Uhitili su pljaškaše grobnice u Jalžabetu iz 6. st. prije Krista

Dvojac se sumnjiči da su od početka 2013. do listopada 2016. godine u arheološkoj zoni Bistričak u Jalžabetu, nedaleko Varaždina, istraživali i obavljali arheološka iskapanja na Tulumu „Gomila“, te iz grobne komore uzeli više različitih predmeta neprocjenjive vrijednosti koji su kulturno dobro Republike Hrvatske. Tijekom pretrage domova i drugih prostorija kojima se osumnjičeni koriste, pronađeno je više desetaka raznih predmeta nalik na arheološke nalaze.

- Ne mogu točno reći što je sve ukradeno, osim da su to pokretni arheološki nalazi iz kneževe grobnice. Riječ je o predmetima od različitih materijala, kao što su jantar, keramika, kosti, i slično, odnosno ukradena je pogrebna oprema kneza iz željeznog doba. Knez čija je to grobnica, je bio osoba na samom vrhu i glavni na tom području. Takve grobnice gradile su se za osobe iznimno visokog društvenog položaja - rekao je arheolog dr. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju u Zagrebu. Objasnio je da su zaštitna istraživanja započela 2017. godine kada je otkriveno da je napravljen teški kulturocid.

- Cijelo vrijeme smo surađivali s policijom. Ukradene stvari i nemaju toliku vrijednost i nije tolika šteta, kao što su oštećenja na centralnoj komori grobnice. Oni su prodrli na 8 metara dubine i teško oštetili komoru grobnice i to je neprocjenjiva šteta - rekao je dr. Saša Kovačević, koji je voditelj istraživačkog tima na arheološkoj zoni Bistričak u Jalžabetu.

Naime, Gomila u Jalžabetu jedan je od najvećih grobnih humaka starijeg željeznog doba u Srednjoj Europi. Danas joj promjer iznosi 65 metara, sačuvana visina prelazi 8 metara. Tijekom provedbe EU projekta akronima „Iron-Age-Danube Interterreg DTP“, Institut za arheologiju proveo je istraživanja u okolici Gomile.

Zahvaljujući istraživanjima, utvrđeno je da je gigantski tumul bio okružen cirkularnim jarkom promjera preko 100 metara, širine oko 15 metara te dubine do 2 metra. Uz rubove kanala pronađene su i rupe od drvenih stupova. U isto vrijeme otkriveno je da je Gomila teško oštećena tijekom pljačke, a tragovi vandalizma su bili dobro prekriveni, zamaskiranim oknom. Tijekom zaštitnih istraživanja pronađene su velike količine spaljenih kostiju više osoba i brojnih različitih životinja. Nepoznati jalžabetski vladar ponio je u zagrobni život prestižne predmete izrađene od kosti, željeza, bronce, jantara i keramike.

Sam vladar, ljudi i životinje koje su žrtvovane tijekom pogrebnog obreda, kao i većina predmeta, spaljeni su i pohranjeni u veličanstvenoj grobnici. Tijekom starijeg željeznog doba u ovim je krajevima bilo uobičajeno spaliti pokojnika. Istaknuti pripadnici sahranjivani su u grobnice od drva i kamena nad kojima je potom nasipan umjetni brežuljak - grobni humak ili tumul.

Na širem području Bistričaka, oko 150 metara istočno od gigantskog grobnog humka Gomile, pronađeni su fragmenti kamena pješčenjaka koji su izvučeni na površinu tijekom oranja. To je potaknulo stručnjake iz Gradskog muzeja Varaždin na arheološko istraživanje grobnog humka. Tijekom tisućljeća, konstantno oranje smanjilo je prvotnu visinu tumula i povećalo njegov promjer. Pljačkaši su iskopali jedan ogroman rov kojim su se spustili do podnožja humka na dubini do 8 metara. Iz njega su počeli kopati na više strana i pipali u mraku, no srećom u svojoj nakani tek su djelomično uspjeli.

Arheolozi danas mogu sa sigurnošću reći da je u 6. stoljeću prije Krista u jednom Jalžabetu, malom podravskom mjestu, s potpuno drugačijom vizurom krajolika kakvog danas poznajemo, umrla iznimno istaknuta osoba cijele regije.