Potvrđeno da opasni spojevi cure i u Benkovcu i Gospiću

PFAS spojevi pronađeni su u otpadu i podzemnim vodama u neposrednoj blizini ilegalnog odlagališta u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću. Međutim, dosadašnja ispitivanja pokazuju da ti spojevi nisu dospjeli u vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. U 73 do sada uzorkovana uzorka vode iz javne vodoopskrbe PFAS spojevi nisu detektirani.

Nalazi su dobiveni u sklopu vještačenja koja se provode za potrebe USKOK-a u kaznenom postupku povezanom s ilegalnim odlagalištem otpada u Bilajskoj ulici 50.

Vještaci Geotehničkog fakulteta utvrdili su prisutnost PFAS spojeva u podzemnim vodama iz mjernih bušotina, odnosno piezometara, koje se nalaze u neposrednoj blizini odlagališta. Dodatnim vještačenjem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ PFAS spojevi pronađeni su i u uzorcima otpada s iste lokacije. Spojevi pronađeni u otpadu podudaraju se s onima utvrđenima u podzemnim vodama u neposrednoj blizini odlagališta. Utvrđene koncentracije PFAS spojeva u podzemnim vodama oko odlagališta nalaze se u nižem rasponu u usporedbi s razinama onečišćenja koje se uobičajeno bilježe u podzemnim vodama u blizini odlagališta.

Nizak do zanemariv rizik za javnu vodoopskrbu

Novi nalazi ne mijenjaju dosadašnju stručnu procjenu prema kojoj je rizik da ilegalno odlagalište u Bilajskoj 50 utječe na izvore koji se koriste za javnu vodoopskrbu nizak do zanemariv.

Važno je naglasiti da se odlagalište nalazi izvan zona sanitarne zaštite i izvan slivnih područja izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu na području Ličko-senjske županije. Takvu procjenu potvrdili su vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, a na isti zaključak upućuje i dodatna analiza Hrvatskog geološkog instituta.

U okviru izvanrednog uzorkovanja do sada su analizirana 73 uzorka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava i ni u jednom uzorku PFAS spojevi nisu detektirani. Dosadašnji rezultati potvrđuju opravdanost postojećeg načina praćenja. Monitoring će se nastaviti, a njegov opseg prilagođavat će se procjeni rizika i svim novim stručnim saznanjima.

Nastavlja se kontrola vode

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavit će pratiti stanje vode iz javne vodoopskrbe te analizirati vodu iz individualnih zdenaca. O svim rezultatima javnost će biti pravodobno obaviještena. Dodatno, individualni zdenci nisu dio javnog vodoopskrbnog sustava. Prema važećim propisima u Hrvatskoj i Europskoj uniji nisu obuhvaćeni državnim monitoringom vode za ljudsku potrošnju, već su za njihovo održavanje i kontrolu odgovorni vlasnici odnosno korisnici.

Zaključno, prema svim do sada dostupnim rezultatima, voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna. PFAS spojevi nisu detektirani ni u jednom od 73 uzorka uzeta iz javne vodoopskrbe. Praćenje stanja nastavlja se, a javnost će biti obaviještena o svim novim relevantnim nalazima.

Vještaci zaključuju da se mikroplastika može širiti na dva glavna načina: vjetrom i oborinskim vodama. Sitne čestice s površine otpada mogu biti podignute i odnesene izvan odlagališta, a raspored pronađene mikroplastike podudara se s dominantnim smjerom vjetra prema sjeveroistoku. Kiša prolazi preko i kroz otpad, može ispirati sitne čestice i nositi ih niz teren. To je posebno važno zato što se kamenolom nalazi na krškom, propusnom terenu. Voda može prolaziti kroz pukotine u karbonatnim stijenama, pa vještaci kažu da se ne može isključiti daljnji prijenos mikroplastike u podzemlje. 

Dobra je vijest da mikroplastika nije pronađena 150 metara od odlagališta, gdje joj kamena barijera spriječava širenje. No ne mogu reći hoće li to tako i ostati.

Vještaci kažu da pronađena mikroplastika izvan odlagališta predstavlja lokalnu promjenu u okolišu. Mikroplastika se vrlo sporo razgrađuje, a veći komadi plastike koji još postoje u otpadu nastavit će se raspadati na manje čestice. Zato, dok otpad ostaje ondje, postoji mogućnost daljnjeg stvaranja i širenja mikroplastike.

U svom zaključku, vještaci pišu da opasnost za okoliš nije zanemariva i da se što prije lokacija treba sanirati.

Dopuna vještačenja za Benkovac zapravo odgovara na jedno glavno pitanje: je li se mikroplastika iz zakopanog otpada već proširila izvan samog odlagališta? Vještaci su zato uzeli 19 uzoraka površinskog tla na različitim udaljenostima i smjerovima oko odlagališta i pregledavali ih pod mikroskopom. Najvažniji rezultat je da mikroplastika nije ostala samo unutar odlagališta, neg je pronađena i u uzorcima uzetima izvan granica lokacije na kojoj je otpad zakopan. To znači da je barem dio sitnih plastičnih čestica već napustio prostor na kojem je otpad zakopan. Vještaci su pronašli različite plastične fragmente i sintetička vlakna. Neke čestice bile su vrlo sitne, primjerice veličine oko 50 do 100 mikrometara, dakle mnogo manje od jednog milimetra. Na nekim česticama vide se tragovi trošenja i propadanja, što upućuje na to da se veći komadi plastike s vremenom raspadaju na sve manje dijelove. Posebno je važan nalaz na sjeveroistočnoj strani odlagališta. Mikroplastika je pronađena u uzorcima koji se nalaze oko 20 do 30 metara od ruba odlagališta i na nižem terenu. Vještaci smatraju da je moguće da su čestice tamo prenesene vjetrom, ali i oborinskom vodom koja teče niz teren. 
 

Najvažniji detalji analize za Benkovac

- na lokaciji je došlo do degradacije okoliša zbog nepropisnog odlaganja velike količine otpada; 

- potvrđeno je lokalno širenje mikroplastike izvan tijela otpada, najmanje do približno 20–30 m; 

- mikroplastika je opisana kao dugotrajno, teško uklonjivo i djelomično nepovratno onečišćenje; 

- najveća dosad utvrđena šteta lokalizirana je na samoj lokaciji i u neposrednom okolišu; 

- nije utvrđeno značajno narušavanje kakvoće vode na promatranim izvorištima, ali postoji potencijal budućeg prijenosa antimona i mikroplastike kroz propusni krški sustav; 

- izvješće smatra uklanjanje otpada i sanaciju nužnima radi sprječavanja daljnje degradacije i širenja onečišćenja.

Što su točno zakopali u Benkovcu? Ima svojstvo ekotoksičnosti

Izvješće navodi da je vještačenje u Benkovcu pokazalo heterogenu mješavinu otpada različitog podrijetla, pomiješanu s kamenim i građevinskim materijalom: mineralnu i sitnu frakciju, plastiku i folije, gumu, tekstil, drvo, staklo, metal i organsku tvar; pretežito mehanički obrađen miješani otpad, kompatibilan s ostacima obrade električne i elektroničke opreme i/ili otpadnih vozila;  dijelom građevinski otpad; otpad s pojedinim fragmentima medicinskih rukavica i drugih medicinskih proizvoda, ali ne u udjelu koji bi omogućio da se cijela masa klasificira kao medicinski otpad. 

Cijela masa opisana je kao pretežito neopasan otpad, ali s elementima opasnog svojstva HP14 – ekotoksičnost. Izvješće izričito kaže da rezultat HP14 ne omogućuje da se cjelokupna masa jednoznačno klasificira kao opasan otpad