Hrvatski ratni zarobljenici žele naknadu štete i podnijeli su kolektivnu tužbu. Od počinjenja zločina prošla su gotovo tri desetljeća, a odgovorni još nisu procesuirani
Tužili su Srbiju i traže odštetu: Pravdu čekaju već 20 godina
U trenutku kad gradonačelnik Vukovara Ivan Penava organizira prosvjed jer zločini počinjeni na Ovčari još nisu procesuirani, 24sata su u posjedu prvih tužbi hrvatskih ratnih zarobljenika protiv Srbije.
24sata raspolažu šokantnim podacima da su se hrvatski ratni zarobljenici, njih oko 5000, još prije 20 godina obratili Srbiji za naknadu štete kolektivnom tužbom, ali do danas nikakvu zadovoljštinu nisu ostvarili. Istodobno je Hrvatska pred svojim sudovima donijela pravomoćne presude u kojima je obiteljima ubijenih Srba na području Hrvatske (npr. na području Gospića, Siska, Koranskog mosta itd.) nadoknađena šteta. Tako je prije tri godine obitelji Srbina Dragana Miočinovića, prema pravomoćnoj presudi zagrebačkog Općinskog građanskog suda, Hrvatska nadoknadila štetu u iznosu od oko 600.000 kuna. On je nestao u Sisku u rujnu 1991., kad su ga odveli pripadnici MUP-a i ZNG-a, a tijelo mu je pronađeno mjesec dana kasnije u Savi u Mačvanskoj Mitrovici u Srbiji. Postavlja se pitanje kako je moguće da 27 godina od počinjenja prvih zločina nad hrvatskim braniteljima i civilima oni i njihove obitelji još čekaju na naknadu štete koja im nedvojbeno pripada.
Ugledni zagrebački odvjetnik Šime Savić, koji odnedavno zastupa i Franu Lučića, jedinog preživjelog vatrogasca s Kornata, pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu podnio je prve tužbe protiv Srbije kojima traži naknadu štete za hrvatske ratne zarobljenike i obitelji ubijenih hrvatskih državljanina na Ovčari.
- Nedvojbena je činjenica da su hrvatski ratni zarobljenici zarobljeni u Hrvatskoj, gdje su lišeni slobode. Fizički su maltretirani na području Hrvatske, odvedeni na Ovčaru, a potom u redovne zatvore na području Srbije, odakle su razmijenjeni i pušteni na slobodu. Zarobljeni su i mučeni na području Hrvatske, iz čega proizlazi nadležnost hrvatskih sudova u predmetnim postupcima - rekao je za 24sata Savić.
Na pitanje kako će se žrtve naplatiti ako sud dosudi za njih, a Srbija odbije platiti odštetu, Savić kaže da se može naplatiti na imovini Srbije u Hrvatskoj, ali i blokirati ulazak Srbije u EU dok ne isplate odštetu. Hrvatski ratni zarobljenici potražuju naknadu od po 1000 kn za svaki dan u zarobljeništvu te za duševne boli.