Crna Gora: 61 oboljeli, ako bude potrebno zatvorit će Podgoricu

Crna Gora: 61 novooboljeli, razmišljaju o zatvaranju Podgorice

Nakon što je crnogorski Institut za javno zdravstvo u nedjelju potvrdio 61 novi slučaj korona virusa u Crnoj Gori, razmišlja se o zatvaranju glavnog grada, rekao je zdravstveni izvor. 

U toj zemlji sada je zaraženih 459 što je skoro za trećinu više nego u prvom valu kada se od sredine ožujka do početka svibnja korona virsuom zarazilo 324 Crnogoraca.   

- Od 61 novootkrivenih, 46 su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva, kod 14 oboljelih se traga za izvorom infekcije, a jedan slučaj je importiran - priopćeno je iz crnogorskog Instituta za javno zdravlje.

Iako je broj oboljelih po glavi stanovnika najveći na sjeveru Crne Gore, u općinama Rožaje, Gusinje, Berane i Bijelo Polje, koje se nalaze na tromeđi Crna Gora-Srbija-Kosovo, član medicinskog stožera i direktor domova zdravlja u Podgorici Nebojša Kavarić, ne isključuje mogućnost zatvaranja glavnog grada Crne Gore, u kojem je trenutno aktivno 118 slučajeva zaraze koronavirusom.

- Epidemiološka situacija i rast broja oboljelih u Podgorici je zabrinjavajući. Ukoliko građani ne budu odgovorni i ne reduciraju svoje dnevne obaveze predložit ćemo uvođenje dodatnih mjera za područje Podgorice, ne isključujući i opciju zatvaranja glavnog grada, iako je to u u domeni epidemiološke službe - rekao je za Radio Crne Gore Kavarić.

Crna Gora se prva u Europi proglasila korona-free državom.

Ipak, nakon 42 dana bez potvrđenih novih slučajeva, virus Sars-CoV-2 u Crnu Goru donijeli su njeni državljani koji su se nakon boravka u Srbiji vratili u domovinu preko Bosne i Hercegovine, a izbjegli su odlazak u karantenu tako što graničnoj policiji nisu prijavili da su boravili u Beogradu.

Crnogorcima je za prelazak granice sa Srbijom i BiH dovoljna osobna iskaznica.

Crna Gora 1. lipnja otvorila je granice za sve države koje su imale broj aktivnih slučajeva manji od 25 na 100 tisuća stanovnika, a od 1. srpnja crnogorske granice otvorene su za sve državljane zemalja Europske Unije.

Od tada u tu zemlju ušlo je prema ranije priopćenim podacima policije, preko 350 tisuća putnika.

Otvaranje Taj Mahala odgođeno zbog korona virusa

Otvaranje Taj Mahala za turiste odgođeno je u nedjelju zbog porasta broja zaraženih korona virusom u području oko poznatog spomenika.

U Indiji je korona virus u nedjelju potvrđen kod novih 24.850 osoba, što je najveći dnevni rast od izbijanja pandemije u Indiji.

Umrlo je više od 600 osoba.

Agra, grad u kojem se nalazi Taj Mahal, i dalje je korona  virusom najteže pogođeni grad u najmnogoljudnijoj saveznoj državi Uttar Pradesh.

Vlasti u toj državi odlučile su odgoditi otvaranje Taj Mahala i drugih spomenika.

- Otvaranje tih spomenika moglo bi ubrzati širenje Covida-19 - stoji u priopćenju općinskog dužnosnika.

Prvotno je bilo očekivano da će se zaštićeni spomenici otvoriti za javnost 6. srpnja.

Španjolska u nedjelju odredila još jedno zatvaranje

Dužnosnici u sjeverozapadnoj španjolskoj pokrajini Galiciji uveli su ponovno restriktivne mjere, u svrhu suzbijanja širenja korona virusa, za područje u kojemu živi 70 tisuća ljudi, piše u nedjelju BBC.

Samo stanovnici koji putuju na posao moći će napustiti ili ući u općinu A Marina, smještenu na obali Biskajskog zaljeva, od ponedjeljka do petka.

Bit će ipak dopušteno slobodno kretanje unutar tog područja.

Dopuštena su okupljanja najviše 10 osoba u A Marini, dok je obvezno nošenje zaštitnih maski.

Dužnosnici su povezali žarište s barovima u A Marini te će barovi i restorani raditi na 50 posto kapaciteta.

Vlasti navode da je u Galiciji u nedjelju zabilježeno 258 novih slučajeva zaraze, uključujući 117 u pokrajini Lugo, gdje je smještena A Marina.

Dan ranije, u subotu, u Kataloniji je uvedena slična restrikcija na lokalnoj razini.

Pokrajinska vlada vratila je restriktivne mjere za područje regije Segria, i to za 210 tisuća stanovnika, nakon velikog porasta broja zaraženih.

U Španjolskoj je ukupno potvrđeno više od 250 tisuća slučajeva zaraze, dok je najmanje 28.385 osoba umrlo.

Stožer: U pulskoj bolnici nema proboja korona virusa

Istarski Stožer civilne zaštite opovrgnuo je u nedjelju medijske napise prema kojima su pojedini pacijenti i osoblje pulske Opće bolnice zaraženi korona virusom, poručivši da je obrađen 51 uzorak brisa, svi su nalazi negativni te nema proboja virusa u bolnicu.

Stožer je  izvijestio je kako je tijekom dana obavljena epidemiološka obrada i izvid sukladno Protokolu zaštite bolničkog sustava.

- U Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije ispitan je 51 uzorak brisa te su svi negativni, nema novooboljelih. Nema nikakvih promjena u radu i funkcioniranju zdravstvenih ustanova u Istarskoj županiji u odnosu na prethodno razdoblje - izvijestio je načelnik županijskog Stožera Dino Kozlevac.

Naime, iz nekoliko izvora pojedinim medijima je potvrđena informacija kako su otkazani svi operacijski zahvati upravo zbog zaraze COVIDOM-19.

- Molimo građane da ne nasjedaju na takve priče već da isključivo slušaju upute županijskog Stožera civilne zaštite - poručio je načelnik Kozlevac. 

Znanstvenici: Korona virus se prenosi zrakom, traže od WHO-a promjenu preporuka

Stotine znanstvenika tvrde kako postoje dokazi da korona virus u manjim česticama u zraku može biti zarazan te su pozvali WHO da promjeni svoje preporuke, objavio je New York Times.

WHO navodi da se korona virus prvenstveno širi s osobe na osobu kapljičnim putem, iz nosa i usta zaražene osobe prilikom kihanja, kašljanja ili govora.

U otvorenom pismu WHO-u, koje potpisnici planiraju objaviti u znanstvenom časopisu idućeg tjedna, 239 znanstvenika iz 32 zemlje navelo je dokaze koji pokazuju da manje čestice mogu biti zarazne, piše New York Times.

Svejedno je prenosi li se koronavirus većim česticama nakon kihanja ili manjim česticama koje nastaju disanjem, korona virus se prenosi zrakom i može zaraziti ljude kada ga udahnu, navode znanstvenici.

Međutim, WHO navodi da dokazi o prijenosu zrakom nisu uvjerljivi.

- Pogotovo smo u posljednjim mjesecima nekoliko puta istaknuli da smatramo kako je moguća transmisija zrakom, ali za to ne postoje čvrsti, ili čak, jasni dokazi - kazala je Benedetta Allegranzi, direktorica programa WHO-a za prevenciju i kontrolu infekcija.