Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Super je za ljetovanje, no biste li mogli živjeti na otoku?

Mnogi će se složiti da su naši otoci tijekom ljeta raj za dušu i tijelo. No, koliko nas bi se odlučilo ostatak svog života provesti na otoku?

Autor 24ContentHaus

Specifična otočna atmosfera, ugodna klima, laganiji tempo i opušteni ljudi. Sve to dio je šarma koji posjeduje svaki naš otok. Nikola i Sandra dugogodišnji su posjetitelji Krka i Brača, tamo su skoro kao domaći. Pitali smo ih kako oni vide život na otocima i bi li živjeli na nekom od njih.

Život na otoku ima svoje čari. Stari ljudi su tamo uvijek sretni, pokretni... Na prve znakove sunca odmah odlaze na kupanje ili planinarenje. Takav život bih mogao voditi bez problema – ističe Nikola (40), grafički dizajner iz Zagreba.

Kako godinama odlazi na Krk u obiteljsku kuću, upoznat je s pojedinim problemima s kojima se otočani susreću no, smatra da je danas puno bolja situacija nego što je bila nekad.

Kad smo kupili kuću prije 17 godina u Omišlju, postojala je samo jedna trgovina, tržnica i kiosk. Morali smo vrlo rano ustati kako bismo kupili kruh jer bi ga u trgovini ponestalo već do 11 sati. Isto tako, na kiosku bi ponestalo novina, a na tržnici je u sezoni bilo preskupo za nas „domaće“, pa smo često znali voće i povrće nositi iz Zagreba gdje smo ga kupili puno jeftinije u nekom trgovačkom lancu – priča nam Nikola.

Foto: Guliver/Shutterstock

Ipak, mnogo toga se promijenilo i Nikola smatra da je sada puno bolja situacija nego prije 17 godina.

Prije nekoliko godina otvorio se Super Konzum u Omišlju i od tada je lakše. Ipak ima svega cijeli dan, od voća, povrća i mesa do ostalih stvari za kuću. Uvijek se nađu i neke sitnice kojih prije nije bilo na otoku, poput igračaka za djecu, luftića ili narukvica za plivanje. Prije, ako ti se luftić probušio, drugi nisi imao. Danas odeš u supermarket i kupiš – kaže Zagrepčanin.

Što se tiče povezanosti i zdravstva, Nikola ističe da je Rijeka vrlo blizu, pa ako mu zatreba liječnik, nije daleko.

U Omišlju ima i osnovna škola, a u Krku srednja, stoga ni odgajanje djece na otoku ne bi bila nemoguća misija – kaže Nikola te dodaje – ako se baš i zaželim urbanog ugođaja, mogu vrlo brzo i do Zagreba. Jedini problem je nedavno povećanje cestarina i gorivo koje potrošiš. No, ako nisi vezan za ured, život na otoku je prekrasna mogućnost. Priroda, more, blizina drugih otoka... uglavnom, divno mjesto za život!

S njime se slaže i Sandra (33), doktorica iz Zagreba, koja čitav život ljetuje na Braču s kojim je povezana putem bake Bračanke.

Život na otoku vjerojatno nije za svakoga, ali malo toga jest za svakoga – kaže Sandra uz smijeh te dodaje - meni je to svakako privlačan životni izbor, osobito u današnje vrijeme kada je puno više toga dostupno. Na primjer, za usporedbu, prije desetak godina na našim otocima bilo je možda 15ak Konzumovih prodavaonica, dok ih danas ima više od 50. Mislim da je Brač prekrasno mjesto za odrastanje i za odgajanje djece, a negdje oko vremena odlaska u mirovinu, i moja konačna destinacija.

S obzirom na to da je Sandra liječnica, upitali smo ju što misli o zdravstvu na Braču.

Mislim da je zdravstvo dosta dobro organizirano. Većina mjesta ima ambulantu obiteljske medicine, negdje s organiziranim pripravnostima za hitne slučajeve, te službu hitne medicinske pomoći baziranu u Supetru. U toku sezone dodatno se otvore i turističke ambulante u prometnijim mjestima kao što je Bol, a dostupnost ljekarni adekvatna je broju stanovnika. Također, u Supetru postoje i specijalisti poput pedijatra, ginekologa, pa čak i epidemiolog - kaže Sandra.

Kad je u pitanju povezanost, Sandra ističe kako su trajektne linije redovite i česte, čak i van turističke sezone, za razliku od prije deset godina kada to nije bio slučaj. Danas su uvedene i brojne druge opcije poput katamarana, hidroglisera i turističkih brodova. Jedino što kritizira je otočki međumjesni javni prijevoz jer u kasnijim popodnevnim i noćnim satima nema linija, pa, ako nemate svoj auto, morate plaćati taksi. Također, ističe da je zračna luka pridonijela povezanosti Brača s ostatkom Hrvatske, pa i Europe, ali smeta joj što nema buseva od aerodroma do pojedinih mjesta što smatra nedopustivim organizacijskim propustom.

Sandra ističe kako se i mnogo toga na Braču razvilo u zadnjih 10 godina - više je apartmana, hotela, restorana, konoba i OPG-ova gdje možete iskusiti autohtonost Brača, a to je ono po što ljudi dolaze.

Upravo zbog svega toga otoci poput Brača više nisu samo savršene lokacije za bijeg na odmor, već postaju i prava alternativa životu u gradu uz gotovo sve njegove pogodnosti, ali puno manje stresa.

Tema: Native sadržaj

Komentari 37 Pogledaj sve komentare
  • Default avatar - Salvador_1
    Salvador_1 Subota, 05.08.2017. u 01:21

    Jeli vi o otocoma ili Kinzumu ?

  • Avatar brbljiva
    brbljiva Subota, 05.08.2017. u 09:57

    ma fućkaš ti otok spojen mostom.to nije otok.pišite o susku,o palagruži,hvaru i pravim otocima di hitna trajekt čeka da ga prebaci na kopno ili vojni helikopter.a ne ovo,krčki most i kad hoćeš i di hoćeš!To nije otok.SVAŠTA!

  • Avatar dundu
    dundu Subota, 05.08.2017. u 12:10

    cijela priča se bazira na konzum.da nije konzuma život na otoku bi bio katastrofa.prema tome živio Todorić

Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.

Powered by:
Message