'Vlada pruža ruku solidarnosti, blokiranima će život biti lakši'

Vlada je na sjednici donijela mjere koje bi trebala olakšati probleme blokiranih građana i to kroz tri zakona.

- Mjere bi trebale smanjiti broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema onih građana, koji su blokirani duže od tri godine ta blokada obustavila putem Fine. Naravno, sam dug u tom konkretnom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši - poručio je premijer Plenković. 

Naveo je kako izmjene Zakona o stečaju potrošača bi uz, pristanak svakog, omogućio da se problem riješi na kvalitetan način i u primjerenom roku. 

- Ovim pružamo ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i obveze koje su preuzete moraju ispunjavati i plaćati. Ovo nije potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, međutim kako imamo oko 326.000 ljudi koji su blokirani moramo učiniti nešto kako bi smanjili taj broj i kako bi olakšali život našim sugrađanima koji su zapali u probleme - kazao je Plenković. 

Ministar financija Zdravko Marić naveo je kako dug blokiranih iznosi 42 milijarde kuna na što treba dodati i preko 21 milijardu kuna kamata. 

- Predvidjeli smo da će Vlada biti prva ta koja će dati obol početku rješavanja ovog problema, ali nastojimo pri tome ne poslati krivu poruku, jer se sve obveze i dugovi moraju podmirivati - podcrtao je ministar financija. 

Plan Banskih dvora je jednokratan otpis dugova do 10.000 kuna po dužniku. Riječ je o dugovima prema državi i prema procjenama na naj način odblokiralo bi se 7000 ljudi. U drugoj skupini, koja ne otpisuje dugove po automatizmu, su lokalna samouprava i ostali vjerovnici od financijskih institucija do teleoperatera.

- One samostalno odlučuju koliki iznos će otpisati. Apeliramo na njih da slijede primjer države kako bi se pomoglo blokiranima. Imamo poticajnu mjeru za njih tako da im se do 10.000 kuna im se priznaje kao porezno priznati rashod - izvijestio je Marić. 

Na preostali dio blokade, navodi, predviđena je mogućnost traženja reprograma ili obročne otplate duga do maksimalno 60 mjeseci odnosno pet godina, koji se odnose na dugove preko 500.000 kuna.

Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima  kojim se ograničava trajanje ovrhe, ali samo za građane.  

- Ako se u roku od tri godina dug ne naplati od ovršenika u roku od tri godine od primitka u Finu te ako šest mjeseci nije bilo nikakve naplate s računa ovršenika, Fina prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i to automatizmom. Važno je  napomenuti da tim činom dug ne prestaje nego samo prestaje ovrha - naveo je Marić koji je napomenuo da bi se time pomoglo 71.000 građana s dugom od 32 milijarde kuna. 

Izmjene Zakona o stečaju potrošača, za koji se očekuje da bi na snagu trebao stupiti do kraja godine, koji imaju dug do 20.000 kuna dulje od tri godine. Zakon predviđa ubrzani stečajni postupak kako bi dobili priliku podmiriti svoje dugove.  

- Postavljalo se često pitanje guramo li mi nekoga u stečaj potrošač bez njegove volje. To nije točno. Građani imaju mogućnost to odbiti i od postupka nema ništa - poručio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.     

Nakon što zažive prethodne dvije mjere iz resora Ministarstva financija, Bošnjaković vjeruje da će u ovu kategoriju rješavanja problema u bržem stečajnom postupku ući od 100.000 do 120.000 građana. 

- Zašto nam je važno da prvo zažive ove mjere iz resora Ministarstva financija? Nekome kome bude otpušten dug do 10.000 kuna, a on da je danas dužan 30.000 kuna on će nakon tih mjera doći u kategoriju na koji se odnosi ovaj zakon - rekao je. 

Bošnjaković: Uvodimo ubrzani stečaj za 100.000 blokiranih

Rješavanje problema blokiranih pitanje je i na koje su resorni ministri Zdravko Marić i Dražen Bošnjaković odgovarali prije sjednice Vlade. Na pitanje šalje li Vlada jednokratnim oprostom duga do 10.000 kuna krivu poruku i to građanima koji uredno podmiruju svoje obveze, ministar Marić je uzvratio:

- Dobro pitanje. Iskreno se nadam, iako su i prethodni pokušaji bili vjerujem u istoj nadi, da će ovo biti zadnji puta da se tako nešto zakonski mora regulirati  i donositi - rekao je.

Marić je podsjetio kako problem blokiranih nije nastao preko noći i isto tako se ne može riješiti jednokratnom mjerom, no želja Vlade je ovom mjerom pomoći građanima, koji su ne svojom krivnjom upali u poteškoće.  

- Nastojali smo biti koliko je moguće uravnoteženi - poručio je ministar financija. 

Osvrnuo se i na mjeru vezanu za obustavu ovrhe od Fine koje su starije od tri godine te je napomenuo da je njihova naplata zanemariva i iznosi 1,19 posto. 

- Iako se ovrha briše, dug ne prestaje. Ne možemo samo tako potezom pera sve otpisati i oprostiti. Vjerovnik će u tom slučaju imati mogućnost putem drugih instrumenata pokrenuti ovrhu. Ako to čini ponovno u Fini morat će predujmiti troškove - kazao je Marić.  
Upitan je li predsjednica svojim stalnim kritikama natjerala Vladu na ove mjere, Marić je uzvratio: 

- Mi smo u programu Vlade i predizbornog programu najavili mjere pomoći. Nema nikakvih tjeranja, ultimatuma. Vlada je vrlo svjesna svih izazova u društvu i gospodarstvu - kazao je Marić. 

Ministar Bošnjaković napomenuo je da mjera ubrzanog stečaja potrošača nije privremena mjera. Nas pitanje hoće li neki građani to zloupotrijebiti uzvratio je da vjerovnicima ostaje mogućnost naplate duga.

Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do veće kvalitete usluga

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a po riječima ministra turizma Garija Cappellija, očekuje se da će donošenjem tih promjena doći do podizanja kvalitete usluga i standarda objekata u domaćinstvu, ravnopravnog položaja iznajmljivača i ugostitelja, veće zaštite potrošača i većeg prihoda od iznajmljivača.

Prijedlogom izmjena zakona, kazao je Cappelli, uređuje se način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Naime, važeći zakon, ocjenjuje se, u nekim je dijelovima nedorečen, odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva i konkurentnost hrvatskog turizma.

Osnovne  izmjene koje se predlažu su usklađivanje standarda objekata za privatne iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sa sada važećim istoimenim Pravilnikom čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

Oni koji neće podnijeti zahtjev moći će nastaviti pružati usluge bez prava korištenja oznake kategorije, kazao je ministar.

U ovom trenutku broj objekata koji su kategorizirani je 99.158, kazao je Cappelli te dodao kako je to 56 posto kapaciteta hrvatskog turizma u obiteljskom smještaju.

Proces ima za cilj ujednačavanje standarda na tržištu i višu kvalitetu smještaja u domaćinstvu, a procjenjuje se da je takvih koji moraju neke izmjene izvršiti između 15 i 20 tisuća u roku od 4 godine.

Prijedlogom zakona daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.

Isto tako, omogućava se uređenje nove vrste objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za robinzonski smještaj koji do sada nisu bili zakonom regulirani.

Zakonom se propisuje da iznajmljivači mogu uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta.

Problem smještaja sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova riješit će se na način da se to neće smatrati pružanjem ugostiteljske usluge smještaja ukoliko koriste vlastite prostorije, odnosno na takav se smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona.

Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, tj. propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.

Prihvaćeni programi za veću dostupnost kredita za ruralni razvoj

 Vlada je u četvrtak prihvatila dva programa vezana uz ruralni razvoj - za odobravanje pojedinačnih jamstava te mikro i malih zajmova, koji se većinom financiraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a cilj im je smanjiti kamatne stope i tražene instrumente osiguranja te povećati dostupnost kredita poljoprivrednicima.

Program “Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj“ će subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektora putem financijskih institucija omogućiti jamstvo za pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga u skladu s uvjetima Programa ruralnog razvoja.

Program je većim dijelom financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, iz kojeg je osigurano 114 milijuna kuna. Iz državnog proračuna osigurano je 20,1 milijun kuna ili 15 posto ukupne alokacije sredstava, kazao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Predviđeno je odobravanje pojedinačnih jamstava do najvišeg iznosa 1,3 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti.

Svrha tog programa je smanjenje kamatne stope te smanjenje traženih instrumenata osiguranja, a s ciljem poticanja aktivnosti financijskih institucija odnosno osiguranja veće dostupnosti kredita i ostalih oblika financiranja.

"Ovim programom je definirana mjera pojedinačnih jamstava za investicijske kredite u kojem je najviša stopa jamstva 70 posto glavnice kredita, izuzev mladih poljoprivrednika i mljekarskog sektora kojima je moguće odobriti jamstvo do 80 posto glavnice kredita. Udio obrtnih sredstava u investicijskom kreditu iznosi maksimalno 200.000 eura, odnosno do 30 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, ovisno o tome koji je iznos viši. Minimalno trajanje jamstva iznosi 1 godinu, a maksimalno 15 godina", istaknuo je Horvat.

Programom "Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj", pak, omogućit će se izravna podrška za investicije mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru u skladu s uvjetima Programa ruralnog razvoja.

Program je također većim djelom financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Pritom je za mikro zajmove osigurano 37,96 milijuna kuna iz EU izvora, a iz nacionalnog proračuna 6,7 milijuna kuna, što čini 15 posto ukupne alokacije sredstava. 

Za male zajmove, pak, osigurano je 76 milijuna kuna iz EU poljoprivrednog fonda, a iz nacionalnog proračuna 13,4 milijuna kuna ili 15 posto ukupne alokacije.

Predviđeno je odobravanje malih zajmova od 25.000 eura do najviše 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i mikro zajmova od 1.000 eura do najviše 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Svrha Programa je financiranje mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata u svrhu diversifikacije poslovanja, modernizacije i proširenja postojećeg poslovanja te zadržavanje postojećih i povećanje broja novih radnih mjesta.

Uvjeti kreditiranja bit će značajno povoljniji u odnosu na tržišne uvjeta za istu kategoriju poduzetnika te će se zajmovi odobravati uz kamatne stope od 0,5 posto i 1 posto, ovisno o razvijenosti jedinice lokalne samouprave ulaganja te kamatnu stopu od 0,1 posto za mljekarski sektor.

Mali zajmovi za ruralni razvoj imaju rokove korištenja do 6 mjeseci i poček do 12 mjeseci, a rok otplate do 10 godina dok mikro zajmovi za ruralni razvoj imaju rokove korištenja do 6 mjeseci i poček do 12 mjeseci, a rok otplate do 5 godina.

Prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o udomiteljstvu

Na Vladi je u četvrtak prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o udomiteljstvu kojim će se omogućiti obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja.

Vlada očekuje da ta promjena može povećati interes za obavljanje udomiteljstva, rekla je ministrica obitelji, demografije, socijalne politike i mladih Nada Murganić.

I dalje bi bilo omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.

Donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu osigurat će se deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, neovisno o skupini korisnika.

Također bi trebao omogućiti povećanje broja udomiteljskih obitelji, regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, te uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje.

Omogućio bi i jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i povećanje naknade za rad udomitelja, te plaćanje obveznog osiguranja udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje po posebnom propisu.

Za provedbu toga zakona u državnom proračunu osigurana su uvećana sredstva u odnosu na prethodno razdoblje.

Za opskrbnine za korisnike u ovoj godini osigurano je 183 milijuna kuna, a za naknadu za rad udomitelja 45,5 milijuna kuna. Isti iznosi osigurani su i za 2019. i 2020. godinu.