'Svaki četvrti čovjek stariji od 65 godina nije cijepljen. Jako je velik rizik da oni teško obole'

Preko 93 posto preminulih je starije od 65 godina, a preko 98 posto starije je od 50. Molimo ih da ozbiljno shvate ovu ugrozu. Uljuljkali smo se u ove brojke, a svaki izgubljeni život je jedan život previše. Imamo izlaz za najveći broj onih koji su starije životne dobi, ne apsolutni, od početka govorimo da cjepivo ne sprječava apsolutno smrt, ali štiti. Civilizacijski doseg je to što cjepivo pomaže i u ovoj varijanti. Iskoristimo tu mogućnost, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš nakon sjednice Vlade. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Svaka četvrta osoba iznad 65 nije cijepljena, a oni su u najvećem riziku da teško obole, naglasio je. Po broju novozaraženih prednjači Grad Zagreb sa 696, zatim Splitsko-dalmatinska sa 325 te Primorsko-goranska županija sa 241, naveo je. 

- Utrošili smo 3,5 milijuna doza i cijepili 55,46 posto odraslog stanovništva jednom dozom, odnosno za 52,18 posto odraslog stanovništva je cijepljenje završeno. Trećom dozom se cijepilo 2989 osoba - rekao je. 

O covid potvrdama 

Komentirao je i navode o proširenju upotrebe Covid potvrda za shopping centre, restorane, kafiće i druga mjesta istaknuvši da nije dobro da se javnost zbunjuje. 

- Jučer su se pojavile informacije da to kreće s određenim datumom, no to nije tako. Možda netko na taj način želi napraviti pritisak na Vladu i Stožer, što je legitimno, ali zbunjujemo populaciju. Svakodnevno evaluiramo epidemiološku situaciju, ne samo u Hrvatskoj nego i šire - rekao je Beroš i dodao da su sve opcije na stolu, uključujući i Covid potvrde, ali da će se one uvoditi ovisno o situaciji koja se detaljno prati. 

KORONA SCENARIJI Korona opet divlja: Virus može mutirati, no ukoliko se više ljudi cijepi, život se vraća na staro...

- Ono što svatko od nas može napraviti jest poštivati epidemiološke mjere i cijepiti se, ako nije, a mi ćemo i dalje nastaviti pratiti situaciju i ovisno o njoj donositi nove mjere - rekao je Beroš naglasivši kako za sada nema naznaka da bi s nekim točnim datumom nešto krenulo jer ne mogu predvidjeti daljnji tijek širenja zaraze.

Dodao je kako su dvije dobne skupine posebno zahvaćene porastom broja novozaraženih, a jedna od njih je od 10 do 19 godina, što upućuje da se virus više širi u sustavu školstva te u dobi od 40 do 49 godina. 

- Kad struka vidi da je adekvatno, donosit će se mjere - rekao je. 

Stanje u bolnicama je za sada u redu. Nije problem širiti kapacitete, to se vrlo jednostavno i brzo može napraviti.

- No, problem je što širenjem kapaciteta za Covid bolesnike moramo, nažalost, nekom drugom uskratiti zdravstvenu uslugu. Stoga uvijek nastojimo kalkulirati i do zadnjeg treba, s obzirom da se brzo možemo transformirati, održavati sustav da pokriva i Covid-19 bolesnike i druge pacijente - rekao je.

'Važno je slati jednoznačne poruke' 

Na pitanje hoće li se Znanstveni savjet raspasti zbog izjava člana Gordana Lauca, Beroš je rekao da je već naglasio koliko je važno da se građanstvo ne zbunjuje i da djeluju unisono.

KOMENTIRALA I BROJKE ZARAŽENIH Markotić: Osoblje je postupilo po pravilima struke u slučaju preminulog čovjeka sa Zaraze

- To sam upozorio sve koji su bili na sjednici Savjeta. Članstvo u Savjetu je dobrovoljno, ono nije ničim definirano ni formalno. Nikome ne može zabraniti da iznose vlastite stavove. Ali važno je slati unisone i jednoznačne poruke. Međutim, svatko ima pravo na svoje stajalište. Nakon sjednice Savjeta se iznosi službeni stav i zaključak Savjeta. On je jednoznačan i unison, a to je da cjepivo štiti. Uslijedili su komentari za koje bih rekao da nisu netočni, ali su izolirani i zbunjuju javnost - rekao je Beroš. 

Naime, Lauc je neki dan na društvenim mrežama najprije napisao kako imamo višak smrtnosti u lipnju i srpnju koje se poklapa s intenzivnim cijepljenjem, a Beroš je u utorak nakon sjednice Znanstvenog savjeta rekao da Lauc kaže kako se to izvuklo iz konteksta te da je on govorio o mogućoj korelaciji između viška smrtnosti i cijepljenja. Onda je nakon sjednice Savjeta napisao da je zaključak Znanstvenog savjeta da cjepivo loše štiti od zaraze. Vlada se opet, po tko zna koji put, ogradila od njegovih izjava naglasivši kako to nije točno. 

Beroš je istaknuo da bi loše bilo da svi u Savjetu imaju isto mišljenje i da je dobro da sa znanstvene strane raspravljaju o svemu, ali da bi ono što izlazi službeno van trebalo biti jednoznačno. 

- Molim sve koji participiraju da budu svjesni iznošenja svojih vlastitih osobnih podataka i stajališta na društvenim mrežama jer time rade štetu. Bez obzira što su moguće u pravu sa svojim izoliranim informacijama molim da ih ne iznose na taj način jer dodatno zbunjuju javnost. Nalazimo se u trenutku ekstremne ugroze zdravlja građana, budimo unisoni - istaknuo je.

Na pitanje kad će izbaciti Lauca iz Savjeta obzirom da duže vrijeme svojim stajalištima šteti procesu procjepljivanja i budi kod građana sumnju u bolest, Beroš poručuje kako se nikome ne može zabraniti iznošenje vlastitih stajališta, ali da kao Znanstveni savjet u javnosti trebaju nastupati s istim porukama. 

- Savjet je savjetodavno tijelo i različita mišljenja nam su u njemu potrebna. No, Znanstveni savjet ne donosi odluke već Stožer uz konsenzus struke, no loše je slanje različitih poruka. U mnogim se stavovima ne slažem s Laucem, ne smatram da se radi o teorijama zavjere ili o tome da netko zarađuje na pandemiji, to su njegovi stavovi i ja se s njima ne slažem, ali Savjet je tijelo koje Vladi daje informacije, a nakon sastanka se iznesu zaključci. Osuđujem daljnje elaboracije na tu temu putem društvenih mreža. Ponekad su doista ta utemeljenja izolirana u pravu, ali kada se sagleda opći kontekst, ona se gube. Mislim da će se mnogi sad prepoznati u ovim riječima - rekao je. 

Na pitanje novinara kako ne vidi problem u tome da netko tko je član Vladinog savjeta za borbu protiv pandemije šalje suprotne poruke, Beroš je rekao da vidi. Pa je indirektno najavio mogućnost i izbacivanja Lauca iz Savjeta.

- No, znanost nije dogma i znanost je tu da se propituje. Dobro je čuti i one koji misle drugačije. Ali budite sigurni da ćemo, samo iz jednog razloga, iz razloga jednoznačnih poruka, razmisliti o daljnjim koracima - rekao je. 

ODGOVORILI NA KOMENTAR Vlada: Laucovi navodi da je stav Znanstvenog savjeta da cjepivo loše štiti su u potpunosti netočni

Na pitanje koliko se ljudi moguće nije cijepilo zbog Laucovih izjava, Beroš je rekao da bi "bili na konju" kada bi izjave Lauca bile jedini problem. 

- Na kraju svega, Stožer donosi mjere. Ovo je savjetodavno tijelo. Vlada je htjela otpočetka biti široko informirana - ponovio je. 

O reformama i centralizaciji bolnica: Objedinjena javna nabava prvi korak

Govoreći o reformi zdravstva, Beroš je rekao da se one desetljećima nisu provodile.

- Ova Vlada, a tu sam i ja, koji sam u ovom trenutku na čelu ministarstva, odlučni smo provoditi reforme. Drago mi je što ova tema postaje top tema i tema koju čitamo na naslovnicama. To mi budi nadu da ćemo ovog puta nešto i napraviti. Imamo svoju viziju i percepciju, radni prijedlozi su upućeni svim zainteresiranima da daju svoje osvrte - rekao je Beroš istaknuvši kako je puno toga što nije funkcionalno u financijskom i organizacijskom smislu te dodao kako im je u fokusu bolesnik i zdravstvena zaštita u cijeloj državi. 

BROJKE U ZNAČAJNOM RASTU Beroš: Smjer ovog vala epidemije određuju i građani koji sumnjaju u znanost i struku

- Sada je vrijeme da nešto napravimo. Centralizirati županijske ustanove, to ćemo vidjeti nakon konzultacija. U ovom trenutku ću samo reći da županijske bolnice zbog neispunjavanja obaveza prema HZZO-u imaju gubitak od tri milijarde kuna bez dodatnih troškova koje svakodnevno stvaraju. Naš zadatak je taj sustav ustabiliti. Je li centralizacija bolnica najbolji put, vidjet ćemo. U ovom trenutku gledamo u tom smjeru. To ne znači da ikome ukidamo prava - rekao je Beroš. 

Na opasku novinara da je spomenuo županijske bolnice dok KBC-i, koji su u državnom vlasništvu, najviše nagomilavaju dugove te pitanje zašto misli da je centralizacija dobra za rješavanje dugova, Beroš je rekao kako je to istina i da državne bolnice generiraju 75 posto svih dugova. 

- No, one su ujedno i najveće i pružaju najkompleksniju zdravstvenu zaštitu i teško je to usporediti. Prijenos vlasničke strukture je bitan zbog toga što možemo neposrednije djelovati na organizacijski ustroj pojedinih bolnica. Plastično govoreći, ukoliko se u HZZO-u i Ministarstvu ukaže da je u pojedinoj regiji određena djelatnost na neki način loša i ne omogućava adekvatnu kvalitetu, ako neki kirurg operira neku bolest četiri puta mjesečno, on nema tu kvalitetu pružanja zdravstvene usluge kao netko tko to radi svakodnevno četiri puta i ako želimo smanjiti nekoliko kreveta, a povećati dnevne bolnice, mi to ne možemo sami nego moramo pitati županiju - rekao je.

Naglasio je kako će mu prvi korak biti objedinjavanje javne nabave.

- Da bismo mogli objediniti javnu nabavu za sve ustanove, preduvjet je vlasnička struktura. U ovom trenutku Ministarstvo i država nemaju mogućnost nametnuti obavezu bilo kojoj županijskoj bolnici da se pridruži objedinjenoj javnoj nabavi. Objedinjena javna nabava je prvi korak ka kojem idemo i u tom kontekstu su već poduzeti neki koraci - naglasio je. 

Upitan je li ovo centralizacija ili sanacija bolnica, Beroš je istaknuo da je centralizacija s tendencijom sanacijske stabilizacije sustava.

Na pitanje kakva će biti sudbina obiteljskih liječnika i hoće li oni morati raditi na hitnom prijemu, ministar je rekao da neće, ali da u slučaju iznimne potrebe koju netko na terenu mora prepoznati, a to su ravnatelji Domova zdravlja, obiteljski liječnici mogu doprinijeti u održavanju posebnih dežurstava i radu u Hitnoj. 

- Jer nije moguće da se desi nekakav hitni slučaj u neposrednoj blizini, a da netko ne želi ili ne može pružiti hitnu medicinsku pomoć. Zato smo nastojali pojačati koordinativnu ulogu Domova zdravlja. Naš cilj je reforma koja će promijeniti sustav u korist pacijenata - rekao je. 

Novinari su ga upitali strahuje li da će u centralizaciji županijskih bolnica naići na otpor obzirom da su u većini županija na čelu HDZ-ovci, zbog čega su se njegovi prethodnici već "popiknuli", Beroš je poručuje kako je zdravstveni sustav potrebno reorganizirati kako bi bio što bolji za pacijente. 

- To ćemo nastojati napraviti, a ovo sve drugo su moguće posljedice. Moguće da se to dogodi, ali mi se nadamo da će to zaživjeti - rekao je.

Iako smo na dnu europske ljestvice po izdvajanju za zdravstvo, Beroš poručuje kako će opseg pružanja zdravstvenih usluga za pacijente ostati isti.

'Manjak radiologa u 21. stoljeću ne bi trebao biti problem' 

Na pitanje zašto više nema projekta u Institutu za tumore "One day clinic" kada su žene maltene s ceste mogle doći i u jednom danu obaviti sve pretrage, ministar je istaknuo kako projekt postoji samo se drugačije zove - prioritetna lista čekanja.

Na pitanje boji li se porasta broja oboljelih od karcinoma dojke zbog nedostatka radiologa, Beroš je rekao da se boji porasta prvenstveno zbog neodaziva na preventivne pregled. 

- Činjenica je da negdje ima problema u pružanju zdravstvene zaštite, ali sam dao jasan naputak svim ravnateljima. Manjak radiologa u 21. stoljeću ne bi smio biti prepreka za ostvarivanje prava, nije nikakav to problem. Razgovarao sam s ravnateljima bolnica i ukazao im na to, prema tome, mislim da to nije problem u ovom trenutku. Drugi je problem kvaliteta i broj dijagnostičkih aparata. Osigurali smo određena sredstva da bismo osuvremenili našu dijagnostiku i terapiju, pogotovo radio-terapijske aktivnosti. Nažalost, proteklih godina se nije puno radilo na tome, bez obzira što nije bilo korona-krize. Mene je to zateklo i ne bojim se zasukati rukave i raditi na tome - rekao je.