News

Komentari 6

U 150 naselja diljem Hrvatske nema žive duše. Razlozi? Val iseljavanja, bijela kuga, potresi

U 150 naselja diljem Hrvatske nema žive duše. Razlozi? Val iseljavanja, bijela kuga, potresi

Sela nam naočigled propadaju. Budući da se zadnji popis stanovništva provodio 2011., može se pretpostaviti da ih je danas i više. Hrvatska se desetljećima prostorno prazni

Nestalih naselja diljem Hrvatske, prema posljednjem popisu stanovništva, ima 150, a najviše ih je u općini Delnice te u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, piše u nedjelju Večernji list.

Budući da se zadnji popis stanovništva provodio 2011., može se pretpostaviti da ih je danas i više. Jer imali smo val iseljavanja, potrese, a i “bijelu kugu” od koje se još nismo izliječili, navodi dnevnik.

Sela nam naočigled propadaju. Sudbinom nestalih naselja bavili su se povjesničarka i leksikografkinja dr. sc. Vlatka Dugački, antropologinja dr. sc. Lana Peternel te povjesničar i arheolog dr. sc. Filip Škiljan, autori monografije “Nestala naselja u Republici Hrvatskoj”.

Nenaseljena naselja, kao i u drugim društvima i zajednicama, složena su društvena pojava i ne nastaju sama od sebe. Istodobno su prazna jer nitko ne živi u njima, ali su statistički prisutna kao dio negativne statistike i refleksija našega društva. Drugim riječima, Republika Hrvatska desetljećima se prostorno prazni, pojašnjava Dugački.

Najveći broj nestalih naselja prema rezultatima popisa iz 2011. nalazi se u Gorskom kotaru, potom po broju napuštenih naselja slijedi Karlovačka županija, zatim Istarska županija, a onda Požeško-slavonska županija, otkriva.

U Primorsko-goranskoj županiji nestalo je gotovo 50 naselja. Najviše, njih tridesetak, nalazi se na području bivše općine Delnice. Slijedi Karlovačka županija s dvadesetak napuštenih sela, pa Istarska s 15. U sjevernim županijama, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj, praznih sela nema.

Popis nenaseljenih mjesta dokaz je razotkrivanja te suočavanja s nezaustavljivim procesom gubitka kulturnih, ekonomskih i društvenih vrijednosti. Također, kako su pokazala dosadašnja istraživanja i analize, praznina omogućava snažnu polugu za propitivanje odnosa između političkoga sustava, društvenih odnosa, kulturnih i nacionalnih odrednica, ali i ekonomskoga kapitala, zakonodavstva i ljudi, ističe Dugački, donosi Večernji list.

Najčitaniji članci