Obavijesti

News

Komentari 9

Šuica predstavila paket mjera za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji

Šuica predstavila paket mjera za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji

Riječ je o setu mjera koje osiguravaju sveobuhvatan pristup demografskim promjenama, a temelji se na četiri stupa

VIDEO

Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica predstavila je u srijedu paket mjera koje su državama članicama na raspolaganju za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji.

Riječ je o setu mjera koje osiguravaju sveobuhvatan pristup demografskim promjenama. Temelji se na četiri stupa, prvi je potpora roditeljima u usklađivanju privatnog i profesionalnog života, što uključuje kvalitenu skrb za djecu.  Druga je mjera potpora mladim naraštajima da napreduju, razvijaju vještine, imaju bolji pristup tržištu rada i cjenovno pristupačnom stanovanju. Treći je stup usmjeren na osnaživanje i očuvanje dobrobiti starijih osoba, posebice kroz odgovarajuće politike na području tržišta rada, a četvrti da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama, kao dopuna iskorištavanju talenata iz Unije.

Europska komisija: 'Pratimo prijedlog izmjena Kaznenog zakona o tajnosti istrage'
Europska komisija: 'Pratimo prijedlog izmjena Kaznenog zakona o tajnosti istrage'

- Demografske promjene snažno utječu na naša društva i gospodarstva: od pada nataliteta na cijelom našem kontinentu do društva koje stari i postupno prerasta u društvo dugovječnosti. Zbog demografskih promjena koje su postale tako opipljive, trebamo hitno djelovati i na europskoj razini da promjene ne postanu prepreka gospodarskom rastu i konkurentnosti Unije- izjavila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije za nadležna za demokraciju i demografiju.

 Komisija u svom prijedlogu ne nudi jedinstven pristup demografskom problemu za sve države članice jer svaka od njih ima drukčiju situaciju, nego daje skup mjera koje svaka članica može koristiti na način koji joj najbolje odgovora.  Primjerice, Irska gdje je broj stanovnika u proteklih nekoliko desetljeća porastao s četiri na pet i pol milijuna, uglavnom zbog toga što su brojne mulinacionalne kompanije osnovale svoja sjediša u toj zemlji i koje su zaposlile visokoobrazovane stručnjake s velikim plaćama, danas ima problem sa stambenim zbrinjavanjem prosječnih građana koji si ne mogu priuštiti kupnju skupih stanova. S druge strane, zemlje poput Hrvatske, Bugarske i još niza zemalja imaju problem odljeva mladih, školovanih ljudi.

Von der Leyen: Europa odlučuje tko može ući i pod kojim okolnostima, a ne krijumčari
Von der Leyen: Europa odlučuje tko može ući i pod kojim okolnostima, a ne krijumčari

- Imamo posve različite situacije u različitim zemljama, negdje je samo odljev mozgova, negdje je depopulacija, negdje je nedostatak stambenog prostora. Mi sada s ovim setom mjera pokušavamo ponuditi alate koje bi država članice mogle upotrijebiti u skladu s njihovom situacijom na terenu- kaže Šuica.

 Komisija poziva države članice da demografska pitanja uključe u sva područja politike.

 Uz regulatorne instrumente i okvire politika, na razini Unije dostupan je i niz financijskih instrumenata za potporu državama članicama, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost i Europski socijalni fond plus (ESF+).

 Komisija je najavila da će u drugoj polovici studenoga službeno pokrenuti Platformu za iskorištavanje talenata te nove natječaje u okviru mehanizma za poticanje talenata.

 

 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 9
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio