Brutalan ruski udar na Sumi, ubili 9 civila. Macron: Siguran sam da će Trump reagirati...

Trump kaže da će u ponedjeljak razgovarati s Putinom i Zelenskim

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da će s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati u ponedjeljak u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.

"Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.

"Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao izbiti, završiti", napisao je Trump.

Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, priopćio je State Department.

Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je glasnogovornica ministarstva.

Državni tajnik također je ponovio poziv Trumpa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u prioćenju.

Rusija traži povlačenje Ukrajine s osvojenih područja - ukrajinski dužnosnik

Visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima u Istanbulu rekao je ranije u subotu da su ruski pregovarači zatražili da, prije nego što pristanu na prekid vatre, Ukrajina povuče svoje snage iz svih ukrajinskih područja koje svojata Moskva.

Taj zahtjev, uz ostale koji su izneseni u petak, izlazi izvan okvira nacrta mirovnog sporazuma koji je SAD predložio prošli mjesec nakon konzultacija s Moskvom.

Prvi direktni pregovori u Istanbulu između dviju strana u tri godine završili su dogovorom o razmjeni ratnih zarobljenika, bez sporazuma o prekidu vatre.

Prema ukrajinskom dužnosniku, Rusi su kao uvjete za mirovni sporazum predložili povlačenje ukrajinskih vojnika iz Donecka, Zaporižja, Hersona i Luhanska i tek nakon toga bi došlo do prekida vatre. 

Rusija većim dijelom kontrolira sve te regije, no ukrajinska vojska se još uvijek bori u nekim dijelovima. 

Moskva nadalje traži da međunarodna zajednica prizna pet područja Ukrajine kao ruska. Uz Doneck, Luhansk, Zaporižje i Hesron traži se i priznavanje Krima, anektiranog 2014., kao dijela ruskog teritorija.

U američkom prijedlogu se nalazi 'de jure' (zakonsko) priznavanje samo za Krim i 'de facto' (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom.

Moskva je tražila da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok SAD traži da Ukrajina dobije nadoknadu.

Ukrajinski dužnosnik je rekao da su ruski pregovarači te zahtjeve iznijeli verbalno, a ne napismeno.

Ukrajina je ocijenila da je ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazala da Moskva nije ozbiljna u vezi postizanja mira, a europski saveznici Kijeva traže od Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji.

Kijev i europski saveznci su sastavili alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek ona počeli pregovori. Također odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze.

Ukrajinski dužnosnik: Rusi traže povlačenje Ukrajine s osvojenih područja. Tek onda prekid vatre

Ruski su pregovarači na mirovnim pregovorima u Istanbulu zatražili da, prije nego što pristanu na prekid vatre, Ukrajina povuče svoje snage iz svih ukrajinskih područja koje svojata Moskva, rekao je u subotu visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima.

Ovdje više o temi

Njemačka najavila pojačanu kontrolu ruske "flote iz sjene" na Baltiku

Novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (Kršćansko-demokratska zajednica CDU) najavio je u subotu pojačane kontrole plovila u sklopu tzv. ruske flote iz sjene koje se smatra odgovornom za brojne sabotaže infrastrukture u Baltičkom moru.

„Mi se kao Baltička zemlja odupiremo svim silama hibridnoj opasnosti između ostalog i pojačanim patrolama na otvorenom moru. Na Baltiku je Rusija prijetnja za sve nas“, rekao je Johann Wadephul u razgovoru za dnevnik „Die Welt“.

On je rekao kako su plovila tzv. ruske flote iz sjene odgovorne za brojne sabotaže, između ostalog i na podvodnim kablovima u Baltičkom moru. Pritom se radi o brodovima, uglavnom dotrajalim tankerima, koji pod zastavama drugih država prevoze rusku naftu i tako izbjegavaju sankcije.

„Situacija se posljednjih mjeseci pogoršala: jako smo zabrinuti zbog prerezanih kablova, ometanja signala i sumnjivih brodova“, rekao je Wadephul i najavio pojačane kontrole i ovih plovila.

"Europska unija će i za ova plovila uvesti direktne sankcije“, rekao je Wadephul.

Prema informacijama ministra vanjskih poslova Letonije Baibe Brazea, Rusija preko jedne trećine svog budžeta ostvaruje izvozom nafte ovim plovilima. On je isto tako rekao da Rusija 85 nafte prevozi preko Baltika.

Ministri vanjskih poslova zemalja EU-a planiraju na svom sastanku u utorak uvođenje novog paketa sankcija za Rusiju.

Devet mrtvih u ruskom napadu. Zelenski: 'Svi ubijeni su civili, ovo je namjerno ubijanje civila'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u subotu na strože sankcije Moskvi nakon što je u ruskom napadu dronom poginulo devet putnika u putničkom kombiju na sjeveroistoku Ukrajine, samo nekoliko sati nakon što su te dvije zemlje održale prve mirovne pregovore u tri godine rata.

Ovdje više o temi

Kremlj se oglasio: Sastanak Putina i Zelenskog je moguć!

Kremlj je u subotu priopćio da bi se predsjednik Vladimir Putin mogao sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ali samo pod uvjetom da se postignu određeni dogovori.

Ovdje više o temi