine. Jedini osnivač i direktor tvrtke je Ibro Mahmutović, a povezan je još tri tvrtke.
Većina tvrtki pred brisanjem
Od toga su dvije također j.d.o.o., pred brisanjem su, a iz dostupnih podataka i za njih je evidentiran porezni dug u ukupnom iznosu od 8,39 milijuna kuna. Treća tvrtka registrirana na njegovo ime je u u stečaju. Turkus j.d.o.o. duguje 21,8 milijuna PDV-a. Tvrtka je također pred brisanjem, a osnovao ju je Gino Cicatello 2015. godine i bio je jedini član uprave.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:16
Ni za ovu tvrtku u servisu Poslovna Hrvatska ne postoje podaci o poslovanju. Snail Import Export j.d.o.o. iz Osijeka duguje više od 16 milijuna kuna PDV-a. Prema dostupnim podacima ta tvrtka je društvo s ograničenom odgovornošću, nema podataka o poslovanju, a član uprave od 2015. godine je Daniel Kis. On je povezan s još jednom tvrtkom.
Vlada Zorana Milanovića uvela je mogućnost osnivanja jednostavnih tvrtki sa samo 10 kuna kapitala umjesto da onaj tko želi u poduzetništvo ima barem 20.000 kuna za temeljni kapital. Trebao je to biti isključivo impuls za poduzetnike početnike, koji bi s povećanjem prihoda i razvojem posla imali obvezu prijeći u normalno poslovanje klasičnog trgovačkog društva.
'Čestitam pravnom sustavu'
Porezni stručnjak Vlado Brkanić ostao je šokiran podacima da je neka jednostavna tvrtka, osnovana tek za deset kuna, mogla ostati dužna više od 100 milijuna kuna državi za PDV ili desetke milijuna za doprinose i poreze
- Čestitam pravnom sustavu Republike Hrvatske. Očito kod nas svatko može osnovati tvrtku u prijevarne svrhe i u tome uspjeti - bio je njegov prvi ironični komentar.
Brkanić kaže da se očito radi o prijevarama jer su tvrtke gašene, a kad mu kažemo da nema niti poslovnih izvješća, pita se kako je moguće da je Porezna uprava to dopustila.
- Nema tu nikakve sumnje, to je za Uskok. A ne vjerujem da je itko mogao ostati toliko dužan bez da je imao neku pomoć iznutra, ovdje netko treba letjeti iz Porezne uprave koja je to dopustila, a javnosti moraju objasniti što se dogodilo i ne pozivati se na poreznu tajnu. Kao građanin ove države koji plaća poreze, zabrinut sam ako se ovo događa, netko mora snositi odgovornost – kaže Brkanić.
Može samo nagađati što je ovdje učinjeno i radi li se o poznatim kružnim prevarama s PDV-om ili nečem drugom. U svakom slučaju, po njemu, kažnjivom.
- Čak i kad se radi o stranom državljaninu koji je nešto prodao u Hrvatskoj, postoji institut međunarodne pomoći i on je kao vlasnik ili član uprave odgovoran za dugove. Tko zna jesu li ostali dužni i dobavljačima kad nema poslovnih izvješća - zaključuje Brkanić.
I bivše ministre iz Milanovićeve vlade čudi što Porezna nije reagirala ranije. Gordan Maras (SDP), koji je osmislio osnivanje j.d.o.o.-a, napominje kako u Hrvatskoj ima više od 30.000 takvih tvrtki. Navodi da porezni dužnici iz tih tvrtki nisu u većini u odnosu na ostale dužnike.
- Ovakvi slučajevi nemaju nikakve veze s j.d.o.o., odnosno mogućnosti bržeg otvaranja tvrtke. U ovakvim slučajevima kriva je država, koja omogućava takvo što i kazneno ne goni one koji su eventualno prevarili državu - kazao je Maras.
Nadležni moraju raditi
Napominje da je 2012. godine, kad nije bilo j.d.o.o.-a, porezni dug bio veći od 30 milijardi kuna i bilo je 100.000 poreznih dužnika, što je duplo više nego što ih je danas.
- Porezna uprava bi trebala kontrolirati, jer ima te mogućnosti, i ako se javljaju ovakve anomalije reagirati. Oni mogu vidjeti ako netko zloupotrebljava brže osnivanje firmi i koristi ih da bi eventualno nešto smuljao. Za to postoji i Kazneni zakon, koji regulira takve situacije - kazao je Maras.
Orsat Miljenić, koji je u Milanovićevoj vladi bio ministar pravosuđa, također napominje da je intencija osnivanja j.d.o.o.-a bila omogućiti lakši ulazak u svijet poduzetništva te smatra da su u tom smislu rezultati pozitivni.
- Što se tiče eventualnih prevara koje se događaju, na njih ne utječe visina osnivačkoga kapitala nego stupanj nadzora i uspješnost procesuiranja počinitelja. Nadležna tijela moraju spriječiti ovakve prevare bez obzira na to je li riječ o društvu osnovanom s 10 ili 20.000 kuna - rekao je Miljenić.
Tražili smo komentar ministra financija Zdravka Marića, ali ga još nismo dobili.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
