Trump tvrdi da su mu Iranci obećali kako neće nabavljati nuklearno oružje: 'Složili su se'

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna ponovno porasle, pri čemu su na Wall Streetu indeksi na novim rekordnim razinama zahvaljujući naznakama da SAD i Iran dogovaraju produljenje primirja pa cijene nafte oštro padaju, a vjetar u leđa tržištu daju i solidne korporativne zarade.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,89 posto, na novi rekord od 51.032 boda, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 7.580 bodova, a Nasdaq 2,4 posto, na 26.972 boda.

Svi su ti indeksi dosegnuli nove rekordne razine, nakon vijesti da SAD i Iran dogovaraju sporazum o produženju primirja za 60 dana i posljedičnog pada cijena nafte na svjetskim tržištima na otprilike 90 dolara za barel. I u mjesecu svibnju indeksi su ostvarili snažne dobitke – Nasdaq je u plusu osam posto, S&P 500 za 5 posto, a Dow tri posto.

Američki predsjednik Donald Trump u petak ujutro u objavi na mreži Truth Social rekao je da se sastaje u situacijskoj sobi „kako bi donio konačnu odluku" te ustrajao na tome da Iran „mora pristati da nikada neće imati nuklearno oružje". Također je rekao da Hormuškim tjesnacem mora biti „odmah omogućena slobodna plovidba".

Nakon te objave, terminski ugovori za naftu na američkom tržištu pojeftinili su 1,73 posto na 87,36 dolara po barelu, dok je u Londonu Brent sirova nafta pojeftinila 1,77 posto, na 92,05 dolara. U cijelom svibnju WTI barel pojeftinio je 17, a Brent 19 posto.

"Uvijek postoji rizik crnog labuda da nešto iskrsne, ali moj instinkt mi govori da bi ova stvar trebala vrlo brzo doći do kraja. Tržište je već puno od toga uračunalo u cijene, ali mislim da to otvara prostor tržištu za nastavak rasta", smatra David Nicholas iz XFUND-a.

Dio ulagača donekle zabrinjava inflacija koja je zbog rata na Bliskom istoku dosegnula najviše razine u tri godine, pa se procjenjuje da bi američka središnja banka krajem godine mogla povećati kamatne stope. A to bi usporilo rast američkog gospodarstva, koje ionako usporava. Druga procjena pokazuje da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 1,6 posto godišnje, sporije u odnosu na prvu procjenu.

 Ipak, zasad tržište nastavlja rasti, što se ponajviše zahvaljuje optimizmu ulagača po pitanju razvoja umjetne inteligencije. Stoga cijene tehnoloških dionica predvode po rastu na tržištu.

"Geopolitičke napetosti i ostali rizici su u drugom planu jer su globalno gospodarstvo i zarade kompanija prilično otporni. U fokusu je umjetna inteligencija, a premda se cijene dionica u tom sektoru čine povišene, očekivanja u vezi zarada rastu brže od cijena dionica", tumači Jitania Kandhari, direktorica u tvrtki Morgan Stanley Investment Management.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna uglavnom porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 0,87 posto, na 25.104 bodova, a pariški CAC za 0,84 posto, na 8.183 bodova, dok je londonski FTSE indeks oslabio 0,54 posto, na 10.409 bodova.

 Izraelska vojska je u nedjelju objavila da se njezina kopnena operacija protiv proiranskog pokreta Hezbollah "širi na druga područja" nakon prelaska rijeke Litani u južnom Libanonu.

Vojska je "prešla Litani i proširila svoje operacije protiv ciljeva Hezbollaha sjeverno od rijeke. Operacija se širi na druga područja", priopćili su na platformi X.

Prelazak Litanija, oko 30 kilometara sjeverno od granice s Izraelom, u petak je najavio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je prethodno izjavio da je veliki dio južnog Libanona sada "borbena zona", unatoč primirju koje je teoretski bilo na snazi.

U nedjelju je izraelska vojska izjavila da je "prije nekoliko dana" pokrenula ofenzivu u području Beaufort Ridgea i Wadi al-Salukija u južnom Libanonu, (...) s ciljem uklanjanja izravnih prijetnji mjestima sjeverne Galileje i Metule te kao dio tekućih napora za jačanje operativne kontrole u južnom Libanonu.

"Značajan broj izraelskih vojnika pokrenuo je ofenzivne operacije usmjerene na proširenje prednje obrambene linije", dodali su. 

Libanonski premijer Nawaf Salam optužio je u subotu Izrael da provodi "politiku spaljene zemlje" protiv njegove zemlje.

Sukobi između Izraela i proiranskog Hezbollaha gotovo su svakodnevna pojava unatoč prekidu vatre od 17. travnja, koji nikada nije poštovan. Od početka neprijateljstava, u izraelskim napadima u Libanonu ubijeno je 3371 osoba, a raseljeno je više od milijun ljudi, prema libanonskim vlastima.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se Iran obvezao da neće razvijati nuklearno oružje, što je ključna točka spoticanja u pregovorima između Washingtona i Teherana o okončanju rata.

Dok se činilo da su se dvije zemlje posljednjih dana približile sporazumu, New York Times je u subotu izvijestio da je američki predsjednik pooštrio svoj prijedlog i poslao novu verziju teksta Teheranu.

Američki medij nije mogao detaljno objasniti promjene koje je predsjednik napravio. No, prema web stranici Axios, Trump želi čvršći stav Washingtona o nekoliko pitanja koja osobno smatra važnima, uključujući sudbinu iranskog nuklearnog materijala.

U intervjuu sa snahom Larom Trump, snimljenim ranije ovog tjedna i emitiranim u subotu na Fox Newsu, predsjednik je tvrdio da je dobio jamstva da Teheran neće nabaviti nuklearno oružje, ni proizvodnjom ni kupnjom.

"Jedino jamstvo koje mi treba jest da neće biti nuklearnog oružja. Složili su se s tim i to je bilo vrlo zanimljivo", izjavio je.

"U početku su rekli: 'Nećemo razvijati nuklearno oružje'. Rekao sam: 'Pa, što bi se dogodilo da kupite nuklearno oružje?' Sada kažu: 'Nećemo razvijati i nećemo kupiti oružje ni na koji način'", nastavio je.

Trump vjeruje kako Sjedinjene Države polako, ali sigurno dobivaju što žele. "A ako ne dobijemo ono što želimo, stvari će se odvijati drugačije", dodao je. U subotu je američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio da su Sjedinjene Države „više nego sposobne“ za rat protiv Irana ako pregovori propadnu.

Nuklearno pitanje jedna je od glavnih točaka spoticanja između Sjedinjenih Država i Irana u ovim pregovorima o okončanju rata, koje je 28. veljače pokrenula izraelsko-američka ofenziva protiv Islamske Republike.

Sjedinjene Države i Izrael optužuju Teheran da pokušava nabaviti nuklearno oružje, što Iran poriče. Iran je do sada inzistirao na tome da se nuklearno pitanje riješi kasnije, nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju o kojem se trenutno raspravlja.

Druga točka sporenja Hormuški tjesnac

Rat je odnio tisuće života i potresa globalno gospodarstvo podizanjem cijena nafte. Druga glavna točka sporenja je Hormuški tjesnac, strateški plovni put za globalnu trgovinu ugljikovodicima, koji je Iran praktički zatvorio od početka rata. Sjedinjene Države su sa svoje strane nametnule blokadu iranskim lukama.

Washington je potvrdio svoje protivljenje održavanju iranske kontrole nad ovim pomorskim prolazom. Američko Središnje zapovjedništvo (Centcom) u subotu je tvrdilo da je zaustavilo teretni brod pod gambijskom zastavom koji je pokušavao doći do iranske luke ispalivši projektil na njegovu strojarnicu.

Prema kontaktima unutar iranske pomorske zajednice koje je citirala novinska agencija Tasnim, Sjedinjene Države i dalje sprječavaju iranske komercijalne brodove da uđu u iranske vode.

Islamski revolucionarni gardijski korpus (IRGC), ideološka vojska Islamske Republike, u nedjelju je tvrdio da je oborio američki dron MQ-1 za koji je tvrdio da se pripremao ući u iranske teritorijalne vode kako bi proveo "neprijateljske operacije". Američka vojska isprva nije reagirala.

Među svojim zahtjevima Washingtonu, Teheran poziva na oslobađanje milijardi dolara iranske imovine koju su Sjedinjene Države zamrznule. Iranska državna televizija u subotu je, pozivajući se na neslužbeni transkript teksta, tvrdila da memorandum o razumijevanju o kojem se raspravlja predviđa oslobađanje 12 milijardi dolara u roku od 60 dana.

Iran također zahtijeva prekid borbi u Libanonu, gdje se njegov saveznik Hezbollah i Izrael sukobljavaju od 2. ožujka, unatoč prekidu vatre koji je na snazi ​​od 17. travnja, a koji se nije poštovao.