Što se tiče propasti banaka u Americi i problema s Credit Suisse u Švicarskoj to su, rekla bih, neusporedive priče s Hrvatskom, rekla je direktorica Hrvatske udruge banaka
NEMA RAZLOGA ZA PANIKU
Tamara Perko: Hrvatske banke su stabilne, a likvidnost je veća od prosjeka u Europskoj uniji
Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko za HRT govorila je o aktualnim financijskim situacijama.
- Nema zabrinjavajućih vijesti što se tiče hrvatskih banaka. One su vrlo stabilne, koeficijenti adekvatnosti kapitala su na razini od 24,6%, minimalni regulatorni zahtjev je na razini 10%, dok je prosjek u EU 18,9%. Dakle, hrvatske banke su čak i iznad europskog prosjeka što se tiče ovog pokazatelja. Što se tiče koeficijenta likvidnosti hrvatske banke su na razini od 242%, dok je prosjek EU-a je 162%. Možemo vidjeti da su hrvatske banke najstabilnije u ovom trenutku u povijesti hrvatskog bankarstva - rekla je Perko.
- Što se tiče propasti banaka u Americi i problema s Credit Suisse u Švicarskoj to su, rekla bih, neusporedive priče s Hrvatskom. To su sasvim drugačiji poslovni modeli tih banaka i druge regulative - dodala je.
Kazala je i kako takve probleme nikad ne treba olako shvatiti.
- No, kao što je rekla i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, situacije se promatraju, ali zasad nema razloga za zabrinutost što se tiče EU - naglasila je Perko.
O činjenici da je kapitaliziranost hrvatskih banaka iznad prosjeka EU-a i je li dobro da toliki novac stoji na računu u bankama Perko je rekla kako je to djelomično i efekt uvođenja eura.
- Sama ta likvidnost je djelomično i rezultat toga što smo mi sad prešli na euro pa se i ekstra likvidnost slila u bankarski sustav zbog konverzije iz kune u euro. Dobro je da su banke likvidne, to je uvijek dobro što se banaka tiče, ne vidim tu pretjerano negative, pogotovo sada kada dolaze negativne vijesti s drugih tržišta. Mislim da se osjećamo svi puno sigurnije ako su naši koeficijenti likvidnosti iznad prosjeka - smatra Perko.
'Nije da imamo najmanje kamatne stope na štedne depozite'
Kamata za štednju u Hrvatskoj je najniža u EU, samo 0,14%, dok je prosjek EU-a 1,64%. Italija i Francuska imaju preko 2%. Komentirala je zašto je to tako.
- U sustav se slila velika likvidnost kao rezultat uvođenja eura, a i smanjili su se regulatorni zahtjevi u sustavu tako da se i zbog toga oslobodila velika likvidnost. S druge strane moram naglasiti da imamo i najmanje kamatne stope na kredite u EU-u. Dakle, nije da imamo najmanje kamatne stope na štedne depozite, a da to ne prati i druga strana. Apsolutno imamo nekakvu ravnotežu s aktivnim i pasivnim kamatnim stopama - rekla je.
O budućnosti kamatnih stopa na kredite što se tiče i gospodarstva i građana, s obzirom na to da je ECB ponovno digla ključne kamatne stope kako bi se izborila s inflacijom koja usporava no i dalje je vrlo visoka, Perko je rekla kako je to vrlo specifična situacija.
- U sedmom mjesecu prošle godine nakon dugo vremena prvo podizanje kamatnih stopa, prešli smo iz minusa na nulu. Zatim imamo četiri podizanja kamatnih stopa u 2022. godini, a u ovoj godini već dva podizanja kamatnih stopa. Kad sve to zbrojimo ukupno su se kamatne stope podignule 3,5% u razdoblju manjem od godinu dana. Naši zahtjevi za kreditima što se tiče poduzeća su i dalje u rastu zato što imamo najniže kamatne stope na tržištu Europe. One su još na nižoj razini djelomično opet kao efekt uvođenja eura gdje se slila snažna likvidnost i gdje banke nisu odmah prelile rast kamatnih stopa u istom omjeru na gospodarstvo. Kod nas su kamatne stope rasle blažim tempom nego u ostatku eurozone. Sigurno će se to u nekom trenutku nivelirati, no rastu blaže - rekla je Perko.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
