Tužna obljetnica: I Škabrnja se prisjeća svojih žrtava iz 1991.

Na obilježavanju 25. godišnjice stradanja Škabrnje sudjelovao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Sudjelovao je u koloni sjećanja "Korak po korak" Ulicom 18. studenoga 1991. te položio vijence i zapalio svijeće kod spomen-obilježja masovne grobnice. 

Osim Orepića došao je i izaslanik predsjednice Republike Ivan Vukić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Milijan Brkić te zajedno s Orepićem su položili zajednički vijenac i upalili svijeće na spomen-obilježju za poginule u Domovinskom ratu. U Škabrnju je došao i ministar pravosuđa Ante Šprlje.

Tog kobnog jutra 18. studenoga 1991. godine pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti pješaštvom tzv. kninskoga korpusa na čelu s Ratkom Mladićem, slomili su otpor hrvatskih branitelja u Škabrnji. Samo tog dana ubijeno je i masakrirano 43 civila i 15 branitelja.

Škabrnja, smještena 15-ak kilometara sjeveroistočno od Zadra je prije rata bila lijepo i bogato selo vrijednih ljudi, ali zbog činjenice da je bilo čisto hrvatsko selo, bez ijednog srpskog stanovnika, bilo je meta onih koji su željeli "Veliku Srbiju". Zbog snažne hrvatske nacionalne svijesti i predanosti katoličkoj vjeri, Škabrnja je uvijek bila etiketirana kao "nacionalistička" i "ustaška".

Cilj je bio sravniti Škabrnju sa zemljom

Napad na selo je započeo žestokom topničkom paljbom u 7:30. sati. O silini napada svjedočilo je i to što su Zadrane, inače već navikle na napade na grad, probudile jake detonacije iz zadarskog zaleđa.

Dok je trajao topnički napad, prema Škabrnji su krenuli srpski tenkovi i to iz dva pravca: Biljana i Zemunika Gornjeg.
Po prestanku topničkog napada, postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe su ušle u selo. Najprije su uništavali kuće, crkvene građevine i gospodarske objekate. Nakon toga su krenuli s napadom na civile. I premda su to bile smo žene, djeca i starci  i nisu pružali nikakav otpor pri izlasku iz svojih skloništa, to nije ništa značilo 

Srpski zločinci su škabrnjske Hrvate ubijali na posebno okrutan i sadistički način. Ubijali su ih iz neposredne blizine hitcima iz vatrenog oružja, zatim udarcima po glavi hladnim oružjem i tupim predmetima, mučenjem do smrti nakon čega bi im tijela izmasakrirali a neke su civile pregazili tenkom.
Zatim su Škabrnju spalili i u potpunosti uništili. Nakon što su cijelo selo opustošili, cijeli taj kraj su minirali.

Strašna se tragedija dogodila obitelji Šegarić. Na najokrutniji način su smaknuti baka, otac, tri sina te još nekoliko članova obitelji. Sve obiteljske kuće su uništene ili spaljene..