Grad Zagreb očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi suci Ustavnog suda i donijeti obrazloženu odluku, umjesto toga sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva Grada Zagreba odbacio zahtjev i to u tročlanom vijeću sudaca bez rasprave, navodi Tomašević
Ustavni sud odbacio je ustavnu tužbu Grada Zagreba protiv odluke Vade RH kojom je preuzela organizaciju dočeka hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića početkom veljače ove godine, navodeći da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. Grad Zagreb odbio je početkom veljače dati dozvolu za doček brončanih rukometaša s Europskog prvenstva na Trgu bana Jelačića zbog najavljenog nastupa pjevača Marka Perkovića Thompsona, nakon čega je organizaciju preuzela vlada, a Tomašević je ustvrdio da to nije smjela učiniti bez gradske dozvole.
U ime grada Tomašević je pred Ustavnim sudom osporavao postupanje vlade navodeći da se radi o aktu u materijalnom smislu koji je imao pravne učinke na grad te da bi zbog nepokretanja postupka, u smislu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.
Nakon odluke Ustavnog suda, oglasio se i Tomašević izjavom koju prenosimo u nastavku.
U odnosu na rješenje Ustavnog suda koje je Grad Zagreb zaprimio danas, 1. travnja 2026. godine, kojim se odbacuje ustavna tužba Grada Zagreba zbog povrede prava na lokalnu samoupravu, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je sljedeće:
„Grad Zagreb očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi suci Ustavnog suda i donijeti obrazloženu odluku o tri ključna pitanja koja je Grad stavio pred Ustavni sud. Umjesto toga, Ustavni sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva Grada Zagreba odbacio zahtjev i to u tročlanom vijeću sudaca bez rasprave o ustavnim pitanjima koja je Grad postavio, iako smatramo da se radi o predmetu koji ima širi značaj, u smislu odredbe čl. 64. st. 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Postavljena su, a neodgovorena, fundamentalna ustavna pitanja diobe vlasti i vladavine prava koja su se prvi put našla na Ustavnom sudu.
Prvo pitanje je vezano uz razgraničenje ustavnih komunalnih nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i Vlade Republike Hrvatske u raspolaganju prostorom na području JLS.
Drugo pitanje je može li Vlada svojim postupanjem, bez donošenja pisane formalne odluke, zaobići ocjenu zakonitosti i ustavnosti, samo temeljem činjenice da odluka nije donesena u propisanoj formi, već da se radi o tzv. real aktu (činu bez formalne odluke). Njemački i austrijski Ustavni sud su prepoznali takvu praksu i nazvali je real aktom te utvrdili da izbjegavanje procedure i forme pri donošenju odluka Vladu ne može abolirati od ocjene ustavnosti i zakonitosti te iste odluke.
I treće pitanje, smije li Vlada ignorirati propise Hrvatskoga sabora koji se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj: Zakon o javnom okupljanju i Zakon o komunalnom gospodarstvu? Radi se o općim aktima koji djeluju prema svima, a Vlada je sebi dopustila da krši navedene propise i time se postavila iznad zakona i svih ostalih na koje se zakon odnosi. To dovodi u pitanje ustavno načelo vladavine prava, jer vladavina prava postoji samo onda kada se jednako odnosi na sve.
Ustavni sud ni na jedno od postavljenih temeljnih ustavnih pitanja nije odgovorio, a pogotovo ne obrazloženo, kako je propisano člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Grad Zagreb je istovremeno kad je uputio ustavnu tužbu uputio i tužbu Upravnom sudu u Zagrebu te ćemo, u slučaju potrebe, nakon odluke Upravnog suda ponovno ići na Ustavni sud. Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore na ova ključna pitanja za diobu vlasti i vladavinu prav
24sata © 2026
