Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242

Na osobni zahtjev razriješen pomoćnik ministrice Prskalo

Na zatvorenome dijelu sjednice Vlada je u četvrtak na osobni zahtjev razriješila pomoćnika ministrice znanosti i obrazovanja Vladu Prskala...

Zagreb: Na 209. sjednici Vlade o poduzetim mjerama protiv koronavirusa
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
10 komentara

Radi isteka mandata s danom 4. ožujka Vlada je razriješila te ponovno imenovala, s danom 5. ožujka, članicu Upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ivana Vargašević Čonka, kao predstavnicu Ministarstva financija, te članicu Upravnog vijeća Hrvatskih voda Bernardicu Rubčić.

Imenovani su predsjednik i članovi Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo. Predsjednikom, koji je po položaju ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, imenovan je Alen Tahiri.

Članovima, kao predstavnici nadležnih tijela državne uprave utvrđenih Odlukom o osnivanju Stalnog povjerenstva, imenovani su Andreja Metelko-Zgombić, Žarko Katić, Dunja Magaš, Majda Burić, Marija Pletikosa, Ivana Franić, Tomislav Dulibić, Nikolina Klaić, Ivica Poljičak, Tomislav Boban, Nikola Mažar, Zvonko Milas, Helena Beus, Danijela Gaube, Marina Nekić, Jelena Pavičić Vukičević i Dunja Kuhar.

Razriješen je dio dosadašnjih članova i zamjenika članova Savjeta za razvoj civilnoga društva te su imenovani novi. Razriješeni su Tomislav Đidara, član, Sanjica Kiš, zamjenica člana, Katarina Ivanković Knežević, članica, Miroslav Smetiško, zamjenik članice, Karlo Ressler, član, Vesna Lendić Kasalo, članica, te Stela Fišer Marković, zamjenica članice.

Kao predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ureda predsjednika Vlade i Ureda za udruge imenovani su: Sanjica Kiš, članica, Vedran Soldo, zamjenik članice, Dragan Jelić, član, Vicko Mardešić, zamjenik člana, Ivana Penić, članica, Helena Beus, članica, te Vesna Lendić Kasalo, zamjenica članice.

U ovoj godini planira se prijam 915 novih djelatnika u vojsku

U ovoj godini u Hrvatsku vojsku bit će primljeno 915 novih djelatnika s tržišta rada temeljem javnog natječaja, a 711 već zaposlenih osoba promijenit će postojeću statusnu kategoriju, potvrdila je Vlada

Vlada je, naime, usvojila Plan prijma osoblja za ovu godinu u Hrvatsku vojsku te Plan promjena kategorija postojećega vojnog osoblja, a njima se nastavlja proces prijma vojnika, dočasnika i časnika u službu radi pomlađivanja kadrova i održavanja brojčane veličine vojske.

U Financijskom planu Ministarstva obrane za ovu godinu osigurana su sredstva za provedbu Plana i procijenjen je bruto trošak rashoda za novozaposlene u iznosu od 51,36 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Dodatka I. Kolektivnom ugovoru (KU) za znanost i visoko obrazovanje, te imenovala svoj pregovarački odbor.

Dana 27. ožujka, naime, istječe rok od 15 mjeseci na koji je sklopljen sporazum o Dodatku I. KU-a.

Njime je uređen dodatak na plaću (u iznosu od 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama), za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada (izloženost velikom riziku od opasnosti, štetnosti i naporu u smislu ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje).

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je do sada sve funkcioniralo prema odredbama Dodatka I. te očekuje da će se pregovori "brzo riješiti" i da će biti dogovorena njegova daljnja primjena.

Suglasnost HŽ Putničkom prijevozu za nabavku 11 elektromotornih vlakova

Vlada je u četvrtak dala suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIMA o nabavi 11 elektromotornih vlakova - pet vlakova za gradsko-prigradski promet i šest za regionalni promet, ukupno vrijednih 57,2 milijuna eura.

HŽ Putnički prijevoz je prikupio ponude komercijalnih banaka i EUROFIMA - Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala.

Kao najpovoljnija je odabrana ponuda EUROFIMA u ukupnom iznosu zajma od 57,2 milijuna eura, s fiksnom kamatnom stopom 0,60 posto, proviziju od 0,05 posto godišnje i trošak 0,59 posto godišnje, a otplata zajma je jednokratna, nakon 15 godina.

EUROFIMA će financirati nabavku vlakova, a za isporučene vlakove HŽ Putnički prijevoz prenosi pravo vlasništva na EUROFIMA-u, s tim da se nakon ispunjenja svih obveza u cijelosti od strane HŽ Putničkog prijevoza, pravo vlasništva nad vlakovima prenosi na HŽ Putnički prijevoz, navodi se u odluci.

EUROFIMA je osnovana Konvencijom o osnivanju EUROFIMA - Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, kojoj je Hrvatska pristupila 1994. godine.

HŽ Putnički prijevoz je još 2014. godine, temeljem suglasnosti Vlade, zaključio s HBOR-om ugovor o kreditu od 816,2 milijuna kuna, čime je nabavljen 21 motorni vlak i realizirana prva faza cijelog projekta nabave 44 vlada, sukladno programu restrukturiranja, a ovime se nastavlja s realizacijom tog programa. 

- Nastavkom projekta, odnosno nabavkom novih 11 elektromotornih vlakova za Hrvatsku i za nacionalnog prijevoznika HŽ Putnički prijevoz stvorit će se preduvjeti za pružanje kvalitetnije usluge javnog prijevoza putnika modernim vlakovima po visokim europskim standardima, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je da Hrvatska iščekuje pozitivni odgovor Europske komisije za nabavku 21 novog vlaka, ukupno vrijednih 1,2 milijarde kuna, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. 

"S ta dva postupka krenut ćemo u nabavku ukupno 32 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz, čime bi se modernizirao i obnovio  vozni park", zaključio je Butković. 

Za program izravnih plaćanja za 2019. godinu 2,87 milijardi kuna

Vlada je u četvrtak donijela uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2019. godinu, za što je ukupno osigurano 2,87 milijardi kuna. 

To je šest posto više sredstava nego za 2018. godinu, kada je omotnica bila 2,71 milijardu kuna, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Podsjetio da se ovakva uredba donosi od 2013. godine, pri čemu se udio iz državnog proračuna iz godine u godinu smanjuje, dok se istovremeno povećava udio iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (ERJP). Tako će se 2022. godine program u cijelosti financirati iz EFJP.

Od ukupnog iznosa omotnice u iznosu od 2,87 milijardi kuna, iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) na raspolaganju je 2,35 milijardi kuna, a iz državnog proračuna planirano je 519,7 milijuna kuna.

- Dio financijskih sredstava već je isplaćen krajem prošle godine, a ostatak će biti isplaćen u dvije rate, tijekom veljače i ožujka te zadnji dio u svibnju ove godine, naglasio je Tušek.

Naime, krajem prošle godine je već isplaćen iznos od 1,3 milijardi kuna, a sljedeći obroci će se isplatiti tijekom veljače i ožujka kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, te u svibnju.

Za osjetljive sektore u poljoprivredi 121 milijun kuna

Vlada je danas donijela i odluku o Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za ovu godinu, za što je osiguran iznos od 121 milijun kuna.

Programom se provode mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, uzgoj rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

Ukupna financijska sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu, kao i u projekcijama proračuna za 2021. i 2022. godinu.

Do kraja rujna ministarstva trebaju dostaviti prijedloge pravnih osoba od posebnog interesa za RH

Vlada je u četvrtak prihvatila kriterije za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za RH, slijedom čega nadležna ministarstva do kraja rujna trebaju Ministarstvu državne imovine dostaviti prijedloge za taj popis, a prihvatila je i uvođenje obveze organiziranja i pohađanja treninga za predstavnike države u nadzornim i revizijskim odborima.

Utvrđivanje kriterija za definiranje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku određeno je i Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu, podsjetio je ministar državne imovine Mario Banožić i naglasio da se pravnim osobama od posebnog interesa za RH smatraju one tvrtke koje prema vlasničkom udjelu, tržišnom udjelu u ekonomiji, teritorijalnom značaju, broju zaposlenika i dodanoj vrijednosti koju ostvaruju pridonose ostvarivanju strateških gospodarskih i/ili socijalnih ciljeva.

Da bi neka pravna osoba mogla biti utvrđena pravnom osobom od posebnog interesa za državu mora biti zadovoljen jedan od pet općih kriterija. 

Prvi je kriterij da je njihova osnovna djelatnost upravljanje općim dobrima od interesa za RH, koja su utvrđena posebnim propisima, a Banožić pojašnjava da je riječ o vodama, šumama, poljoprivrednim zemljištima, pomorskom dobru, cestama, željeznicama i sl. 

Drugi je kriterij da upravlja, održava i unapređuje infrastrukturu i distribucijske mreže u kojima fizička infrastruktura predstavlja prirodni monopol, zbog čega se konkurencija na tržištu ne može razviti, a riječ je o prometu, elektroničkim komunikacijama, energetici i sl. 

Treći je kriterij da je pravna osoba davatelj univerzalne usluge koja se obavlja kao javna usluga sukladno zakonodavstvu EU i RH, kao što su proizvodnja i distribucija električne energije, poštanske usluge, elektroničko-komunikacijske usluge i sl. 

Četvrti je kriterij da su obveznici primjene zakonskih ili podzakonskih akata kojima je cilj smanjenje energetskog siromaštva i zaštita ugroženih potrošača.

Peti je kriterij da njihova osnovna djelatnost ima poseban značaj za RH, a odnosi se na upravljanje nekretninama i drugom imovinom u vlasništvu RH, pružanje usluga isključivo za nadležna tijela javne uprave, obrambenu industriju, proizvodnju i distribuciju nafte i plina, medicinske proizvode, elektroničku komunikaciju, financije, bankarstvo, informatiku, igre na sreću, turizam, cestovni, željeznički, zračni i pomorski promet.

Ako, pak, neka pravna osoba ne ispunjava ni jedan od općih kriterija, ministar ističe da se u obzir mogu uzeti i dva posebna kriterija - pozitivan financijski učinak tih pravnih osoba na državni proračun te njihov značaj i veličinu udjela na tržištu.

- Nadležna ministarstva temeljem ove odluke Vlade do kraja rujna Ministarstvu državne imovine dostavljaju prijedlog pravnih osoba koje bi trebale biti uvrštene na taj popis ili brisane s njega. Ministarstvo državne imovine je dužno po zaprimanju tih prijedloga formirati listu pravnih osoba od posebnog interesa za RH i predložiti Vladi da je usvoji, rekao je Banožić. 

Vlada je danas prihvatila i prijedlog o utvrđivanju obveze organiziranja i pohađanja treninga predstavnika RH u nadzornim i revizijskim odborima u pravnim osobama od posebnog interesa za državu, kao i u svim drugim pravnim osobama kojima sukladno zakonu upravljaju Ministarstvo državne imovine i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Radi se, objašnjava Banožić, o programima treninga razvijenim u sklopu projekta "Jačanje stručnosti nadzornih i revizijskih odbora u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu", financiranom sredstvima Programa potpore strukturnim reformama, a koji vodi Služba za potporu strukturnim reformama EU, čiji su korisnici Ministarstvo državne imovine i CERP.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message