Obavijesti

News

Komentari 23

Svaki 4. srednjoškolac ne bavi se fizičkom aktivnošću, više od 50% je pred ekranom po 4 sata

Svaki 4. srednjoškolac ne bavi se fizičkom aktivnošću, više od 50% je pred ekranom po 4 sata
1

Znanstvenici Instituta za društvena istraživanja anketirali su čak 17472 učenika petih i sedmih razreda osnovnih škola, i trećih razreda srednjih škola, kao i više od 3600 učitelja i nastavnika

VIDEO

Više od četiri sata s tim da u to vrijeme nije uključeno ono koje učenici koriste za online nastavu i školske obaveze - toliko vremena svaki dan provodi pred ekranima mobitela, računala ili televizora, po vlastitom priznanju, većina učenika u Hrvatskoj.

S povećanjem tog vremena raste i anksioznost, depresivnost, online nasilje, a rapidno se smanjuje fizička aktivnost, drugi hobiji i zanimacije, kao i interes za čitanje, ali i koncentracija. Sve ovo potvrdilo je veliko istraživanje Instituta za društvena istraživanja o utjecaju digitalnih tehnologija na život učenika provedeno na zaista značajnom uzorku (17472 učenika i 3634 nastavnika u 81 osnovnoj, te 84 srednje škole). Pokazalo se i kako polovica učenika provodi više ili znatno više vremena ispred ekrana u odnosu na vrijeme prije pandemije.

- Glasovi djece i i mladih ukazuju da digitalna tehnologija prožima sve dijelove njihovih života i da  su u vezi nekih stvari nezadovoljni načinom na koji to utječe na njih. Posebice su važni podaci o tome da je kod učenika osnovnoškolske dobi učestalije korištenje povezano s višim razinama depresivnosti, anksioznosti, usamljenosti i nižim razinama zadovoljstva sobom. Sve ukazuje da moramo pronaći mjeru u korištenju digitalne tehnologije i potaknuti djecu i mlade da ih koriste na stvaralčki i kreativan način - komentirao je za 24sata Boris Jokić, ravnatelj IDI-ja i jedan od autora istraživanja.

Kako ističe, rezultati istraživanja su društveno izrazito važni i pozivaju na široku raspravu i djelovanje svih od roditelja, preko djece, obrazovnog sustava do politike. To ključno za mlade, ali i za budućnost Hrvatske, jer se radi o jednoj od najvažnijih tema danas.

Anketirani su učenici petih i sedmih razreda osnovnih škola, te učenici trećih razreda srednjih škola, a istraživanje "U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tik-Tok-a" provedeno je u svibnju.

 

 

U srednjoj školi značajno se povećava vrijeme koje učenici provode pred ekranima, pa njih 35,6% kaže kako u korištenju digitalnih uređaja provedu više od četiri sata dan. Znanstvenici pritom ističu kako mladi podcjenjuju to vrijeme, što znači da su pred ekranima puno više nego što procjenjuju. Pritom su vrijeme pred ekranima u višim razredima više povećale djevojke. 

- Posebice se ističe povećanje korištenja u generaciji 3. razreda srednjih škola gdje 61,1% učenika iskazuje povećanje učestalosti, a više od četvrtine smatra da ispred ekrana digitalnih uređaja provode znatno više vremena.  U slučaju 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola djevojke u značajnijoj mjeri iskazuju povećanje korištenja u odnosu na razdoblje prije pandemije - navodi se u istraživanju. S povećavanjem sati pred ekranima jako snižava vrijeme koje učenici provode u kretanju ili nekim fizičkim aktivnostima.

Tako je čak 20,5% učenika sedmih razreda izjavilo kako se uopće ne bavi sportom ili rekreacijom, u petim razredima je 15% učenika koji se ne bave fizičkom aktivnošću, a među srednjoškolcima taj je postotak čak 28,5%, a 23,7% to čini do jedan sat na dan. Konkretno, gotovo 50% srednjoškolaca uopće se ne bavi bilo kakvom fizičkom aktivnošću, a među osnovcima se svaki treći ne kreće.

To se odnosi i na pohađanje bilo kakvih organiziranih izvanškolskih aktivnosti - stranog jezika, robotike itd. - koje ne pohađa čak 43,9% učenika petih razreda, 58,5% učenika sedmih razreda i 71,7% učenika trećih razreda SŠ.

Kod učenika sedmih razreda i srednjoškolaca značajno se smanjuje i vrijeme koje provode u ispunjavanju školskih obaveza. Tako više od polovice sedmaša u učenju provodi do jedan sat dnevno, a kod srednjoškolaca je taj postotak gotovo 70%, što znači da svaki treći uči manje od jedan sat na dan (14,6% ih uopće ne radi ništa za školu).

Kako su učenici 7. razreda izjavili u anketama, druženje s prijateljima u online okruženju postalo je jedan od češćih oblika provođenja vremena (35,1% više od 2 sata dnevno). Ipak, 20% učenika to uopće ne radi. I dalje se više druže s prijateljima uživo, ili to vrijeme provode s obitelji. Učenici petih razreda većinu vremena izvan škole provode s obiteljima, družeći se s prijateljima ili baveći se hobijima.

Dio učenika ipak je izjavio kako je smanjio vrijeme ispred ekrana (18% u 5. razredu OŠ; 16% u 7. razredu OŠ; 9,7% u 3. razredu srednje škole) u odnosu na razdoblje prije pandemije

Ono što je već poznato, negativan utjecaj vremena u online okruženju na mentalno zdravlje mladih, potvrđeno je i ovim istraživanjem. Čak 695% učenika smatra da je količina vremena koje provode online dosta ili izrazito velik problem. Tako češće razmišljaju djevojke, kao i uspješniji učenici. 

Čak 49% učenika smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju dosta velikim ili izrazitim problemom u generaciji. 24,4% učenika mišljenja je da se radi o izrazitom generacijskom problemu. 14,5% navedeno ne smatra problemom. Razlike po školskom uspjehu ukazuju da uspješniji učenici smatraju navedeno izraženijim problemom. Posebno je važno naglasiti rodne razlike pri čemu 56,4% djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1% mladića.

- Češće korištenje digitalnih uređaja je statistički značajno povezano s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti, te nižim razinma dobrobiti i zadovoljstva sobom kroz sve tri generacije učenika - ističe se u istrživanju.

Posebno se to vidi kod najmlađih učenika. U generaciji učenika 5. razreda posebice se ističe povezanost korištenja digitalnih uređaja s depresivnošću i anksioznošću, gdje "petaši” koji izvještavaju da koriste digitalne uređaje više od četiri sata tijekom radnog dana dosežu gotovo iste razine depresivnosti i anksioznosti kao učenici 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola.

Kod svih učenika, ističe se, pozitivnije je mentalno zdravlje ako se digitalne tehnologije i online sadržaji koriste manje od dva sata na dan. A iako smatraju kako im tehnologije omogućuju bolju informiranost, u većini slučajeva mladi smatraju kako tehnologije negativno itječu na sve aspekte njihovih života.

Posebno je zanimljiv dio istraživanja proveden među nastavnicima. Rijetko se kad vidi takvo slaganje oko određenih teza, ističe jedan od voditelja istraživanja Boris Jokić. Naime, više od 85% ih navodi kako učenici gube interes za čitanje, kao i fizičke aktivnosti zbog vremena provedenog na internetu. 65,4% učitelja i nastavnika smatra zlostavljanje (cyberbullying) dosta velikim ili izrazitim problemom kod djece i mladih danas.

Sami nastavnici smatraju kako im tehnologije omogućuju nova znanja i nove, bolje načine rada, no gotovo 10% ima negativno mišljenje o korištenju tehnologija u nastavi. 

Na kraju, pokazuje se kako većina učenika ipak više voli družiti se uživo sa svojim prijateljima. Više od dvije trećine učenika smatra da znatno više ili više uživa u druženju s drugima (75,3%), osjeća bliskost s prijateljima (71,7%) te smatra da se može povjeriti prijateljima (66,7%) uživo. Više od polovice učenika znatno više ili više UŽIVO uživa u provođenju vremena (64,1%), smatra da ima iskrene odnose s prijateljima (64,2%), smatra da im je lakše razumjeti ponašanje drugih osoba (65,7%), dobro se slaže s drugima (50,2%) te smatra da njihovo ponašanje prema drugima dobro odražava kakve su osobe (54,8%).

- Korištenje digitalnih tehnologija prožima život djece i mladih u Hrvatskoj, s tim da je češće korištenje direktno povezano s negativnijim procjenama mentalnog zdravlja. Ipak, umjereno korištenje interneta i tehnologija pozitivno utječe uz dobrobit, depresivnost, anksioznost, usamljenost i zadovoljstvo životom. Stoga je važno pronaći mjeru, djeci pružiti dobre modele ponašanja, kako u školama, tako i u obiteljima, a nužno je povesti ozbiljnu raspravu u društvu o ovoj problematici - poručuju znanstvenici. 

Istraživanje "U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tik-Tok-a (Perspektive djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija)" proveli su Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon s Instituta za društvena istraživanja. Projekt u sklopu kojeg je provedeno i ovo istraživanje financira Hrvatska zaklada za znanost.

U sutrašnjem spotlightu pročitajte analize stručnjaka o užasima Tik-Tok izazova koji često znaju završiti tragično.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 23

VIDEO

Hrvatsku bi mogao pogoditi lipanjski monsun. Evo što je to
NESTABILNO VRIJEME

Hrvatsku bi mogao pogoditi lipanjski monsun. Evo što je to

Što je lipanjski monsun o kojem piše Istramet? Radi se o meteorološkom fenomenu s izraženim padalinama i mogućim poplavama. Kako pišu, stabilizacija vremena trenutno nije na vidiku

Stanje na cestama: Kolone i zastoji na A2, nesreća na Braču, gužva i na staroj karlovačkoj
VOZITE OPREZNO!

Stanje na cestama: Kolone i zastoji na A2, nesreća na Braču, gužva i na staroj karlovačkoj

Uoči Dana državnosti i Tijelova mnogi su se zaputili na produženi vikend na more zbog čega je na autocesti nastao potpuni kaos zbog niza prometnih nesreća
VIDEO Teška nesreća na A1 kod Draganića: Auto izletio s ceste i prevrnuo se, troje ozlijeđenih
HITNA POMOĆ NA TERENU

VIDEO Teška nesreća na A1 kod Draganića: Auto izletio s ceste i prevrnuo se, troje ozlijeđenih

Karlovačka policija je potvrdila da je zaprimila dojavu o prometnoj nesreći na autocesti A1 u blizini odmorišta Draganić. U nesreći je sudjelovao jedan auto koji je izletio s ceste i prevrnuo se. Ozlijeđeno je troje ljudi, a težina ozljeda za sad nije poznata. Iz HAK-a javljaju da se zbog nesreće u smjeru Dubrovnika vozi u dvije prometne trake uz ograničenje brzine od 60 km/h. Mole vozače da voze oprezno.