Umrla je Simona Šandrić Gotovac: Liječila je papu, a kao kardiologinja je radila u Rimu

Dr Simona Šandrić Gotovac umrla je u ponedjeljak, rano ujutro, u 82. godini u Splitu, nakon kraće i teške bolesti. Bila je čuvena liječnica, specijalistica kardiologije, eho kardiologije i sportske kardiologije. Dr. Gotovac bila je dio tima vrhunskih stručnjaka koji su brinuli za zdravlje papa Ivana Pavla II. U Rimu je bila sveučilišna profesorica, primarius i voditeljica Odjela za neinvazivnu kardiološku dijagnostiku u sveučilišnoj Polikliničkoj bolnici "Agostino Gemelli", te članica Rimske akademije medicinskih i bioloških znanosti. Objavila je mnogo znanstvenih i stručnih članaka. Njeni su medicinski udžbenici tiskani u više država, od Italije do Amerike. Simona Gotovac bila je aktivna ne samo kao liječnica, nego i kao humanist: nakon smrti supruga, Vlade Gotovca, osnovala je Institut Vlado Gotovac, koji je trebao održavati sjećanje na preminulog liberala, ali održavati svježom i misao o slobodi pojedinca, zemlje i naroda.

"Gubitak je za cjelokupnu hrvatsku društvenu scenu da je Vladina ideja liberalizma, politička i humana, koja odskače od svih pojmova liberalizma i u drugim zemljama, zapravo napuštena. Upravo o tom njegovu jedinstvenom poimanju liberalizma, Fondacija Luigi Einaudi održala je 2010. znanstveni skup u Rimu. Talijanske liberale posebno je intrigirao onaj dio 'socijalno-liberalna' u nazivu stranke. U razgovorima s Vladom shvatila sam kako je njemu taj pojam socijalnog bio vrlo važan jer je bio osjetljiv na socijalne probleme i vjerovao je u socijalnu državu", rekla je u jednom intervjuu. Humanističke misli dr. Gotovac bile su jednako ljekovite kao i njezina specijalistička, vrhunska medicinska znanja.

Simona Gotovac rođena je u Sinju 19. kolovoza 1941. Studij medicine završila je u Rimu, na Fakultetu medicine i kirurgije "Agostino Gemelli" Katoličkog sveučilišta Svetog Srca. Usavršavala se u Americi, i to u vrlo širokom spektru: na medicinskom Fakultetu "Ignatio Loyola" u Chicagu specijalizirala je sportsku kardiologiju, u kojoj je postala jedan od najpriznatijih talijanskih stručnjaka, a u Indianapolisu u ehokardiografiji (ultrazvučnom pregledu srca).

Istu je disciplinu usavršavala i na čuvenoj Klinici Mayo te u Washingtonu, na Sveučilištu Georgetown. “Činjenica je da Hrvatska ne uspijeva naći pravi put da bude svoja i da raščisti s prošlošću. Neosporno je to da populistički pokreti postoje i uvijek rade samo u svoju korist, ne misleći na dobrobit vlastite domovine, nego na vlastite interese. Ali ne događa se to samo u Hrvatskoj. I u Italiji, kao i u cijeloj Europi, bude se takvi pokreti, plašeći ljude povratkom radikalne ljevice i komunizma. Ljude nije teško preplašiti, osobito u doba ekonomske i izbjegličke krize”, rekla je. “Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje” - to je Vladino uvjerenje živjela do posljednjeg trena. Mrzila je svaku isključivost.