Tehnološki napredak i dalje će otvarati nova radna mjesta

Digitalne tehnologije, umjetna inteligencija i automatizacija mijenjaju način na koji živimo i radimo. Procjenjuje se da će 65 posto djece koja sad kreću u školu raditi zanimanja koja danas ne postoje, a više od 140.000 ljudi morat će se prekvalificirati. Što nas sve čeka na tržištu rada i koje sve karakteristike moraju imati zaposlenici koji zadovoljavaju kriterije današnjeg modernog i tehnološki naprednog vremena, odnosno što poslodavci očekuju od zaposlenika budućnosti, bila je jedna od tema naše 7. konferencije Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska. Mnogi naši partneri i ove su nas godine podržali u organizaciji - Europska komisija, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET, Fina, Erste banka, Končar, LEAPWISE, ZICER, Stega tisak, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu – FOI te Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu - FER.
Ključna je tu uloga mladih, smatra Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, koja se na konferenciji obratila putem videoveze.

Naglasila je i da su mladi  ljudi pokretači razvoja novih tehnologija na kojima se zasniva budućnost naše ekonomije, zelena i digitalna tranzicija. Tu je ključna demografska tranzicija i solidarnost među generacijama. 

Juraj Bilić, zamjenik ravnatelja CARNET-a 

Tržište rada konstantno se i ubrzano mijenja ukorak s razvojem tehnologije. To nije ništa novo. Za koje desetljeće programere ćemo smatrati pripadnicima tradicionalnog zanimanja. Neka radna mjesta nestaju, no istodobno će se otvoriti prostor za nova radna mjesta. Zbog toga je bitno osvijestiti važnost cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Ne samo kao formalni i vođeni proces, iako i on mora biti prisutan i dostupan, nego kao alat za vlastiti razvoj.  
Karakteristike dobrog radnika uvijek su više-manje iste - temeljno stručno znanje, kritičko razmišljanje, sklonost rješavanju, a ne stvaranju problema, a zbog sve učestalijih promjena na tržištu rada jedna od vještina svakako je i fleksibilnost. Digitalna pismenost se već neko vrijeme podrazumijeva. Ono što treba razlikovati je osnovna digitalna pismenost od napredne i to je područje na kojem CARNET, u suradnji sa školama, nastoji stvarati pomake.
Ovo se ne odnosi samo na učenike, koji će vjerojatno raditi poslove koji danas niti ne postoje, nego i na sve zaposlenike, koji će trebati kontinuirano učiti te širiti svoja znanja i vještine kroz formalno, ali i neformalno obrazovanje kako bi ostali konkurentni na tržištu rada budućnosti. 
Osposobljavanje učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje i opći je cilj našeg projekta e-Škole. Kako bismo to ostvarili, ključna je uloga ravnatelja, učitelja i nastavnika te drugih djelatnika koji su spremni za korištenje novih tehnologija i pristupa poučavanju. Zato smo, uz opremanje škola lokalnom mrežom i računalnom opremom, osigurali mnoge digitalne obrazovne sadržaje te sustavnu podršku i edukaciju nastavnika i učitelja. Tako pridonosimo jačanju njihovih digitalnih kompetencija, a posredno i digitalnih kompetencija učenika. To se pokazalo izrazito korisnim i tijekom pandemije, prelaskom na rad od kuće i online nastavu, te su e-Škole uspjele umanjiti negativne posljedice neodržavanja nastave u tradicionalnom okruženju. 

Ivana Stanić, HR business partner iz Fine

Svakako je neminovno da je trenutno tržište rada vrlo izazovno i dinamično te se poslodavci svakodnevno moraju prilagođavati novim trendovima i načinima rada. Nužno je prilagođavati se i primjenjivati nove tehnologije uz koje će se vezati nova radna mjesta. 
Zbog ubrzanog rasta tehnologije zaista je teško predvidjeti što nas čeka u IT sektoru, no sigurni smo da dolaze nove uloge i novi načini rada. U skladu s primjenom novih tehnologija poslodavci će morati omogućiti  svojim zaposlenicima prilagodbu i razvoj njihovih postojećih, ali i neprestano stjecanje novih vještina. Neke od kompetencija koje smatramo važnima i koje će biti još važnije u budućnosti jesu mogućnost brze prilagodbe, kritičko i analitičko razmišljanje, kreativnost, rješavanje problema te, sve potrebnija, emocionalna inteligencija.

Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala Erste banke 

Kad govorimo o digitalizaciji bankarstva, pred nama su mnogi izazovi te potreba za daljnjom transformacijom u predvodnike novih tehnoloških trendova. Erste banka je i dosad inovativnim pristupom kontinuirano stvarala tehnološke trendove, a ključnu ulogu u tom procesu imali su upravo zaposlenici. Rast i digitalni razvoj banke pratila je i postupna promjena strukture zaposlenika, pa danas imamo više zaposlenika čiji je posao vezan za razvoj i primjenu različitih tehnologija. U skladu s promjenama potrebnih kompetencija, s jedne je strane naglasak na specifičnim, ali fleksibilnim stručnim znanjima i spremnosti za brzo usvajanje novih trendova, a s druge strane na digitalnim i IT vještinama koje preuzimaju ključnu ulogu u svim segmentima biznisa. Očekujemo da će digitalizacija u budućnosti otvoriti prostor da se naši zaposlenici bave i nekim novim poslovima koji stvaraju novu vrijednost za klijente te da će zamijeniti neke rutinske procese i aktivnosti u redovnom poslovanju. Vjerujemo da naš savjetodavni pristup klijentu i odnos koji gradimo ne može zamijeniti digitalizacija, ali da nam ona uvelike može pomoći da iskustvo klijenta bude još bolje i jednostavnije. Kod zaposlenika najvažniji je općenito stav, odnosno jaka motivacija, spremnost za učenje, otvorenost za promjene i dobra komunikacija. Osoba se mora uklopiti u postojeći tim i našu kulturu suradnje, poštovanja i prihvaćanja raznolikosti, na koju smo izuzetno ponosni. Kako raste senioritet pozicije, uz navedeno, traže se veća stručnost, samostalnost i specifično radno iskustvo. Svi trebamo biti otvoreniji za prihvaćanje novih tehnologija i trendova, ali pritom ne smijemo zaboraviti da smo ljudi. Ukratko, formalna naobrazba predstavlja početak jedne karijere, a želja za razvojem i učenjem, prilagodljivost, otvorenost, a ne isključivost, ključ su za rast i napredak. 

dr. sc. Miro Antonijević, rukovoditelj Odjela za razvoj real-time softverskih produkata KONČAR - Digitala

Tržište će se zasigurno značajno promijeniti. Ono što mi kao KONČAR možemo napraviti je suočiti se s izazovnim promjenama tako da potencijalnim zaposlenicima budemo što privlačniji, ne samo uvjetima rada nego i zanimljivim te izazovnim projektima. Takozvana generacija Z zahtijeva mnogo veću prilagodljivost poslodavaca nego što je to bilo uobičajeno. U posljednjih godinu dana više od 10 posto ICT stručnjaka promijenilo je poslodavca, i to je takozvani fenomen job hopinga. Taj će broj s novim generacijama dodatno rasti. Ljudi danas imaju mnogo veći pristup informacijama i ništa ih neće spriječiti da idu u novu tvrtku za koju su pročitali da ima bolje uvjete nego što ih oni imaju trenutno. Zbog toga je potrebno u svakodnevni rad i privlačenje novih zaposlenika mnogo više uključiti HR, pojednostaviti strukturu upravljanja i održavati career-track svih zaposlenika, čime ćemo postići veće zadovoljstvo i motivaciju za rad. Naglasak je na motiviranju zaposlenika na konstantan napredak, koji će i njega, odnosno nju, privatno i poslovno učiniti ispunjenijim, a nas kao poslodavca zadovoljnijim. Mi u tom smjeru već neko vrijeme i djelujemo. KONČAR nudi iskustvo na jedinstvenim i izazovnim projektima, potiče razne oblike edukacija – PhD, MBA, MSc, specijalističke studije, certifikate…, ne samo kroz financiranje studija nego i kroz mogućnost primjene naučenog u praksi i primjene u poboljšanju poslovanja. Osnovali smo i ljetni boot-camp, pokrenuli smo suorganizaciju kolegija na FER-u, čime dodatno privlačimo i upoznajemo potencijalne zaposlenike u što ranijoj fazi. Isključivo takvim inicijativama možemo doskočiti konstantnim promjenama tržišta te osigurati prilagodljivost i privlačnost budućim zaposlenicima. Uvjerljivo najvažnija karakteristika zaposlenika današnjeg modernog i tehnološki naprednog vremena jest proaktivnost. To je najočitije u digitalnim tehnologijama, koje predstavljaju srž poslovanja KONČAR - Digitala. Tehnologija brzo napreduje, alati se mijenjaju, nove inačice softverskih rješenja (ili alata) svakodnevno izlaze i mijenjaju svijet, u kojem treba biti stručan. 

Zlatko Horvat, direktor LEAPWISEA 

Možda smo preoptimistični, ali kao netko tko se bavi tehnologijom i producira je, ne mislimo da se trebamo plašiti tehnološkog napretka. Koliko god automatizacija ili umjetna inteligencija zvuče zastrašujuće za laika, i dalje bez ljudi ne možemo ni primijeniti tehnologiju. U konačnici, ni umjetna inteligencija ili automatika nije novi koncept. Na FER-u već desetljećima postoji smjer automatika. Nove tehnologije otvaraju nova radna mjesta, prekvalificiraju postojeća, to je jednostavno nešto čemu svjedočimo kroz povijest i nešto protiv čega ne možemo.
U diskursu o novim tehnologijama i budućnosti ne smijemo zapostaviti druga zanimanja, posebice strukovna, koja su izuzetno tražena, kojih imamo manjak jer ne radimo dovoljno na percepciji da je svaki posao dobar i unosan ako ga kvalitetno radite i ako ulažete u sebe kao stručnjaka. 
Sjećamo se vremena iz kraja 2000-ih, kad su govorili da televizija umire, a i dalje je živa, možda u nekoj drugoj formi, s dodatnim sadržajem. Definitivno, bez prilagođavanja i usavršavanja ne možemo biti konkurentni na tržištu. Zaposlenici trebaju biti radoznali i proaktivni. Mi želimo kvalitetne ljude, dobre ljude. Savršeno poznavanje nekog od naših prioritetnih programskih jezika je nebitno ako osoba nema dobro ophođenje i nije kvalitetan timski igrač. Naša kompanija, LEAPWISE, zapošljava prije svega osobu, popunjavanje pozicije nije naša primarna motivacija. Mi u svoje zaposlenike ulažemo jako puno i potičemo ih da razvijaju svoju karijeru, radimo godišnje planove razvoja i znamo da im treba usmjerenje i podrška jer su izloženi previše informacija, koje su uglavnom površne i pokazuju samo sjajnu stranu medalje uspjeha, ali ne i put kojim se korača da bi se do toga došlo. 
Formalno obrazovanje je okvir. Danas, mnogo više nego ikad prije, studenti imaju priliku usavršavati se na svojim studijima, odrađivati studentske prakse, sudjelovati na natjecanjima, slušati predavanja od ljudi iz prakse, raditi projekte u studentskim labovima... Onog trenutka kad student/ica zakorači u realni sektor, obrazovanje i usavršavanje ne prestaju. 

Frane Šesnić, direktor ZICER-a 

Nove tehnologije koje uključuju umjetnu inteligenciju, robotiku i automatizaciju već sad mijenjaju naše radne i općenito životne navike. Zahvaljujući tehnologiji, sve jednostavnije uspostavljamo komunikaciju te brže i lakše dolazimo da znanja i informacija. Također, na temelju velikog broja dostupnih podataka možemo donositi kvalitetnije odluke, a pošteđeni smo i mnogih repetitivnih poslova koji, u slučaju da su prepušteni samo čovjeku, mogu biti zamorni i podložni pogreškama. No u budućnosti nas zasigurno čeka niz promjena i prilagodbi cijelog edukacijskog sustava, kako formalnog tako i neformalnog cjeloživotnog obrazovanja, koje se mora prilagoditi novim zahtjevima. Pozitivna činjenica koja će doprinijeti brzoj transformaciji naših mladih naraštaja je da su oni otvoreni prema digitalnim vještinama i izvrsno barataju novim tehnologijama čim se one pojave u široj primjeni. Veći je izazov kako prilagoditi one koji se teže prilagođavaju ili čak odbijaju nova znanja i tehnologije. Za njih treba uspostaviti zasebnu strategiju koja će rezultirati usvajanjem vještina koje će im na kraju olakšati svakodnevne aktivnosti i osigurati im konkurentnost na tržištu rada. 

Marko Štritof, direktor Stega tiska

Promjene na tržištu rada uvijek su vezane za kretanja ukupnog tehnološkog razvoja. Kompanije kontinuirano moraju ulagati u svoju opremu kako bi pratile tehnološki razvoj tržišta te održale svoju konkurentnost i produktivnost u odnosu na ostale tržišne konkurentne. Nova tehnologija uvjetuje i nova znanja za zaposlenike koji će tom tehnologijom upravljati, pa je edukacija zaposlenika dio investicijskog plana prilikom nabavke novih, tehnološki naprednijih strojeva i opreme. Kako se firme prilagođavaju tehnološkom razvoju, tako bi se i škole sa svojom opremom i kurikulumom morale prilagođavati njemu. Osnovna zadaća obrazovnog sustava trebala bi biti osigurati upotrebljiva znanja kako bi učenici bili pripremljeni za tržište rada. U ovom trenutku stječe se dojam da je to u našem školstvu zapostavljeno. Digitalne tehnologije, umjetna inteligencija i automatizacija enormno su ubrzali promjene i potrebu za brzim prilagodbama, a smatram da će u sljedećem razdoblju to biti još izraženije. Jasno je da će neka zanimanja nestati a neka nastati, ali ćemo se svi morati prilagoditi na cjeloživotno učenje i kontinuirano usavršavanje. Iluzorno je očekivati da škola može stvoriti gotovog stručnjaka, ali ga mora naučiti osnovnim radnim navikama te upoznati s trenutno dostupnom tehnologijom kako bi, nakon što počne svoju poslovnu karijeru, mogao adekvatno pratiti daljnja usavršavanja.    
Prema mojemu mišljenju, danas mladim kadrovima u većini slučajeva nedostaje radne etike. Jasno je da je tehnologija promijenila brzinu života, kao i očekivanja mladih ljudi, ali "uspjeh preko noći" niti danas nije realan. Tijekom školovanja, kao i kućnim odgojem, mladi ljudi trebali bi dobiti temelje etike poštovanja, kako prema svojim roditeljima tako i prema starijim i iskusnim kolegama, kao i nadređenima, te na tome temeljiti svoj daljnji profesionalni razvoj. 

prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu

FOI ima visokorazvijen sustav stručne prakse koja je uvedena na svim razinama studija. Studentska praksa obavezna je za studente FOI-ja na završnim godinama diplomskih studija informatike te Ekonomike poduzetništva i preddiplomskog studija Informacijske tehnologije i digitalizacija poslovanja. Studenti diplomskih studija praksu odrađuju kroz 160 sati, a studenti stručnog studija obavezno provode 120 sati na stručnoj praksi. Novost je da studenti FOI-ja imaju obaveznu stručnu praksu u obliku job shadowinga i na trećoj godini preddiplomskog studija Informacijski i poslovni sustavi. Praksa se može odraditi u poduzećima s kojima Fakultet ostvaruje suradnju, moguće ju je obavljati i u centrima i laboratorijima Fakulteta, a svi oni u velikoj mjeri uključuju primjenu modernih tehnologija u svojim poslovnim procesima. Godišnje suradnju ostvarujemo s oko 600 poduzeća iz cijele Hrvatske, ponajviše iz IT sektora, a studentima se karijerne prilike nude od početka studija kroz savjetovanja, radionice i aktivnosti u suradnji s poslodavcima, od kojih je najveća poslovna prilika naš Tjedan karijera. 
Na raspolaganju su im i mnoge mogućnosti koje pomažu u usvajanju novih znanja i digitalnih vještina – radionice i seminari, sufinanciranje odlazaka na STEM konferencije i natjecanja te mogućnost semestralne posudbe laptopa kako bi se studentima olakšalo praćenje nastave i izvršavanje obveza. Povezivanje i uključivanje poslodavaca u nastavu važan je dio obrazovnog procesa na FOI-ju jer se studentima omogućuje sudjelovanje i rad na konkretnim projektima na mnogim predmetima.
FOI također godinama provodi program Startup@FOI, kroz koji studentima s poslovnom idejom pruža operativnu i financijsku pomoć u pokretanju vlastitog poduzetničkog pothvata. U procesu inkubacije trenutno je startup tvrtka mladog FOI-jeva studenta koji će se baviti kreiranjem multimedijskog sadržaja.

prof. dr. sc. Nikola Mišković, prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

Temelj kvalitetnog obrazovnog sustava su kvalitetni ljudi, prepoznavanje važnosti uključivanja mladih ljudi u gospodarstvo te međunarodna suradnja putem kompetitivnih znanstvenih projekata koja održava razinu znanstvene izvrsnosti i potiče inovacije koje se potom prelijevaju na gospodarstvo. FER, kao vodeća znanstvenoistraživačka institucija koja djeluje u ključnom području za razvoj hrvatskoga gospodarstva, ICT-u, može se pohvaliti da posjeduje sve navedene elemente.
FER djeluje u tehničkom području koje se vrlo brzo mijenja i glavni je motor razvoja hrvatskoga gospodarstva. Sposobnost prilagodbe na nove situacije presudna je za sve inženjere, radi čega na FER-u potičemo studente na aktivno sudjelovanje u mnogobrojnim kompetitivnim projektima. Studenti se mogu uključiti u projekte koji se bave autonomnim sustavima, odnosno vozilima, mobilnom robotikom, bespilotnim letjelicama, strojnim učenjem i umjetnom inteligencijom, izradom svemirskog satelita, projektiranjem i modeliranjem najnovijih poluvodičkih tehnologija, biomedicinskim inženjeringom, sustavima obnovljivih izvora energije ili, primjerice, računarstvom visokih performansi. Zahvaljujući tome, FER je prepoznat kao rasadnik novih generacija vrhunskih inženjera, stručnjaka, lidera i istraživača koji su osposobljeni za rad na kreativnim i inovativnim poslovima, gdje nerijetko preuzimaju ulogu predvodnika u razvoju i implementaciji visokih tehnologija.