Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
13 komentara

U 2018. manji rast BDP-a: Bit će više otkaza zbog Agrokora?

Glavni ekonomisti banaka u 2018. očekuju rast malo sporiji od 3 posto, prosjek je na 2,8 posto, pri čemu najveći pesimist očekuje 2,3 posto, a najveći optimist 3 posto

Foto: Filip Kos/PIXSELL

Završena je anketa glavnih ekonomista banaka, o procjenama trenutnih makroekonomskih kretanja te izgledima gospodarskog rasta za 2018. godinu. Cijeli sadržaj ankete tradicionalno je objavljen u HUB Izgledima, priopćila je Hrvatska udruga banaka.
 
Prema toj anketi, glavni ekonomisti banaka u 2018. očekuju rast malo sporiji od 3 posto, prosjek je na 2,8 posto, pri čemu najveći pesimist očekuje 2,3 posto, a najveći optimist 3 posto. Kao razlog ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga.

Foto: Ratko Mavar Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a i Zdenko Adrović, direktor HUB-a

- Prvi je taj da će konačna rješenja u Agrokoru značiti restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine. Drugi razlog koji navode je rast osobne potrošnje koji se ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi čiji se inicijalni efekt iscrpio i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom koji je sporiji od 3,5 posto na godinu - stoji u priopćenju HUB-a.

Rezultat takvog gledanja ekonomista na 2018. je očekivani rast realne osobne potrošnje po stopi od 2,7 posto (dok će ove godine vrlo vjerojatno rasti znatno iznad 3 posto). 

- Ekonomisti očekuju znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija (6 posto),  vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje (1,6 posto), zatim i dalje znatan doprinos izvoza (5,7 posto) koji će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza (7 posto). Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu (2,5 posto BDP-a) - napominju HUB.
 
S druge strane, očekuje se nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada.

- Prosjek za ekonomiste je 0,8 posto BDP-a dok Vlada planira 0,5 posto. Javni dug u postotku BDP-a nastavit će padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a - stoji u priopćenju. 
 
Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage (10,7 posto), a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu (1,5 posto, dok su Vladina očekivanja za ovu godinu na 1,2 posto).
 
- U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati jednom riječju - apsolutna stabilnost. Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je, uz ipak blago primjetnu razliku između očekivanja za prvu i drugu polovicu godine. Na primjer, prinos na jednogodišnji trezorski zapis se polovicom godine očekuje na nižoj razini od aktualne, nakon čega se očekuje rast. Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovicom godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj (2,5 posto), no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa (2,65 posto) - navodi se.
 
Spomenute promjene, smatraju ekonomisti, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke. Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama.

Foto: HUB

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message