Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U subotu je američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio da su Sjedinjene Države „više nego sposobne“ za rat protiv Irana ako pregovori propadnu.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
VIDEO
Francuska je u nedjelju pozvala na hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a dok izraelske snage napreduju dalje u južnom Libanonu, nakon što su zauzele povijesnu znamenitost kao bazu za proširene napade na Hezbolah.
"Ništa ne može opravdati nastavak izraelskih vojnih operacija u Libanonu i sve dublje napredovanje i okupaciju libanonskog teritorija", rekao je ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot francuskoj televizijskoj postaji BFMTV.
Izraelska vojska upozorila je ranije u nedjelju stanovništvo na jugu Libanona da se evakuira, ubrzo nakon što je potvrdila da je zauzela utvrdu Beaufort, uporište iz 12. stoljeća koje služi kao baza i kontrola za okolno područje.
Barrot je kazao da je zatražio sazivanje Vijeća sigurnosti jer ovakav razvoj događaja predstavlja daljnju eskalaciju situacije.
Premda Francuska priznaje pravo Izraela na samoobranu od napada milicije koju podržava Iran, "ništa ne opravdava ovakav razvoj događaja", rekao je za informativni kanal.
To predstavlja ujedno i "tešku pogrešku", kao i kršenje međunarodnog prava, istaknuo je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da je naredio vojsci da se probije dalje u Libanon u borbi protiv militantne skupine Hezbolah koju podržava Iran, unatoč prekidu vatre objavljenom prije više od šest tjedana. „Naložio sam (vojsci) da proširi svoje kopnene manevre u Libanonu“, rekao je Netanyahu u izjavi.
Izraelska vojska upozorila je ranije u nedjelju stanovništvo na jugu Libanona da se evakuira, ubrzo nakon što je potvrdila da je zauzela utvrdu Beaufort, stratešku točku na visokom grebenu iznad rijeke Litani, prenio je BBC.
Izraelske obrambene snage (IDF) ponovile su poziv na evakuaciju svim civilima južno od rijeke Zahrani.
„Svatko tko se nađe u blizini pripadnika Hezbolaha, njihovih uporišta ili naoružanja, ugrožava vlastiti život”, upozorio je glasnogovornik vojske.
Izrael sa svakim novim danom proširuje svoje područje u borbi protiv Hezbolaha, piše BBC.
Najnovije upozorenje o evakuaciji drugi je put u posljednjih nekoliko dana da Izrael poziva stanovnike na napuštanje cjelokupnog juga zemlje južno od rijeke Zahrani.
Glasnogovornik IDF-a potvrdio je da u operaciji, koja se „trenutačno širi na dodatna područja”, sudjeluje „značajan broj kopnenih trupa IDF-a”.
Novi je to jasan pokazatelj da izraelske kopnene snage prodiru sve dublje u libanonski teritorij, prelazeći svoju prvotnu liniju razgraničenja na rijeci Litani, piše BBC.
Borbe u Libanonu najšire su prelijevanje iranskog rata, a raselile su više od 1,2 milijuna Libanonaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. ožujka.
Tada je Hezbolah počeo ispaljivati rakete i dronove na Izrael kako bi podržao svog saveznika Iran.
U izraelskim napadima dosad je ubijeno više od 3370 ljudi, prema libanonskoj vladi.
Izrael tvrdi da su u istom razdoblju ubijena 24 njegova vojnika i četiri civila.
Deseci tisuća Izraelaca na sjeveru zemlje također su raseljeni zbog raketa i dronova Hezbolaha, ističe Reuters.
Iran neće odobriti nikakav sporazum sa Sjedinjenim Državama dok mu se u potpunosti ne zajamče prava, izjavio je u nedjelju predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Baker Galibaf, voditelj teheranskog tima u pregovorima s Washingtonom.
"Nećemo odobriti nikakav sporazum dok ne budemo sigurni da su prava iranskog naroda u potpunosti zajamčena", rekao je Galibaf u video snimci emitiranoj na državnoj televiziji.
Dok se činilo da se dvije zemlje posljednjih dana približavaju sporazumu, New York Times je u subotu izvijestio da je američki predsjednik Donald Trump pooštrio svoj prijedlog i poslao novu verziju teksta Teheranu.
Prema internetskoj stranici Axios, Trump želi čvršći stav Washingtona o nekoliko pitanja, uključujući sudbinu iranskoga nuklearnog materijala.
Iran smatra da su ukidanje američkih sankcija i odmrzavanje njegove zamrznute imovine među temeljnim pravima Teherana, koja moraju biti zajamčena u svakome sporazumu postignutom sa Sjedinjenim Državama.
"Oni koji se bore u diplomatskoj areni ne vjeruju riječima ni obećanjima neprijatelja", rekao je u nedjelju Galibaf.
Od početka rata Iran održava strogu kontrolu i tvrdi da će tako i nastaviti, nad Hormuškim tjesnacem, ključnom pomorskom rutom za globalni transport ugljikovodika, zbog čega su Sjedinjene Države nametnule pomorsku blokadu luka i obale od 13. travnja.
Izraelska vojska zauzela je 900 godina staru utvrdu Beaufort na jugu Libanona, rekla je izraelska vojska u nedjelju, što predstavlja značajan napredak u borbi protiv Hezbolaha unatoč primirju objavljenom prije više od šest tjedana.
Utvrda je zauzeta nakon jednog od najtežih dana paljbe Hezbolaha prema sjevernom Izraelu otkad je započelo primirje u travnju, zbog čega su ondje zatvorene škole i uvedena ograničenja.
Zauzimanju Beauforta prethodile su višednevne intenzivne borbe i zračni napadi na obližnja sela, gde su se izraelske trupe borile protiv Hezbolaha.
Operacija, rekla je vojska, bila je usredotočena na uspostavu kontrole nad Beaufortom i područjem Wadi al-Saluki.
Jedan izraelski vojnik je ubijen, rekla je vojska.
Hezbolah se uključio u američko-izraelski rat protiv Irana ispaljivanjem raketa i dronova na Izrael 2. ožujka, nekoliko dana nakon što je počeo sukob s Iranom. Izrael je potom pokušao odbiti proiransku miliciju dalje od svoje sjeverne granice.
Zauzimanje križarske utvrde Beaufort omogućilo je izraelskoj vojsci nadzornu točku nad većim dijelom južnog Libanona i sjevernog Izraela, odakle su izvođeni napadi prema izraelskim stambenim područjima.
Izrael je poslednjih dana proširio opseg operacija u Libanu, pozivajući stanovnike južnih područja na evakuaciju. Ni Hezbolah ni libanonska vlada nisu komentirali izraelsko napredovanje.
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna ponovno porasle, pri čemu su na Wall Streetu indeksi na novim rekordnim razinama zahvaljujući naznakama da SAD i Iran dogovaraju produljenje primirja pa cijene nafte oštro padaju, a vjetar u leđa tržištu daju i solidne korporativne zarade.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,89 posto, na novi rekord od 51.032 boda, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 7.580 bodova, a Nasdaq 2,4 posto, na 26.972 boda.
Svi su ti indeksi dosegnuli nove rekordne razine, nakon vijesti da SAD i Iran dogovaraju sporazum o produženju primirja za 60 dana i posljedičnog pada cijena nafte na svjetskim tržištima na otprilike 90 dolara za barel. I u mjesecu svibnju indeksi su ostvarili snažne dobitke – Nasdaq je u plusu osam posto, S&P 500 za 5 posto, a Dow tri posto.
Američki predsjednik Donald Trump u petak ujutro u objavi na mreži Truth Social rekao je da se sastaje u situacijskoj sobi „kako bi donio konačnu odluku" te ustrajao na tome da Iran „mora pristati da nikada neće imati nuklearno oružje". Također je rekao da Hormuškim tjesnacem mora biti „odmah omogućena slobodna plovidba".
Nakon te objave, terminski ugovori za naftu na američkom tržištu pojeftinili su 1,73 posto na 87,36 dolara po barelu, dok je u Londonu Brent sirova nafta pojeftinila 1,77 posto, na 92,05 dolara. U cijelom svibnju WTI barel pojeftinio je 17, a Brent 19 posto.
"Uvijek postoji rizik crnog labuda da nešto iskrsne, ali moj instinkt mi govori da bi ova stvar trebala vrlo brzo doći do kraja. Tržište je već puno od toga uračunalo u cijene, ali mislim da to otvara prostor tržištu za nastavak rasta", smatra David Nicholas iz XFUND-a.
Dio ulagača donekle zabrinjava inflacija koja je zbog rata na Bliskom istoku dosegnula najviše razine u tri godine, pa se procjenjuje da bi američka središnja banka krajem godine mogla povećati kamatne stope. A to bi usporilo rast američkog gospodarstva, koje ionako usporava. Druga procjena pokazuje da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 1,6 posto godišnje, sporije u odnosu na prvu procjenu.
Ipak, zasad tržište nastavlja rasti, što se ponajviše zahvaljuje optimizmu ulagača po pitanju razvoja umjetne inteligencije. Stoga cijene tehnoloških dionica predvode po rastu na tržištu.
"Geopolitičke napetosti i ostali rizici su u drugom planu jer su globalno gospodarstvo i zarade kompanija prilično otporni. U fokusu je umjetna inteligencija, a premda se cijene dionica u tom sektoru čine povišene, očekivanja u vezi zarada rastu brže od cijena dionica", tumači Jitania Kandhari, direktorica u tvrtki Morgan Stanley Investment Management.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna uglavnom porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 0,87 posto, na 25.104 bodova, a pariški CAC za 0,84 posto, na 8.183 bodova, dok je londonski FTSE indeks oslabio 0,54 posto, na 10.409 bodova.
24sata © 2026
