Usvojili rebalans proračuna, nikad manji javni dug: 'Ne može se govoriti o prezaduženosti'

Ukupni prihodi povećavaju se za 1,1 milijardu - sa 26,6 na 27,7 milijardu eura, a također se povećavaju i rashodi za 1,2 milijarde - s 28,1 na 29,3 milijarde eura, kazao je ministar financija Marko Primorac govoreći o rebalansu Državnog proračuna koje je Vlada na današnjoj sjednici usvojila. 

Naveo je i stavke koje u najvećoj mjeri pridonose tom povećanju. 

SJEDNICA VLADE NI OVAJ PUT NA VRIJEME: Plenković o rebalansu: Ovo je važno za usporavanje inflacije i nastavak gospodarskog rasta

- To su mirovine i mirovinska primanja u iznosu 344 milijuna eura, sanacija štete od potresa u iznosu 275 milijuna, dodatna sredstva za peti paket mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od porasta cijena u iznosu 265 milijuna eura, zaposleni, uključujući i zaposlene u osnovnim i srednjim školama, pa se osiguravaju sredstva i za isplate privremenog dodatka na plaću u državnim i javnim službama, a dodatno povećanje je 223,2 milijuna eura, naknada u cijeni goriva za HŽ i Hrvatske autoceste u iznosu 92 milijuna eura, izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala u iznosu 75 milijuna eura, doprinos RH proračunu EU - porast je 60 milijuna eura, ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda i afričke svinjske kuge u iznosu 37,9 milijuna eura, poticanje željezničkog putničkog prijevoza 35,4 milijuna - nabrojao je. 

SUTRA NOVI REBALANS Ministar Primorac o cijenama: 'Nemam vremena ići u dućan. Supruga kupuje, ne žali se'

Tu su još i dodatna sredstva za socijalne naknade u iznosu 29,8 milijuna, za besplatan obrok za učenike osnovnih škola osigurava se dodatnih 24,1 milijun eura, za financijske rashode, koji uključuju kamate, 19,7 milijuna eura, potpore županijskim upravama za ceste u iznosu 14,9 te za dodatni rodiljni dopust 14,8 milijuna eura. 

- Kada se sve to skupa zbroji, na razini opće države mi očekujemo smanjenje deficita na 0,3 posto BDP-a, to je dobro i ovo je odraz prije svega nastavka vođenja razborite fiskalne politike. U skladu s ovim rezultatom, doći će do smanjenja udjela javnog duga u BDP-u sa 68 posto na 60,7 posto i možemo konstatirati kako se ne može ni na koji način o Hrvatskoj govoriti kao o prezaduženoj državi i to je, također, potvrda našeg razboritog fiskalnog vođenja, koje će se nastaviti i dalje - poručio je. 

Mijenja se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu, dodao je. 

INFLACIJA HNB: 'Dobit bankovnog sustava porasla je za 73,2 posto'

- Planirani iznos smanjuje se za 363,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura u 2023. Planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga se smanjuje za 164,3 milijuna eura, što je prvenstveno rezultat razlike između primitaka i izdataka s osnove trezorskih zapisa, te se u 2023. mogu provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura - istaknuo je.

S druge strane, planirani iznos zaduživanja za izvanproračunske korisnike povećava se, dodao je, za 1,5 milijardi eura.