U Beču su otkrili spomenik žrtvama Holokausta

U Beču je u utorak, na dan kada se obilježava početak otvorenog progona Židova u tzv. Trećem Reichu, otkriven spomenik s upisanim imenima 64.440 austrijskih Židova koji su izgubili život u Holokaustu.

"Mi moramo i dalje biti oprezni. I podizati glas na svaku nepravdu. Antisemitizam nacionalsocijalista nije pao s neba, on je i prije toga bio prisutan u austrijskom društvu", poručio je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen preko Twittera.

Danas, na 83. godišnjicu noći kada je na području tzv. Trećeg Reicha paljenjem sinagoga i židovskih trgovina počeo organizirani pogrom Židova, građani Austrije moraju biti svjesni svoje odgovornosti, rekao je.

"Odgovornost ponajprije znači da se odlučno i otvoreno odupremo svakom obliku mržnje, rasizma i antisemitizma", poručio je Van der Bellen.

Prije toga je kancelarski ured pozdravio dovršetak spomenika za čiju gradnju se godinama zalagao preživjeli Holokausta Kurt Yakov Tutter.

"Zidom s upisanim imenima žrtava Holokausta Austrija postavlja vidljiv znak koji ukazuje na njezinu odgovornost", priopćila je ministrica u kancelarskom uredu Karoline Edstadler.

A SVIJET JE SAMO GLEDAO Kristalna noć bila je početak progona Židova. Nacisti su zapovijedili: 'Razorite im sve'

U 160 granitnih ploča urezano je 64.440 u parku blizu Bečkog sveučilišta.

Predsjednik desno-populističke Slobodnjačke stranke Austrije (FPÖ) Herbert Kickl pozvao je na borbu protiv antisemitizma, ali istodobno osudio i „politiku razdora“ koju, prema njegovim riječima, aktualna vlada unosi među Austrijance svojim mjerama protiv pandemije koronavirusa.

Protekle noći politički aktivisti diljem Beča oblijepili su znakove s nazivima ulica koje nose imena osoba koje su bile aktivni članovi nacionalsocijalističkog režima.

Zid s imenima pobijenih Židova drugi je službeni spomenik žrtvama Holokausta u Beču nakon memorijala na Judenplatzu (Židovski trg) u središtu austrijske prijestolnice koji je inauguriran 2000. godine.

Njemački predsjednik: 9. studenoga dan je za promišljanje

Taj datum označuje tri godišnjice, a svaka od njih ima drugačiji značaj za njemačku povijest. 

Njemačka republika proglašena je 9. studenoga 1918., što je predstavljalo kraj monarhije, a na isti datum 1938. dogodili su se nacistički pogromi Židova. Konačno, 9. studenoga 1989., pao je Berlinski zid i Njemačka se ujedinila.  

Govoreći na ceremoniji povodom tih događaja u utorak,  Steinmeier je naglasio da ti važni trenutci trebaju podsjetiti Nijemce da sloboda i demokracija nisu „pale s neba“ te da ih se ne smije uzimati zdravo za gotovo. 

Njemački predsjednik rekao je da Nijemci trebaju prihvatiti sram i tugu zbog žrtava, ali i poštivati pionire demokracije. 

„Izdržati tu podvojenost, nositi svjetlo i sjenu, sreću i tugu u našim srcima, dio je bivanja Nijemcem“, poručio je. 

„To je jezgra prosvijetljenog patriotizma – patriotizma tihih tonova. Umjesto trijumfa i samouvjerenosti, to je patriotizam pomiješanih osjećaja“. 

U kasnijem dijelu ceremonije najmlađa članica novog saziva parlamenta, 23-godišnja Emilia Fester iz redova Zelenih, dotakla se događaja 1918. godine. 

Citirala je socijaldemokratskog političara Philippa Scheidemanna koji je proglasio republiku: „Hohenzollerni su abdicirali. Neka dugo živi Njemačka Republika“.

Obitelj Hohenzollern njemačka je kraljevska dinastija. 

Govorila je i Margot Friedlaender, stogodišnjakinja koja je proživjela Holokaust i pogrom 1938. godine, a na pozornicu ju je dopratio sam njemački predsjednik i poslije je nazvao „blagoslovom za Njemačku“. 

Prisjećajući se studenoga 1938., Friedlaender je rekla da ju je iznenadila neuobičajeno prazna ulica na kojoj su bili samo „muškarci u omraženim smeđim uniformama“ pred uništenom židovskom imovinom. 

„Čula sam krckanje pod cipelama“, rekla je. „Stala sam na staklo razbijenih židovskih trgovina koje više nisu postojale“. 

Stogodišnjakinja je govorila o strahu i tadašnjem osjećaju bespomoćnosti: „Znali smo da je to početak nečeg puno goreg“. 

Bespomoćno se osjećao i aktivist za ljudska prava Roland Jahn kad je 1983. silom izbačen iz Istočne Njemačke, prenosi agencija dpa. 

No zato je 9. studenoga 1989., kad je iz zapadnog Berlina krenuo prema svojoj obitelji u Jeni, osjetio „dan sreće“. 

Bio je to „signal svijetu“ koji je ljudima davao hrabrost i zaključio „Diktature se mogu pobijediti“.