U 25 godina rada Hrvatske zaklade za znanost u projekte uloženo 350 milijuna eura

U 25 godina djelovanja Hrvatske zaklade za znanost više od 350 milijuna eura uloženo je u razne projekte, istaknuto je u petak u NSK na svečanosti "25 godina ideja koje mijenjaju Hrvatsku“, na kojoj su po prvi puta dodijeljene i nagrade "Supra-voditelj“ za izvrsnost u provedbi projekata.

U izjavi za Hinu, upravitelj Hrvatske zaklade za znanost, Ozren Polašek, rekao je kako je razvoj hrvatske znanosti pomalo paradoksalan jer se razvijamo kao nacija koja ima relativno manja sredstva za za financiranje, pa se naši znanstvenici moraju više potruditi u pripremnom dijelu prijave projekata, kako bi postali vidljiviji, bez obzira na kvalitetu projekata.

"Naravno da ne možemo konkurirati nekim velikim resursima drugih zemalja, ako razgovaramo o fizici ili kemiji gdje je potrebna vrhunska tehnologija, no iz podataka se vidi da uspijevamo napraviti najbolje moguće s onime što imamo. Naši znanstvenici razumiju realna ograničenja, no usprkos tomu postižu iznimno dobre rezultate", pojasnio je Polašek.

Složio se i da je važno razmišljati i o patentima u znanosti jer smo kao nacija zaboravili na tu mogućnost. "Nisko smo na ljestvici patenata u usporedbi s nekim drugim zemljama, no u zadnjih par godina vidi se promjena, uvođenjem NPOO projekata koji su po prvi puta tražili strukturalnu suradnju između javnog i privatnog sektora", rekao je.

Polašek naglašava kako tu postoji skok pa misli da nam kao naciji predstoji pet do deset godina podizanja svijesti o tome da znanost ne završava na radovima, "već na ulicama, u domovima i proizvodima koji donose pomake". Rekao je i da se sve bolje borimo s odlaskom znanstvenika, tzv. brain drain fenomenom, nudeći naše resurse koje smo već međunarodno pogurali do neke razine ili potpuno pripremili za nova istraživanja.

Hrvatski sabor osnivač Hrvatske zaklade za znanost

Hrvatski sabor osnovao je Zakladu u prosincu 2001. kako bi poticala znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te podupirala najbolje istraživačke ideje. S vremenom je izgrađen sustav u kojemu o potpori odlučuje isključivo kvaliteta ideje, procijenjena prema najzahtjevnijim europskim mjerilima. U dvadeset pet godina djelovanja, više od 350 milijuna eura uloženo je u projekte, zahvaljujući Zakladi.

Zaklada financira istraživanja koja sežu od temeljnih znanstvenih pitanja do rješavanja društvenih i gospodarskih izazova. Osim projekata, ulagalo se u znanstvene radove, knjige, doktorate i opremanje laboratorija. Do danas je podržano više od 1400 istraživačkih projekata te više od 400 uspostavnih istraživačkih projekata, zahvaljujući kojima su mladi znanstvenici dobili priliku osnovati vlastite istraživačke skupine, ističe Zaklada. 

Osim ulaganja u projekte, važan dio djelovanja je stvaranje prilika za mlade koji tek započinju znanstvenu karijeru, i do danas ih je zaposleno više od 1600. Zaklada potiče i suradnju, mobilnost i otvorenost. Hrvatski istraživači danas rade s kolegama iz Slovenije, Švicarske, Češke, Njemačke i brojnih drugih zemalja. Mladi istraživači usavršavali su se u trideset i jednoj zemlji, a najdalje su stigli do Novog Zelanda.

Uz Polašeka, u pozdravnim govorima znanstvenicima su se obratili predsjednica Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost Anamarija Musa, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković i viši savjetnik za politike u organizaciji Science Europe James Morris.

Nagrađeni voditelji projekata iz prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti

Nagrade su dodijeljene voditeljima čija su izvješća o provedbi projekata vrednovatelji najbolje ocijenili, a uručili su ih predsjednica Upravnog odbora Anamarija Musa, i upravitelj Polašek. 

Nagrade su primili profesori Matko Orsag i Tomislav Capuder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Silvana Raić-Malić i Marijana Hranjec (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb), Zrinka Ljubešić, Dominik Cinčić, Damir Bosnar, Ivana Šola i Nataša Bauer (PMF u Zagrebu), Blaženka Kos i Ivana Radojčić Redovniković (Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb), Krešimir Filipec (Filozofski fakultet, Zagreb), Darko Vončina (Agronomski fakultet, Zagreb), Ilija Brizić, Vanda Juranić Lisnić, Bojan Polić i Marina Šantić (Medicinski fakultet u Rijeci), Ivana Munitić (Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova, Rijeka), Irena Galić (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku), Tanja Jurkin, Ksenija Zahradka, Matija Gredičak, Nevenka Meštrović i Senka Terzić (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) i Zrinka Kovarik (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb).

U kratkom filmu prezentirani su znanstvenici koji su uz različite programe Zaklade ideje pretvorili u istraživačke projekte. Neki su počeli kao doktorandi, a danas vode vlastite timove. Svoje laboratorije, timove i teme - od robota koji uče raditi uz ljude, uzgoja riba iz potpunog mraka do istraživanja kako dijabetes oštećuje mozak i vid - predstavili su znanstvenici Marina Radmilović, Helena Bilandžija, Marija Brajdić Vuković i Ivan Marković. 

Ozren Polašek (Bjelovar, 1979), liječnik i znanstvenik, od 2023. vodi HZZ. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, uz dva doktorata, u Zagrebu i na Sveučilištu u Edinburghu. Više od deset godina bio je profesor javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu u Splitu, gdje je vodio i Hrvatski centar za globalno zdravlje. Vodio je projekt „10.001 Dalmatinac“, hrvatsku biobanku koja istražuje zdravlje stanovništva. Tijekom pandemije korone bio je savjetnik Vlade RH, razvivši model predviđanja širenja epidemije. Kao konzultant surađivao je s WHO, Svjetskom bankom i Zakladom Gates na projektima u Africi i Aziji. Dobitnik je dvije Državne nagrade za znanost, a 2018. uvršten je među 1 posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu.

Svečanosti su prisutvovali veleposlanica Švicarske Konfederacije, Beatrice Schaer, uz predstavnike veleposlanstava Savezne Republike Njemačke i Republike Slovenije.