Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača iz Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci komentirao je otkriće znanstvenika s Oxforda o cjepivu protiv koronavirusa
Stručnjak o cjepivu: 'Ako zaštita nije dugoročna, neće pomoći'
Vidio sam vijest o prvim rezultatima studije u okviru koje su znanstvenicu s Oxforda testirali cjepivo protiv virusa SARS CoV-2, no još nisam vidio znanstveni članak na temelju kojega bismo imali više informacija potrebnih za kvalitetne zaključke. Put kojim su krenuli svakako jest jedan od načina na koji se može dobiti cjepivo, no još se ne zna kakve učinke ono može imati, kaže prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača iz Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
POGLEDAJTE VIDEO: Turizam u doba korone
Pokretanje videa...
Dodaje kako je riječ o tome da su znanstvenici da bi stvorili vakcinu vjerojatno koristili neki od četiri vrste korona virusa koje poznajemo i za koje znamo da napadaju respiratorni trakt i u njegov genom ubacili 'protein spike' korona virusa koji izaziva COVID-19.
Na taj način može se dovesti do blage infekcije SARS CoV-2 koja može potaknuti tijelo da se počne 'boriti' protiv korona virusa, odnosno da počne proizvoditi antitijela T-stanice koje mogu 'napadati' virus ako uđe u organizam.
- To jest jedan od načina na koji možemo doći do cjepiva, no još uvijek ne znamo je li ovo cjepivo sigurno te koliko je učinkovito, odnosno koliku razinu zaštite može pružiti. Ako ta zaštita nije dugoročna, onda ne može značajno pomoći u prevenciji infekcije. Za odgovore na ta pitanja trebat će provesti još neka istraživanja – zaključuje dr. Trobonjača.