Ustavnim amandmanom ćemo ozakoniti rezultat referenduma

Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je kao "izniman" rezultat nedjeljnog referenduma u kojemu su Mađari velikom većinom odbili migrantske kvote EU-a i rekao da će čelnici EU-a morati uzeti u obzir rezultate glasovanja.

"Trinaest godina nakon što je velika većina Mađara glasala na referendumu da se Mađarska priključi EU-u, danas su se Mađari ponovno očitovali o europskom pitanju", rekao je Orban na konferenciji za novinare.

"Postigli smo izniman rezultat, jer smo nadmašili rezultat referenduma o priključenju".

Orban je rekao da će podnijeti ustavni amandman kako bi ozakonio rezultate referenduma, premda on nije valjan jer je odziv glasača bio ispod minimalnog praga od 50 posto.

Prema izlaznoj anketi koju je proveo institut Nezopont, oko 95 posto Mađara koji su izašli na nedjeljni referendum odbacilo je migrantske kvote Europske unije, ali je odziv birača bio ispod potrebnih 50 posto. Anketa, temeljena na reprezentativnom uzorku od 1000 birača, pokazala je da je oko 3,2 milijuna birača glasovalo protiv kvota, dok je samo 168 tisuća glasovalo za.

Zastupnik vladajuće stranke Fidesz Gergely Gulyas rekao je da je odziv birača bio oko 45 posto, te da je oko 95 posto izašlih odbacilo kvote.

Mađari su na referendumu odgovarali na pitanje žele li dopustiti da Europska unija odlučuje o naseljavanju nemađarskih građana u tu zemlju bez odobrenja mađarskog parlamenta.

Vlada premijera Orbana protivi se obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica osmišljenim kako bi se olakšao teret južnim članicama EU-a, a Orban je u subotu navečer još jednom pozvao birače da ispune svoju "zadaću" i pomognu vladi u borbi protiv odluka "elite iz Bruxellesa".

Izbjeglička kriza pokazala je duboku podijeljenost unutar EU-a oko toga kako bi Unija trebala izgledati. Bilo je zamišljeno da raspodjela izbjeglica pokaže na djelu europsku solidarnost, a umjesto toga sve više ukazuje na duboku podijeljenost.

Europska unija se u srpnju prošle godine obvezala da će u sljedeće dvije godine premjestiti 40 tisuća izbjeglica koji dolaze u Italiju i Grčku. Nakon toga, izbjeglička ruta sa Sredozemlja premještena je kroz balkanske zemlje pa je Komisija predložila da se u program premještanja izbjeglica uključi i Mađarska, odakle je trebalo relocirati 54.000 ljudi. Mađarska je to odbila i umjesto toga podigla žičanu ogradu i skrenula rutu preko Hrvatske i Slovenije.

U rujnu prošle godine EU se obvezala da će dodatno premjestiti 120.000 ljudi, čime se ukupna brojka za premještanje popela na 160.000 ljudi. Unutar tih 160.000 je onih 54.000 koji su trebali biti premješteni iz Mađarske.

U rujnu 2015. Vijeće EU-a prihvatilo je dvije obvezujuće odluke o uspostavi privremenog i izvanrednog mehanizma za premještanje 106.000 ljudi iz Grčke i Italije, zemalja u kojima migranti stupaju na teritorij EU-a.

Prvotni plan o premještanju 160.000 ljudi smanjen je za 54.000 tisuće jer je to broj izbjeglica koji je trebao biti premješten iz Mađarske, ali je ona odbila biti korisnikom toga mehanizma. Stoga je odluka o raspodjeli 54.000 ljudi prolongirana za kasnije.

Odluka o raspodjeli izbjeglica među zemljama članicama donesena je kvalificiranom većinom. Protiv te odluke glasovale su Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a Finska je bila suzdržana.

Ključ za raspodjelu po zemljama članicama uzima u obzir veličinu zemlje i njezinu ekonomsku snagu.