Neki tvrde da se to ne može, ali Rimac pokazuje da se to može. Prazan, devastiran, zapušten prostor, ( kojega nikad nitko nije tretirao kao "resurs"; taj je pojam rezerviran za more i obalu) moguće je pretvoriti u mjesto prosperiteta. A što je potrebno za to? Pamet, disciplina, marljivost i vizija. Novac onda dođe sam, pa i puno novca. A doći će i radnici. "Ukleto mjesto" novije hrvatske povijesti o kojemu je ovdje riječ, dvorac Kerestinec, čeka prilično ružičasta budućnost.
Riječ je naravno o projektu Mate Rimca koji se javio na natječaj Svete Nedjelje, gradića koji prostor iznajmljuje na 69 godina, s namjerom da na tom terenu napravi kampus koji će upošljavati 700 ljudi.
Kako sada stvari stoje, projekat proći. Natječaj je zatvoren, tvrtka Rimac automobili jedina je dala ponudu. Investicija je teška više od milijardu kuna. U zemlji koja se lagano pretvara u repliku Sicilije (na kojoj mafijaši sucima šalju bombe dok im kod nas šalju cipele i eure), Rimac radi u Kerestincu varijaciju Silicijsku dolinu za pametne automobile, bazu razvoja vozila budućnosti, električnih automobila, uključujući i one s "automatskim pilotom".
To je pravo pravcato čudo u zemlji koja uvozi, kako čitamo, "čekinje, konjsku dlaku i druge otpatke, kožu i ostale ptičje dijelove, kosti i srž rogova, paroške, kopita, nokte, pandže.." i slične, ne odveć sofisticirane proizvode kojima su raspolagala još i tržišta pećinskih ljudi.
Mlađim ljudima prošlost dvorca u Kerestincu, katkad slavna, češće turobna, nije odveć poznata premda je od svih hrvatskih dvoraca to zdanje kojega su sagradili čuveni Erdödyjevi možda i najbremenitije poviješću.
Gradnja Kerestinca počela je davne 1576. godine. Pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća, čiju je prvu polovicu proživio kao otmjen, dostojanstven starac, da bi 1941. postao poprištem tragedije.
U Kerestincu i okolici dogodio se te godine najveći veliki pomor hrvatske lijeve inteligencije.
Dr. Vladko Maček osnovao je, uz asistenciju Ivana Šubašića, logor Kerestinec 31. ožujka 1941. godine, pa u njega zatvorio više od stotinu najuglednijih članova partije za koje je policija znala. Unatoč molbi sa raznih mjesta, Maček i Šubašić nisu htjeli osloboditi zatočene komuniste i ljevičare, pa su oni u zatvoru dočekali ustašku vlast.
Nakon noćne likvidacije ustaškog agenta Ljudevita Tiljka, ustaše su za odmazdu 8. srpnja strijeljali desetoricu logoraša. Nakon tog strijeljanja, Kominternin čovjek u Zagrebu Josip Kopinič na svoju je ruku, s Gradskim komitetom Zagreba organizirao bijeg preostalih logoraša. Bijeg je, međutim, bio nemarno pripremljen, pa su svi koji su pobjegli, njih više od stotinu, ubijeni. Tom prilikom likvidiran je cvijet hrvatske lijeve inteligencije - čak 75 ljudi. Kerestinec je bio zadnji dom narodnog heroja Divka Budaka, heroine Kate Dumbović, Božidara Adžije, Ognjena Price, Otokara Keršovanija, Titova vozača Branka Maleševića, i mnogih drugih.
Između dva rata dvorac je vegetirao da bi 1992. opet bio iskorišten kao zatvor za ljude koji su radili ili se sumnjalo da su radili za neprijateljsku stranu. "Crna mrlja na ovu velebnu građevinu bačena je i početkom 90.-ih, kada je Kerestinec postao ozloglašeno mjesto u koje su dovodili ratne zarobljenike, koji su tamo bili brutalno mučeni u crnoj sobi, izloženi svakakvim poniženjima, a zarobljene žene bile su i seksualno zlostavljane" upisala je jedna posjetiteljjica u Knjizi dojmova.
"Zvali su ga Konačište ratnih zarobljenika. Zbog svih tih događaja, neki smatraju da dvorac Kerestinec nikada neće biti mirno mjesto, već će zauvijek ostati zavijen tišinom i jezom kada mu se približite."
Nakon toga, u dvorcu je bila uskladištena Vjesnikova arhiva (još jedan naš mrtvi kapital) da bi, nakon njena preseljenja u HDA, dvorac početo propadati. Ovo je šansa da zablista u novom ruhu. To je zaštićeni spomenik kulture prvog reda, i obnovljen bi postao turističkom mekom zagrebačke periferije. A u srcu te "Meke" stajat će nova, čista industrija.
Električni automobili su budućnost, o tome nema spora. Kia i Hyundai digli su cijelu Slovačku koja je prije dvadeset godina debelo zaostajala za Hrvatskom; sada Hrvatska zaostaje za Slovačkom.. Ta je zemlja danas jedna od vodećih u svijetu kad je riječ o autoindustriji. Po glavi stanovnika oni su svjetski prvaci, a Mate Rimac mogao bi Hrvatsku pogurati prema vrhovima, kao ozbiljnijeg igrača na tržištu kojemu će samo nebo biti granica. Jer, svi motori na fosilnu goriva u perspektivi će biti zamijenjeni električnima.
Rimcu na ruku ide i mladost i otvorenost lokalnih vlasti za njegove ideje.
Čini se da tu nema, ili bar ne u standardnoj mjeri, klasičnih hadezeovih formula "imal mene tute", "reci, kaj bi ti štel" i "ja tebi ti meni". Čelnici Svete nedelje znaju da će od milijardu kuna teške investicije, i zapošljavanja sedam stotina novih radnika (a tu treba uračunati i članove njihovih obitelji) cijelo mjesto - i inače propulzivno – doživjeti renesansu. Svi će od toga imati koristi.
Naravno, ne treba se radovati dok ne čujemo "zadnji sučev zvižduk", ali ako ova priča bude uspješna, bit će recept za cijelu zemlju.
