'Tražimo da se Hrvatska pridruži nizu zemalja i izađe iz štetnog ugovora o Energetskoj povelji'

Tražimo da Hrvatska izađe iz štetnog ugovora o Energetskoj povelji i tako se pridruži čitavom nizu zemalja EU, koje su prethodnih tjedana jedna za drugom tražile izlazak iz ove štetne povelje, a o kojoj u Hrvatskoj nismo čuli gotovo ništa, poručile su zastupnice Zeleno-lijevog bloka Jelena Miloš i Sandra Benčić. 

Riječ je, naglasila Miloš, o izrazito štetnom sporazumu za svaku državu koja želi provoditi samostalnu energetsku, ali i klimatsku politiku.

- On se koristi posljednjih nekoliko godina da bi kompanije koje prodaju i proizvode fosilna goriva tužile države u ime odštete, odnosno zaštite svojih ulaganja jer te iste države provode svoje klimatske politike i prelaze na obnovljive izvore energije, čime ove kompanije smatraju da su im ugrožena ulaganja. Multimilijunskih tužbi je posljednjih godina sve više i više. Primjer iz Slovenije gdje je jedna kompanija kada je Slovenija donijela mjere protiv frackinga tužila državu na ime zaštite svojih ulaganja u iznosu 120 milijuna dolara. I Nizozemsku je tužila jedna privatna energetska kompanija jer je Nizozemska najavila postepeni prelazak s elektrana na ugljen - navela je dodavši kako je i Hrvatska pretrpjela štete ovog ugovora. 

ZELENA ENERGIJA Hrvatska među vodećim zemljama u EU po korištenju energije iz obnovljivih izvora

'I sama EU je odustala od modernizacije te povelje'

- Nama su poznate barem dvije tužbe. Najpoznatija je u slučaju MOL-a krajem 2013. i početkom 2014., kada je MOL upravo na račun ugovora o energetskoj povelji tužio Hrvatsku i od arbitražnog suda dobio 184 milijuna dolara odštete plus zatezne kamate. Neslužbeno se doznaje da je novi postupak na arbitražnom sudu opet na temelju ove iste povelje i nije jasno zašto se Hrvatska nije oglasila o ovoj povelji iz koje izlaze brojne europske zemlje. Još jedan slučaj je kad je nizozemska kompanija tužila Hrvatsku, a to se vidi iz prošlogodišnjeg izvješća DORH-a - rekla je Miloš. 

Navela je kako su izlazak iz povelje do sad najavile Njemačka, Francuska, Nizozemska, Španjolska, Poljska, Slovenija i Luksemburg. 

- Još jedan podatak - DORH u izvještaju za 2021. kaže da su ti troškovi zastupanja iznimno visoki i da je od cijelog iznosa namijenjenog za rad DORH-a 67 posto namijenjeno upravo za zastupanje u slučajevima međunarodnih arbitraža, među kojima je i ugovor o energetskoj povelji - istaknula je. 

Zahtjev Zeleno-lijevog bloka za izlaskom iz povelje, naglasila je Benčić, dolazi u trenutku kada je i sama EU odustala od tzv. modernizacije te povelje. 

- O toj modernizaciji se trebalo razgovarati sutra na međunarodnom sastanku u Mongoliji, međutim zbog izlaska brojnih zemalja se od toga, srećom, odustalo. Naime, nije moguće da bilo koja vlada bilo koje demokratske zemlje, koja je izabrana od svojih građana, provodi politiku koju su ti građani birali, zelenu politiku, kao i politiku pariškog sporazuma, a da pri tom ne bude tužena od privatnih kompanija, koje po tom sporazumu imaju pravo štititi svoja ulaganja - istaknula je. 

Tri zahtjeva Zeleno-lijevog bloka

Stoga će njihov klub ovaj tjedan uputiti Saboru zaključak kojim bi se obvezalo Vladu da izađe iz tog sporazuma i pridruži se nizu zemalja EU, podrži unutar EU inicijativu da sve zemlje članice potpišu međusobni sporazum da neće koristiti klauzule o zaštiti investitora i tužiti jedna drugu na temelju energetske povelje te da zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova definira globalnu međunarodnu inicijativu, čija će nositeljica biti Hrvatska unutar UN-a, a kojom će se osigurati da su klimatski ciljevi i pariški sporazum po snazi jači od odredbi bilo kojeg međunarodnog trgovinskog sporazuma koji sadrži klauzule o zaštiti investitora.

- Dokle god na međunarodnoj razini unutar UN-a nemamo jasnu supremaciju pariškog sporazuma nad klauzulama o zaštiti investitora, države članice se neće usuđivati provoditi klimatske ciljeve jer će biti tužene - naglasila je Benčić. 

PROMO Zelena energija za svijetlu budućnost

Na pitanje što ako EU krene tim putem, a Indija i Kina kažu "ne" pa se investicije iz EU presele tamo i dalje zagađuju, Benčić kaže da kada bi o energetskoj povelji ovisile investicije, da ih onda ne bi bilo u Rusiji i brojnim drugim velikim zemljama.

- Europa je odlučila da želi povećati investicije u sektoru obnovljivaca, to ni na koji način ne utječe hoće li imati investicije ili ne, ali utječe na to da ćemo moći imati regulatornu moć da zaustavljamo one investicije koje jesu u suprotnosti s klimatskim ciljevima. Kada bi došlo u pitanje da će Europa izgubiti investicije, velike zemlje poput Njemačke i ostalih izlaze iz tog sporazuma zato što im donosi puno više štete nego koristi. Inače je taj sporazum nastao nakon završetka Hladnog rata kada je Europa htjela zaštiti svoje investicije u Rusiju, no Rusija nikad nije postala punopravna članica te povelje tako da i sam smisao te povelje više ne postoji - poručila je.