Tužna statistika: Lani je umrlo više dojenčadi nego 2017.

Stopa dojenačke smrtnosti od 4,2 djeteta na tisuću živorođene djece time je veća nego 2017., kad je iznosila četiri dojenčeta na tisuću živorođenih. Osim toga, dosta je veća od prosječne stope dojenačke smrtnosti u 28 članica EU, koja je u prošloj godini iznosila 3,6 dojenčeta. Među državama smo s višom stopom dojenačke smrti. Riječ je o jednom od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije, a brojne međunarodne organizacije poput UN-a i UNICEF-a dojenačku smrtnost ubrajaju među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

Najniža stopa dojenačke smrtnosti u EU-28 zabilježena je na Cipru (1,3/1.000), dok je ona dvostruko niža i u Finskoj (2/1.000), Sloveniji (2,1/1.000), Estoniji (2,3/1.000), Švedskoj (2,4/1.000), Češkoj (2,7/1.000) i još četiri države. Niti jedno dojenče nije umrlo u San Marinu i Lihtenštajnu, a izvan EU-28 najnižu stopu, nižu od Hrvatske, imaju Crna Gora (1,3‰), Norveška (2,3‰) i Island (2,7‰). U EU-28 najviša stopa dojenačke smrtnosti zabilježena je na Malti (6,7/1.000), ali zbog apsolutne zabrane prekida trudnoće, pa i u slučaju ugroženosti života majke i malformacija nespojivih s životom u djeteta, za razliku od svih ostalih europskih zemalja. Jednako visoku stopu dojenačke smrtnosti ima i Rumunjska, a nešto nižu Bugarska (6,4/1.000). Između ostalih europskih i/ili euroazijskih država izvan EU-28 vrlo visoku smrtnost bilježe Azerbajdžan (11,8/1.000), Kosovo (9,7/1.000), Gruzija (9,6/1.000), Sjeverna Makedonija (9,2/1.000) i Turska (9,2/1.000).

Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj ne razlikuju se znatno od uzroka dojenačkih smrti u razvijenim zemljama, kaže izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema uzroci su svedeni na nekoliko skupina bolesti. Najčešća su određena patološka stanja vezana uz trudnoću ili porod (stanja iz perinatalnog razdoblja – 54,1%) i kongenitalne malformacije (29,9%), a uzroci iz ostalih skupina bolesti utvrđeni su u 16,0% dojenačkih smrti.

Smrti zbog perinatalnih uzroka najčešće su povezane s kratkim trajanjem trudnoće i preranim porodom zbog patologije u trudnoći. Najveći broj dojenčadi zbog navedenih perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života, te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao u većini zemalja EU-28 s niskom dojenačkom smrtnošću, navodi izvješće HZJZ-a.