Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

U Hrvatskoj je lani ubijeno 18 žena, a njih 8 ubili su partneri

Između 30 i 40 posto žena koje zovu policiju zbog nasilja doživljava strukturalno nasilje koje završava tako da policija piše optužni prijedlog protiv oboje...

Foto: Dreamstime

Nasilje je sveprisutno, počevši od govora mržnje, te se proteže do obitelji. Posebno je zabrinjavajuće da su porasli teški oblici nasilja i da imamo vrlo mnogo ubojstava žena, kazala nam je Sanja Sarnavka, aktivistica iz zaklade Solidarna.

MUP-ova statistika kaže da su žene bile žrtve u gotovo polovici slučajeva ubojstva u prošloj godini, odnosno od ukupno 43 ubojstva u njih 18 žrtve su bile žene. Počinitelji su uglavnom bili muškarci, a 12 žena ubile su njima bliske osobe. Najčešće su to bivši ili tadašnji partneri, no bilo je slučajeva, primjerice u Dubrovniku i Donjoj Stubici, da je sin ubio majku. Veliki je problem, slažu se naši sugovornici, neadekvatan odgovor institucija na nasilje.

- Nasilje protiv žena i djece u porastu je, i to za 180 posto, to pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Postavlja se pitanje zašto. Zato što sve češće zadnjih nekoliko godina imamo situaciju da sustav i državna tijela strukturalno viktimiziraju žrtvu, a prema počinitelju se postupa vrlo benigno, kao da je počinio neko nevažno kazneno djelo i većinom se procesuiraju samo prekršajno - kaže nam Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb.

Dodaje da nasilnici najčešće dobiju tek novčanu kaznu, rijetko im izriču uvjetne kazne, a u zatvor idu tek u iznimnim situacijama.

- Nasilje protiv žena je zločin i kao takvo ga treba tretirati, kazneno. Sustav svojim postupanjem reviktimizira žrtvu, koja prijavljuje nasilje i šalje poruku: ‘Bolje ti je da šutiš, trebaš biti pokorna, bogobojazna i muškobojazna’ - kaže aktivistica Neva Tolle, koja je jučer sudjelovala u prosvjedu Ženske mreže Blagajnica želi ići na more.

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Žrtve nemaju pravo na žalbu

Između 30 i 40 posto žena koje zovu policiju zbog nasilja doživljava strukturalno nasilje koje završava tako da policija piše optužni prijedlog protiv oboje, muškarca kao prvookrivljenog i žene kao drugookrivljene, priča dalje aktivistica Neva Tolle. Kaže da javnost ne zna što se događa iza zatvorenih vrata sudova.

- Kad rasprava završi, često oboje bivaju sankcionirani istom kaznom. U sudnici suci ne pitaju ženu odriče li se prava na žalbu nego automatski upisuju da se odriče. Nakon što žrtva to pročita i shvati da ne može više ništa poduzeti, ostaje u šoku. To je strukturalno nasilje institucija - objašnjava nam Tolle.

I aktivistica Sanja Sarnavka slaže se da je velik problem što sve češće prekršajno prijavljuju i žrtvu i nasilnika.

- Ne analizira se tko je počeo nasilje. Recimo, ako su djeca bila prisutna, sankciju dobivaju oboje. Počiniteljima se najčešće izriču vrlo blage prekršajne kazne, uglavnom novčane ili uvjetne. Ako žrtva nije u mogućnosti otići i napustiti obiteljski dom, kazna se plaća iz obiteljskog budžeta. Time je zapravo cijela obitelj kažnjena - priča Sarnavka.

Dodaje da centri za socijalnu skrb imaju premalo razumijevanja u situacijama razvoda, kad se razmatra viđanje djece. Na isti način tretiraju nasilnike i one koje trpe nasilje.

- Očekuje se od žrtve da ima razumijevanja, a ona ne dobiva razumijevanje od institucija. I ovo odgađanje ratificiranja Istanbulske konvencije vrlo dobro pokazuje gdje smo. Sve institucije rekle su da su apsolutno za ratifikaciju, a ratifikacije još nema. Najbolji pokazatelj o tome kakav stav društvo ima o ovoj problematici dala nam je žena iz Udruge udovica Domovinskog rata kad je rekla da ‘uostalom, žene ne bi trebale cinkati muževe’ - ogorčena je Sarnavka.

Nasilje nije privatna stvar

Podsjetila je na izjavu ministrice obitelji i socijalne politike Nade Murganić, koja je povlačenje tužbe supruge požeškog župana Alojza Tomaševića zbog obiteljskog nasilja prokomentirala riječima: “To vam je tako u braku”.

- Očito imamo ljude koji uopće ne vide problem i misle da je nasilje u obitelji privatna stvar. Nije bez veze županova žena, kad je vidjela koje su reakcije uslijedile nakon njezine prijave poručila ženama žrtvama da ne prijavljuju nasilje kako ne bi prošli kao ona - objašnjava Sarnavka.

I pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić reagirala je na izjave javnih osoba nakon povlačenja prijave županove supruge.

Žrtva nije kriva za nasilje

Istaknula je da žrtve nasilja u obitelji ne snose krivnju za nasilje koje je nad njima izvršeno te da je za nasilje uvijek kriv i odgovoran nasilnik.

- Pri tome je sasvim svejedno jesu li nasilnik i žrtva u bračnoj, izvanbračnoj ili partnerskoj, sadašnjoj ili bivšoj vezi. Nasilje nikad nije njihova privatna stvar i ne rješava se unutar veze jer se ne radi o ‘običnoj razmirici, svađi ljubavnika ili nepodudaranju mišljenja koje se može riješiti komunikacijom ili dogovorom - napisala je u priopćenju te upozorila javne osobe da vode računa o tome da svojim izjavama i stavovima utječu na formiranje percepcije javnosti o žrtvama nasilja u obitelji.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message