U paklu droge: Hrvati već počinju sa samo 16 godina...

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u izvješću o drogama u Hrvatskoj za prošlu godinu bilježi trend porast ovisnika o psihostimulansima, a prvi put su objavili podatke o broju ovisnika u prometnim nesrećama.

U Hrvatskoj je prošle godine bilo 7157 ljudi koji su se liječili od ovisnosti o drogama, a od toga se 5773 bore protiv ovisnosti o opijatima (heroin, kokain...) – stoji u Izvješću o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj 2017. godine. Izvješće koje su pripremili su stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ukupni broj ovisnika je malo veći od godine ranije, kad je bilo 7106 ovisnika, ali bitno manji od rekordne 2013. godine, kad su zabilježili 7857 ovisnika.

- Taj pad može se objasniti dijelom smrtnošću jer opijatni ovisnici su uglavnom starija populacija i dugo su u sustavu, a dijelom valom iseljavanja. Dio njih se liječi vani u komunama, nakon čega ostaju u tim zemljama, a dio ih je otišao i s iseljeničkim valom u inozemstvo – objašnjava dr. Davor Moravek, psihijatar koji se desetljećima bavi problematikom ovisnosti.

Objašnjava i kako je skrb u liječenju opijatnih ovisnika vrlo dobra jer podaci pokazuju kako najčešće umiru od bolesti s kojima se nosi opća populacija, a životni vijek im je tek malo skraćen. Ističe kako su prije desetak godina bilježili smrtnost od predoziranja heroinom kod stotinjak ovisnika, a danas je taj broj sveden na minimum. Lani su zbog predoziranja heroinom umrla tri ovisnika, šest ih se predoziralo metadonom i jedan kanabinoidima. Nitko u ovisničkoj populaciji nije umro od side, a 13 ih je umrlo od hepatitisa C. U izvješću HZJZ-a ove godine prvi put donose i podatke o ovisnicima koji su sudjelovali u prometnim nesrećama, pa je tako vidljivo da je lani šest ljudi preminulo u nesreći u automobilu, tri na motociklu, a dva čovjeka kao biciklisti ili pješaci. Za troje preminulih nisu utvrdili vrstu vozila. Zbog nespretnog pada umrlo je dvoje ljudi.

Izvješće pokazuje da prvo eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima počinje u dobi od 16 godina, i to se nije mijenjalo unazad nekoliko godina. U prosjeku prvi susret s heroinom je u dobi od 20 godina, a prvo intravenozno uzimanje heroina je oko 21. godine. Najmlađa osoba koja je koristila psihoaktivne droge ima 13 godina, a najstariji evidentirani ovisnik ima 76 godina.

Sukladno trendovima u europskim zemljama, raste broj ovisnika o psihostimulansima poput kokaina, cracka i sličnih droga.

- Lani ih je bilo 105, ove godine 111. Bit će zanimljivo vidjeti kako će županijski centri HZJZ-a odgovoriti na taj izazov – kazao je Moravek dodajući kako u navedenom izvješću ipak nedostaju detaljniji podaci o dodatnim dijagnozama za ovisnike o kanabisu.

- Broj mladih na kanabisu stagnira, a u sustavu su najčešće zato što ih je policija uhvatila s džointom pa su dobili sudsku mjeru odvikavanja. Nema podataka o psihičkim problemima proizašlima iz dugoročne konzumacije kanabisa, što u sličnim izvješćima u europskim zemljama već odavno postoji – nastavlja dr. Moravek. Objašnjava i kako se konkretnom problematikom liječenja uglavnom bave županijski centri HZJZ-a, a Vladin ured za suzbijanje zloporabe droga bavio se distribucijom novca prema udrugama koje se bave liječenjem ovisnika, pa će to sigurno moći i dalje raditi u okviru Ministarstva zdravstva, kojem je taj ured pripojen.