Plenković: Pozivam Srbiju da zaštiti Hrvate koji tamo žive

Na posljednjoj sjednici Vlade u ovoj godini premijer Andrej Plenković izvijestio je kako su imali 59 sjednica od kojih je tek 6 telefonskih. Napominje kako je namjerno mali broj telefonskih sjednica, jer je politika Vlade koristiti taj institut samo iznimno.

Svojim ministrima zahvalio je na angažmanu i radu te ustvrdio da su u okolnostima s kojima su bili suočeni postigli solidne rezultate na svim područjima. Izvijestio je i da je nakon rebalansa proračuna Ministarstvo financija pronašla dodatna sredstva koja će se preraspodijeliti za dugove u zdravstvu. Tako će 100 milijuna kuna ići za državne, a 97 milijuna kuna za županijske bolnice. 

- Prva smo Vlada koja je više od milijardu i 300 milijuna kuna alocirala za zdravstvo. To znači da smo vodili  odgovornu fiskalnu politiku i pokazali smo da smo spremni uloviti se u koštac s problemima - izjavio je premijer.

Osvrnuo se i smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. koje je na sjednici donijela Vlada. Izvijestio je kako se za zapošljavanje dodjeljuje 1,6 milijardi kuna za aktivne mjere zapošljavanja. Od resornog ministra Pavića i Zavoda za zapošljavanje očekuje da javnost već sutra temeljito predstave ovaj paket mjera.

Plenković je osudio i napad na Hrvatske u Sonti. 

- Osuđujem napad na Hrvate u Sonti. Ministrica Pejčinović Burić i MVEP uložili su prosvjednu notu i pozivamo Srbiju da zaštiti svoje građane hrvatske nacionalnosti koji žive u Srbiji - istaknuo je Plenković.

Plenković je još jednom progovorio o odnosima sa Slovenijom te ponovio da očekuje konstruktivan dijalog oko rješavanja graničnog pitanja.

- Sukladno međunarodnom pravu arbitražna presuda ne može se prevoditi bez privole obije strane. Očekujem od Slovenije da se suzdrži od jednostranih poteza kako bi se izbjegli bilo koji mogući incidenti - zaključio je. 

Macan novi premijerov savjetnik?

Vlada je izvan snage stavila Odluku o obavljanju poslova odnosa s javnošću. Tu odluku donijela je Vlada Zorana Milanovića 2012. godine, a njom je bilo zabranjeno državnim i javnim institucijama angažiranje stručnjaka i tvrtki za obavljanje poslova odnosa s javnošću.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je kako se od tada do danas uvelike promijenile okolnosti te da je Hrvatskoj na raspolaganju cijeli niz europskih strukturnih investicijskih  fondova koji se mogu koristiti te da postoji potreba da se o tim mogućnostima puno bolje komunicira i izvijesti javnost. Napomenula je i da je Vlada u svom programu stavila naglasak na aktivno djelovanje i informiranje građana oko svih reformskih poteza, ali i gospodarske aktivnosti. 

- Bez obzira na to što se ova odluka stavlja izvan snage treba reći da će postojati obveza tijela javne vlasti i ustanova da u angažiranju stručnjaka i tvrtki za obavljanje poslova odnosa s javnošću izvijeste Vladu odnosno nadležna ministarstva - rekla je ministrica. 

Neslužbeno se u Vladi moglo čuti da će Krešimir Macan biti imenovan savjetnikom premijera nakon Nove godine. 

Vlada je odobrila i gotovo 100 milijuna kuna žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017. godini. Novac će biti raspodijeljen u 19 županija.

Zakonom o kreditnim institucijama dodatno se uređuju ovlasti HNB-a i zaštita potrošača

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama, kojima se dodatno uređuju ovlasti Hrvatske narodne banke (HNB) i detaljnije uređuje zaštita potrošača.

To predstavlja daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva, pri čemu se dodatno uređuje ovlast središnje banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti.

Predloženim zakonom detaljnije se uređuje provođenje Uredbe EU o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa.

Osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ovim izmjenama zakona se dodatno uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija, predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija, predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim HNB može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, detaljnije se uređuje zaštita potrošača, predlaže se HNB-u proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica itd.

U odnosu na prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, konačni prijedlog zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu kroz više članaka.

Glavne su novine, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, da se uvjeti za primjerenost u članstvu uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija usklađuju s onima koje su propisali europski regulatori bankarskog i nebankarskog sustava.

- Dorađen je i članak koji propisuje obvezu kreditnih institucija da obavijeste potrošača o otplati cjelokupnog kredita - kazao je Marić. 

Tako su, između ostalog, definirane potrebne kompetencije svim članovima uprave i nadzornog odbora, preciziran je postupak redovne likvidacije kreditne institucije, propisane su obveze kreditne institucije za obavještavanjem potrošača u različitim situacijama, dorađene su odredbe koje se odnose na mjere sprječavanja pranja novca itd.

Produljen rok početka rada EKO bilančne grupe

Vlada je donijela Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojom je produljen rok za ispunjenje obveze opskrbljivača električne energije i početka rada EKO bilančne grupe.

Uredbom se mijenja odredba Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojom je propisana obveza opskrbljivača električne energije da preuzmu ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača od operatora tržišta električne energije, sukladno njihovu udjelu na tržištu za električnu energiju isporučenu do 31. prosinca 2016. godine, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kune po kilovatsatu.

Izmijenjene su i odredbe Zakona kojima je propisano da EKO bilančna grupa započinje s radom najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.

Budući da trenutno nisu utvrđeni drugi modeli financiranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije po poticajnim cijenama, a kako bi se spriječile povrede ugovornih obveza koje HROTE ima na temelju sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora, Uredbom je utvrđeno produljenje roka za ispunjenje obveze opskrbljivača električne energije i početka rada EKO bilančne grupe, najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

Novi zakon o tržištu kapitala polovicom veljače iduće godine

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila uredbu o izmjenama Zakona o tržištu kapitala, kojom se u zakonodavstvo uvodi europska direktiva o tržištu financijskih instrumenata s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti i zaštite ulagača.

Izrada novog zakona o tržištu kapitala traje već više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina, s obzirom da se radi o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Novine koje donosi ovaj prijedlog zakona u odnosu na važeći zakon prvenstveno su vezane uz usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s tzv. direktivom MiFID II. Tu je EU direktoru trebalo uvesti u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2017., no dosad je samo 11 članica EU-a to i učinilo u potpunosti, dok 11 država, uključujući Hrvatsku, još nije pronijelo tu direktivu.

No, ona će biti u zakonu, isto kao i MiFID uredba, koja će se primjenjivati od 3. siječnja, pojasnio je Marić.

"Ulažu se veliki napori kako bi se novi zakon o tržištu kapitala u što kraćem roku uputio Vladi. Očekujemo da bude na sjednici Vlade sredinom veljače", kazao je Marić.

Uzimajući u obzir predviđeni rok donošenja novog zakona o tržištu kapitala, a kako do donošenja novog ne bi nastali poremećaji na tržištu kapitala, ovom uredbom predlažu se izmjene i dopune važećeg zakona, pojasnio je Marić.   

Inače, zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga zakona o tržištu kapitala.

Pritom se ponajviše radi o većoj transparentnosti, izvješćivanju i zaštiti ulagača.

Odredbama zakona uređuje se područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, uvjeti za organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva i burze, uređena su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, postupak nadzora od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te suradnja nadležnih tijela.

U odnosu na važeći Zakon, dodatno se uređuje područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice.

Uveo bi se institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unapređuje se zaštita ulagatelja s ciljem jačanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju.

Veći regulatorni zahtjevi

Uveli bi se veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem.

S ciljem povećanja transparentnosti, povećale bi se obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Također, postrožile bi se mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.

Transparentnost financiranja vrijednosnih papira

Vlada je danas prihvatila i konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU) o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe.

Glavni cilj Uredbe je uvesti niz pravnih obveza izravno tržišnim sudionicima zbog potrebe za povećanjem transparentnosti tržišta financiranja vrijednosnih papira, a time i cjelokupnog financijskog sustava.

Uredbom se obvezuju druge ugovorne strane u transakcijama financiranja vrijednosnih papira da pojedinosti o svim transakcijama financiranja vrijednosnih papira koje su sklopili, kao i svaku njihovu izmjenu i prekid dostavljaju trgovinskom repozitoriju koja na središnjem mjestu prikuplja i vodi evidenciju o transakcijama financiranja vrijednosnih papira, a uređuju se i pravila o ponovnoj uporabi financijskih instrumenata primljenih u okviru ugovora o kolateralu.

Članice EU trebaju osigurati postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe, u sklopu čega su dužne imenovati nacionalno nadležno tijelo koje je zaduženo za provedbu Uredbe EU.

Nadležna tijela zadužena za regulaciju financijskih institucija i tržišta kapitala u Hrvatskoj su Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).

Dodatno, određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje.

U odnosu na prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, konačni prijedlog zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu. Tako je, između ostalog, nadležnim tijelima, Hanfi i HNB-u, dodijeljena ovlast donošenja podzakonskih akata za potrebe provedbe pojedinih tehničkih standarda Uredbe.

OiV i Plinacro izuzeti od uplate dijela dobiti u proračun

Vlada je uvrstila Odašiljače i veze (OiV) i Plinacro među trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja ne moraju u državni proračun uplatiti dio dobiti ostvarene u 2017. godini.

Vlada je u svibnju donijela odluku na temelju koje većina tvrtki od strateškog i posebnog značaja za Republiku Hrvatsku u državni proračun mora uplatiti 60 posto neto dobiti ostvarene u 2017. godini. 

Današnjom odlukom OiV i Plinacro uvrštavaju se na popis društava na koje se to ne odnosi te su izuzeti od obveze uplate ukupno 134,9 milijuna kuna, pri čemu obveza Odašiljača i veza iznosi 21,6 milijuna kuna, a Plinacra 113,3 milijuna kuna.  

Vlada obrazlaže da OiV iz vlastitih prihoda i uz racionalizaciju rashoda podmiruje svoje obveze te održava stabilnost poslovanja i istovremeno ulaže u razvoj i unapređenje djelatnosti, a da bi uplata dijela dobiti nepovoljno utjecala na daljnje poslovanje i financijsku stabilnost OiV-a.

Pinacro planira ostvarenu dobit koristiti za razvoj plinskog transportnog sustava putem provedbe investicijskog plana, a zadržavanjem dobiti održava potrebnu razinu likvidnosti s obzirom na preuzete obveze i planirane projekte, smatra Vlada.

Od obveze uplate dijela dobiti u državni proračun ranije su izuzete Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Zračna luka Dubrovnik, Središnje klirinško depozitarno društvo, Zračna luka Split, Zračna luka Pula, Zračna luka Zadar, Zračna luka Zagreb, Zračna luka Osijek, Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj, HŽ Infrastruktura, MIPS (društvo kćer Hrvatske pošte), Hrvatska poštanska banka i Jadrolinija.

Iznimka je i Agencija Alan koja u proračun mora uplatiti 100 posto svoje prošlogodišnje neto dobiti.

Odobreno jamstvo za Uljanik plovidbu

Vlada je odobrila državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) i Privrednoj banci Zagreb (PBZ) za kreditno zaduženje Uljanik plovidbi po programu kreditiranja financijskog restrukturiranja po Modelu podjele rizika (MPR) 

Kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, predlaže se izdavanje financijskog državnog jamstva od 43,3 milijuna američkih dolara uvećano za pripadajuće kamate, troškove i naknade kredita, odnosno iznos jamstva kao instrument osiguranja predstavlja 80 posto ukupnog dugoročnog klupskog kredita u ukupnom iznosu 54,1 milijuna dolara.

Ovaj dugoročan klupski kredit, kako je pojsanio Marić, koristit će se do otprilike 27,09 milijuna dolara za zatvaranje preostale neotplaćene glavnice postojećeg kredita PBZ-a u cijelosti odobrenog za financiranje kupnje tankera "Champion Istra".

Iznos do 22 milijuna dolara koristit će se za djelomično zatvaranje postojećeg sindiciranog kredita odobrenog također u dolarima od strane Credit Suisse AG kao agenta i ostalih kreditora isplatom direktno u korist agenta kredita, dok će se iznos do 650 tisuća dolara koristiti za podmirenje postojećeg duga prema Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija po izdanom jamstvu za kredit PBZ-u za tanker "Champion Istra".

Davatelji kredita su HBOR i PBZ u jednakim iznosima, kazao je Marić.

Kredit je odobren na 10 godina u 40 tromjesečnih rata. Prva rata iznimno dospijeva 31. prosinca 2017.  u iznosu od 730.113 dolara. Ostale rate dospijevaju na kraju svakog kalendarskog kvartala, a prema planu otplate koji je sastavni dio indikativne ponude. Zadnja rata ('balloon' u iznosu 10,16 milijuna dolara) dospijeva 30. rujna 2027. godine.

Kamatna stopa je promijenjiva - udio PBZ-a je LIBOR-3M (USD) uvećano za pripadajuću maržu do 4,00 p.p. godišnje, a udio HBOR-a 4,00 posto godišnje, promjenjiva, u skladu s važećom odlukom o kamatnim stopama HBOR-a, te u odnosu na mogućnost dodjele državne potpore.

U obrazloženju Vladine odluke navodi se i kako bi ovo zaduženje omogućilo Uljaniku značajno refinanciranje financijskih kreditnih obveza vezanih uz financiranje izgradnje navedenih brodova, odnosno plaćanje primopredajnih rata.

Novim kreditnim zaduženjem osigurani su bolji uvjeti financiranja radi smanjenja tekućih obveza zbog duže ročnosti otplate kredita i smanjene kamate. Time se postiže urednost poslovanja i dugoročna opstojnost društva.

Značajne implikacije na tekuću likvidnost društva koje iz toga proizlaze otvaraju prostor razvoju novih projekata u vidu narudžbi novih brodova iz domaćih brodogradilišta i time poticanje i međunarodnu promociju hrvatskog broda, kao najsloženijeg domaćeg izvoznog proizvoda, a sve sukladno Strategiji razvoja društva do 2030. godine, zaključuje se.