UŽIVO Konferencija 'Biram Hrvatsku': 'Povratnici su ključ za spas našeg gospodarstva'

Posebnu vrijednost konferenciji dat će upravo osobna iskustva korisnika mjere "Biram Hrvatsku“. Na drugom panelu, "Mjera Biram Hrvatsku u praksi", posvećenom iskustvima povratnika, sudjelovat će poduzetnici i stručnjaci koji su nakon života i rada u inozemstvu odlučili svoju budućnost graditi u Hrvatskoj.

Među njima je i Boris Numanović iz Nove Gradiške, koji se sa suprugom vratio iz Njemačke i pokrenuo tvrtku CROAX d.o.o., specijaliziranu za proizvodnju komunikacijske opreme i kabelskih rješenja, a već nakon pokretanja poslovanja zaposlili su dodatne djelatnike.

Sudionici će upoznati i Anu Filipović iz Novske, povratnicu iz Njemačke, koja danas razvija obrt za izradu nakita i kreativnih proizvoda Koli Art te planira nova zapošljavanja, kao i Michelle Jurić, poduzetnicu i savjetnicu koja je, nakon života u Njemačkoj i Australiji, odlučila slijediti osjećaj pripadnosti i preseliti se u Hrvatsku.

Svojom pričom o povratku korijenima, osobnom razvoju i hrabrosti za životne promjene, Michelle danas kroz Remember Her Collective i inicijativu Biram Hrvatsku inspirira druge na autentičnost, mentalno zdravlje i pronalazak vlastitog puta. Diplomirala je u području mentalnog zdravlja u Australiji te završila edukaciju iz neurolingvističkog programiranja (NLP-a), a svoje međunarodno iskustvo danas prenosi kroz rad s ljudima i zajednicom u Zagrebu.

Okupljenima će se obratiti i Aron Grubešić, v.d. ravnatelja Specijalne bolnice Medico.

Boris Numanović iz Nove Gradiške sa suprugom je 2016. godine otišao u Njemačku zbog lošije poslovne situacije u Hrvatskoj. Kao elektrotehničar brzo se snašao, napredovao u manjoj tvrtki i na kraju dobio ponudu da postane voditelj proizvodnje. Iako su planirali ostati desetak godina, odluka o povratku pala je već nakon šest i pol.

​- U tom trenu smo podvukli crtu. Otišli smo s namjerom da se vratimo. Iskoristio sam priliku i sa svojom njemačkom tvrtkom ušao u partnerstvo - ispričao je Numanović, koji je u rodnoj Novoj Gradiški otvorio tvrtku CROAX d.o.o. i danas zapošljava petero ljudi.

Za mjeru "Biram Hrvatsku" čuo je preko medija dok još nije ni razmišljao o povratku, a kad se prilika ukazala, odlučio ju je iskoristiti.

​- Naravno da je pomoglo. Naša branša je specifična i uska pa svaki iznos dobro dođe - dodao je.

Sličnu priču ima i Ana Filipović iz Novske, koja je nakon osam godina u Njemačkoj shvatila da novac ne može zamijeniti dom. Danas je vlasnica uspješnog obrta za izradu nakita i kreativnih proizvoda Koli Art.

​- Iskreno, volim reći da smo otišli iz krivih razloga, a vratili se iz pravih. Otišli smo za nekim boljim životom, ne shvaćajući da smo imali sve. Kako smo suprug i ja napredovali na poslovima, shvatili smo da što imamo više novca, postajemo sve siromašniji. Čovjek dođe do toga da u životu nema više ništa osim novca - emotivno je opisala Ana.

Nedostajala joj je, kaže, "naša slavonska zemlja", roditelji, misa na hrvatskom jeziku, kirvaj, kulen i rakija.

​- Svima nam treba novac, ali možemo ga zaraditi uvijek i vratiti se na kirvaj. Sada imamo sve, svoje konje, svoju rakiju, svoje pivo - zaključila je.

Za razliku od Borisa i Ane, poduzetnica i savjetnica Michelle Jurić nikada prije nije živjela u Hrvatskoj. Rođena je i odrasla u Njemačkoj, s 18 godina preselila se u Australiju, a na kraju je osjećaj pripadnosti potražila i pronašla u domovini svojih roditelja.

​- Stalno me pitaju: 'Zašto baš Hrvatska?'. Kao da ovdje nema mogućnosti. No, ako stalno vjerujemo u tu perspektivu, mogućnosti nam se neće ni prikazati - smatra Michelle.

U Australiji je, kaže, puno radila, studirala, imala sve što je materijalno željela, ali se osjećala usamljeno.

​- Odrasla sam u Njemačkoj, ali nikad se nisam osjećala kao da pripadam jer su uvijek govorili da si 'Ausländer'. Onda dođeš u Australiju i tamo si imigrant. Na kraju dođeš ovdje i kažu ti da si iz Njemačke. Pitala sam se gdje ja pripadam? Ovdje mi je prelijepo, nedostajala mi je ta zajednica i povezanost s ljudima - ispričala je Michelle, koja danas kroz Remember Her Collective inspirira druge, a mjera "Biram Hrvatsku" bila joj je veliko olakšanje pri pokretanju posla.

Specijalist hematologije Aron Grubešić nije koristio mjeru "Biram Hrvatsku", ali njegova priča o povratku iz Velike Britanije pokazuje da su motivi za povratak često univerzalni. U Birmingham je otišao kako bi usavršio znanje i naučio o transplantaciji matičnih stanica, što u Rijeci tada nije postojalo.

​- Otišao sam u najveći transplantacijski centar u Europi. Kada sam došao tamo, nabrijan i željan učenja, prvi put u karijeri sam bio najgori. Moj dojam je bio da plivam, da su ljudi s manje iskustva puno bolje posloženi jer imaju strukturiranu edukaciju i mentorski sustav koji kod nas ne funkcionira - iskreno je rekao Grubešić.

Ipak, hrvatski talent i snalažljivost pomogli su mu da se izbori i na kraju postane jedan od boljih u tom sustavu. Prijelomni trenutak za povratak dogodio se kada je supruga ostala trudna.

​- Do tada sam gledao isključivo stručne kriterije. Tamo bih sigurno imao sjajnu karijeru, možda i bolju, ali sigurno ne bih imao bolju kvalitetu života. Zapitao sam se kako će izgledati život mog djeteta u zemlji gdje ne poznajemo nikoga, gdje neće ići u školu na hrvatskom jeziku i neće imati cijeli sustav obitelji i prijatelja koji mi imamo ovdje - objasnio je.

Supruga se odmah vratila, a on joj se pridružio čim je mogao. Znanje stečeno u inozemstvu sada koristi za pokretanje programa transplantacije matičnih stanica u Rijeci, koji bi trebao zaživjeti već ove godine.

Kako je istaknuo Aron Grubešić, v.d. ravnatelja Specijalne bolnice Medico, prošle smo godine bili u plusu za jednog liječnika, nakon što se njih 65 odlučilo vratiti. Iako statistika od ulaska u Europsku uniju i dalje pokazuje neto minus od gotovo 700 liječnika, ovaj preokret ulijeva nadu.

- ​Ono što se dogodilo u zadnjih godinu dana je nevjerojatan trend koji se preokrenuo jer nam se po prvi put u povijesti više liječnika vratilo natrag u Hrvatsku nego što ih je otišlo - naglasio je Grubešić.

Dodao je kako gotovo 1200 liječnika koji rade u inozemstvu i dalje redovito održava svoje hrvatske licence, što sugerira da mnogi od njih razmišljaju o povratku.

Potaknut ovim pozitivnim pokazateljima, najavljen je i novi iskorak u poticanju povratka. U sklopu mjere "Biram Hrvatsku 2.0" pokreće se poseban projekt namijenjen upravo povratku hrvatskih liječnika i medicinskih sestara. Aron Grubešić, kao jedan od inicijatora, otkrio je kako je cilj pružiti konkretnu podršku medicinskom osoblju u inozemstvu.

- ​Pružit ćemo jedan institucionalni i administrativni okvir za sve naše liječnike. U suradnji s liječničkom komorom i komorom medicinskih sestara na neki način ćemo kreditirati i približiti tim ljudima sve ono što Hrvatska nudi - pojasnio je Grubešić.

On smatra da povratnici donose neprocjenjivo iskustvo iz uređenih sustava, što može potaknuti internu reformu hrvatskog zdravstva na način koji se ne može postići vanjskim pritiscima. Kao zanimljiv primjer naveo je njemačkog profesora koji trenutno uči hrvatski jezik kako bi dobio licencu za rad u Hrvatskoj, prepoznavši kvalitetu života koju naša zemlja nudi.

Svoja iskustva podijelili su i poduzetnici koji su već iskoristili postojeće mjere. Boris Numanović, koji se sa suprugom vratio iz Njemačke i u Novoj Gradiški pokrenuo tvrtku CROAX d.o.o., opisao je postupak dobivanja poticaja kao "relativno OK", pohvalivši pritom dubrovački Zavod za zapošljavanje na susretljivosti. Ipak, priznao je da je papirologija trajala nešto duže.

Povratnici se često susreću s onim što Grubešić naziva "sudarom kultura", pogotovo kada iz visoko organiziranih sustava dođu u hrvatsku realnost. S time se susrela i Michelle Jurić, poduzetnica koja se nakon života u Njemačkoj i Australiji vratila u Hrvatsku.

- ​Došla sam s australskim mentalitetom, a to je kod nas u administraciji bilo malo čudno. Ja bih vedro pozdravila s 'dobro jutro', a oni bi samo rekli 'dajte mi papir' - kroz smijeh je opisala svoje prve susrete s birokracijom.

Ana Filipović iz Novske, povratnica iz Njemačke, savjetovala je svima koji planiraju povratak da obavezno ishode obrazac PD U1 prije dolaska, jer on znatno olakšava cijeli proces. Ona je iskoristila mjeru za samozapošljavanje i danas uspješno vodi obrt za izradu nakita Koli Art.

Unatoč povremenim negativnim komentarima okoline ili birokratskim preprekama, svi sudionici su se složili da su problemi s kojima se susreću isti kao i kod svih drugih poduzetnika početnika u Hrvatskoj, a osjećaj pripadnosti i kvaliteta života nadmašili su sve izazove.

- ​Nekako se u Njemačkoj nikad nisam osjećala kao da je to moje. Uvijek si 'Ausländer', uvijek misle da nešto nije u redu s tobom, tako da se nisam tamo htjela vratiti - zaključila je Michelle Jurić.

Sudionici razgovora dijele svoja iskustva o povratku u Hrvatsku nakon života i rada u inozemstvu, ističući da su se susreli s uobičajenim poduzetničkim izazovima, ali i osjećajem olakšanja. Iako su primanja u Njemačkoj bila veća, prevagnula je želja za domovinom i spoznaja da je život jedan, a mladost kratka.

Govornici primjećuju da se trend mijenja te da sve više ljudi razmišlja o povratku, unatoč tome što su mnogi ranije tvrdili da se nikada neće vratiti. Naglašavaju važnost slušanja vlastitog srca i hrabrosti pri donošenju takve odluke, uz napomenu da država nudi određene poticaje za povratnike.

Zaključna poruka sugerira da je korisno otići u inozemstvo kako bi se upoznali drugi sustavi i stekla nova znanja. Cilj bi trebao biti povratak s tim iskustvima kako bi se zajedničkim snagama Hrvatska učinila boljim mjestom za život.

Prvi panel konferencije, "Trendovi povratka i zapošljavanja u Hrvatskoj", bit će posvećen aktualnim trendovima povratka hrvatskih državljana iz inozemstva te izazovima i prilikama vezanim za njihovo uključivanje na hrvatsko tržište rada. Razgovarat će se o iskustvima provedbe mjera, izazovima s kojima se povratnici susreću pri povratku, ali i o mogućnostima razvoja poduzetništva, samozapošljavanja i zapošljavanja u različitim sektorima. 

U panel raspravi sudjelovat će Zrinka Špoljarić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativnu industriju, obrazovanje i inovativno poduzetništvo, Hrvatska gospodarska komora, te Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Na panelu posvećenom trendovima povratka hrvatskih državljana iz inozemstva, stručnjaci iz ključnih državnih institucija i gospodarskih komora otkrili su što stoji iza sve češćih odluka o povratku u domovinu. Iako financijske potpore igraju važnu ulogu, ispostavilo se da su sigurnost, kvaliteta života i obiteljske veze presudni faktori koji Hrvate iz Njemačke, Irske i Austrije vraćaju kući, najviše u Zagreb te Osječko-baranjsku i Brodsko-posavsku županiju.

Vlada za aktivne mjere zapošljavanja izdvaja pozamašna sredstva, a prošla je godina bila rekordna s uloženih 176 milijuna eura kojima je obuhvaćeno više od 50.000 korisnika. Kako je istaknula Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, učinci su itekako vidljivi, a posebno se ističu dvije mjere.

Jedna od najuspješnijih je mjera za samozapošljavanje, koja povratnicima kroz program "Biram Hrvatsku" nudi potporu do 20.000 eura, što je među najizdašnijim potporama te vrste u Europskoj uniji. Čak 89 posto poslovnih subjekata otvorenih uz ovu mjeru i dalje uspješno posluje, a u njima je zaposleno oko 60.000 osoba. Drugi ključni alat je sustav vaučera za obrazovanje, kroz koji je prošlo gotovo 65.000 korisnika.

- Čak 84 posto korisnika u vrlo kratkom roku, svega nekoliko mjeseci po završetku obrazovnog programa, uspije se zaposliti - naglasila je Špoljarić, dodajući kako ovi podaci opravdavaju svako uloženo sredstvo.

Ipak, put do ostvarenja potpore često je popločan administrativnim izazovima. Ivana Mehle iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) slikovito je opisala s čime se suočavaju i povratnici i djelatnici Zavoda.

- ​Ono što ih muči skupa s nama jest administracija. Suočavamo se s dokumentacijom iz različitih zemalja, s raznoraznim obrascima na stranim jezicima koje doslovno 'guglamo' i prevodimo kako bismo dokazali da osoba uopće zadovoljava formalne uvjete - pojasnila je Mehle.

Problem je i sporost stranih administracija.

- ​Imamo jednu Njemačku iz koje nam obrazac PD U1 stiže i po deset mjeseci. Povratnici su svjesni te problematike pa vrlo često sjednu u auto i odu u zemlju u kojoj su do tada živjeli samo da donesu obrasce koji su im potrebni - otkrila je Mehle.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je ogroman potencijal koji leži u dijaspori, procijenivši da izvan Hrvatske živi više od četiri milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Mjere poput "Biram Hrvatsku" sada su otvorene i za potomke iseljenika koji nemaju hrvatsko državljanstvo, ali osjećaju povezanost s domovinom svojih predaka.

Magdić je uputio jasnu poruku svima koji dvoje oko povratka.

- ​Svakome bih rekao: dođi u Hrvatsku, Hrvatska te čeka, izaberi Hrvatsku - rekao je.

Naglasio je kako novac nije jedini, a često ni glavni motiv.

- ​Hrvatska je danas dobro mjesto za život. To će vam reći najveći broj Hrvata koji žive izvan Hrvatske. Neizmjerno cijene našu sigurnost, nešto čega mi koji ovdje živimo često nismo ni svjesni - rekao je Magdić.

Da priča o povratku nije samo statistika, potvrdila je Jagoda Divić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), navodeći konkretne primjere. Osječka IT tvrtka Apis, koju je osnovao povratnik, danas zapošljava stotinu inženjera. Liječnik se vratio iz Austrije i otvorio polikliniku, a liječnica iz Vancouvera danas radi u KBC-u. Tvrtka Tokić s ponosom ističe kako je zaposlila povratnika, inženjera informatike.

Divić je naglasila da se percepcija Zapada promijenila.

- ​Njemačka i Austrija više ni blizu nisu ono što su bile, ni u gospodarskom smislu ni u svjetonazorskom. Našim ljudima je to dosta bitno, kao i segment sigurnosti, zdrave hrane i života - rekla je.

Zaključila je da je odluka o povratku, posebno za obitelji, iznimno kompleksna i nadilazi visinu plaće.

-  ​Plaća je samo jedan dio. Sigurnost i hrana su im jako bitni, ali i to da im djeca odrastaju u obiteljima gdje će imati doticaj sa svojim bakama i djedovima. Oni imaju emotivnu želju za povratkom, a naš je zadatak da im pružimo podršku i budemo most prema institucijama, da osjete kako iza statistike i mailova stoje ljudi koji im žele pomoći - dodaje.

Jedan od ključnih razloga za povratak, istaknuo je Antun Trojnar, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, jest gotovo izjednačavanje plaća u Hrvatskoj s onima u zapadnim zemljama. Posebno je to vidljivo u građevinskom sektoru, gdje su iskusni majstori iznimno traženi.

​- S obzirom na to da dolazim iz građevinskog sektora, jako me veseli podatak da je najveći dio povratnika vezan uz građevinarstvo. Danas prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1550 eura, što je gotovo ista, a ponekad i veća plaća od one u Njemačkoj ili drugim zapadnim zemljama. Razlika je postala jako, jako mala - kazao je Trojnar.

Osim plaća, Hrvatska nudi i jednu neočekivanu, ali značajnu prednost. Trojnar je otkrio kako mnogi Hrvati koji rade u inozemstvu dolaze u domovinu polagati majstorske ispite jer su višestruko jeftiniji.

​- Imamo podatak da dosta ljudi iz inozemstva kod nas polaže majstorske ispite jer su puno jeftiniji. U Hrvatskoj ispit stoji 330 eura, dok je u Njemačkoj cijena, ovisno o zanimanju, od tri do šest tisuća eura. Nakon položenog ispita, odrade još možda godinu dana vani i onda se vraćaju u Hrvatsku - objasnio je.

Država povratak aktivno potiče kroz niz mjera, a najpoznatija je "Biram Hrvatsku" Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kako je pojasnila Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a, povratnici koji se odluče na samozapošljavanje mogu računati na izdašne potpore.

​- Godišnje oko 5000 osoba iskoristi potporu za samozapošljavanje, u ukupnoj vrijednosti od 45 milijuna eura. Iznosi se kreću od sedam do 20 tisuća eura, ovisno o djelatnosti, a najviše potičemo zelena i digitalna radna mjesta te građevinu i prerađivačku industriju - rekla je Mehle.

Uvjeti za dobivanje potpore su jasni: osoba u posljednje dvije godine nije smjela imati registriran obrt ili tvrtku te mora biti prijavljena u evidenciju Zavoda. Poslovni plan se detaljno vrednuje, a dodatne bodove donose radno iskustvo u traženoj djelatnosti i pokretanje posla u deficitarnim zanimanjima. Zanimljivo, za razliku od SAD-a gdje se prethodno poduzetničko iskustvo smatra plusom, u Hrvatskoj ono donosi negativne bodove kako bi se dala prilika onima koji tek ulaze u poduzetničke vode.

Rezultati ovih mjera već su vidljivi. U posljednjih pet godina broj obrta u Hrvatskoj porastao je za čak 50 posto, a danas ih je aktivno gotovo 140 tisuća.

Iako su financijski poticaji važni, sudionici panela složili su se da novac nije jedini, a često ni presudan motiv za povratak. Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasio je važnost stvaranja poticajnog i srdačnog okruženja.

​- Moramo shvatiti da su naši ljudi u svakom kontekstu naš najbolji izbor. Ne smijemo ih gledati kao posebnu kategoriju. Oni su resurs, potencijal i kapital koji donosi optimizam i obogaćuje naše društvo - istaknuo je Magdić, dodavši kako njegov ured kroz brojne programe, poput mobilne aplikacije za učenje hrvatskog jezika, radi na očuvanju veze s iseljeništvom.

​- Ljudi se žele vratiti da mogu spavati u svom krevetu, da nisu gosti i stranci u tuđoj zemlji. Vjerujte, uz posao, neprocjenjivo je imati susjeda, prijatelja, kuma ili rođaka na 500 metara udaljenosti s kojim možeš popričati o bilo čemu. To su benefiti koji nemaju cijenu - zaključio je.

Kako bi se povratak dodatno potaknuo, u pripremi su izmjene postojećih mjera, najavila je Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada. Novi program "Biram Hrvatsku 2.0" imat će širi obuhvat.

​- Do sada smo se fokusirali isključivo na samozapošljavanje. U budućnosti ćemo razmotriti mogućnosti i za one koji se neće odvažiti na poduzetnički pothvat, već će se zaposliti kod poslodavca. Fokusirat ćemo se na visokoobrazovane kadrove i deficitarna zanimanja - otkrila je Špoljarić.

Povratnici sa sobom donose i novu radnu kulturu, znanje jezika i vještine stečene na zahtjevnim zapadnim tržištima, što hrvatski poslodavci iznimno cijene, istaknula je Jagoda Divić iz Hrvatske gospodarske komore. HGK kroz svoju gospodarsku mrežu aktivno pomaže u spajanju povratnika s poslodavcima koji traže upravo takve profile radnika.

Sudionici rasprave složili su se da financijski poticaji nisu dovoljni za povratak iseljenika, već je potrebno osigurati dugoročnu perspektivu kroz rješavanje pitanja stanovanja, obrazovanja i zdravstvenog sustava. Naglašeno je kako je povratak iseljenika ključno gospodarsko i nacionalno pitanje, s obzirom na to da se 76 % poslodavaca suočava s nedostatkom kvalitetnih kadrova.

Govornici su istaknuli važnost poticanja investicija povratnika umjesto oslanjanja na jeftinu radnu snagu, najavljujući razvoj interaktivne platforme za povezivanje iseljenika i domaćih tvrtki. Zaključeno je kako povratnici nisu konkurencija već motivacija za napredak cijele države, uz nadu da će se broj povratnika u budućnosti znatno povećati.

Državni tajnik Ivan Vidiš poručio je kako je Hrvatska danas "potpuno drugačije mjesto za život i rad" nego prije desetak godina, istaknuvši snažne promjene na tržištu rada, rekordnu zaposlenost i rast interesa hrvatskih iseljenika za povratak u domovinu.

Govoreći o trendovima na tržištu rada i mjerama aktivne politike zapošljavanja, Vidić je naglasio kako je u Hrvatskoj otvoreno više od 300 tisuća novih radnih mjesta, što predstavlja jednu od najvećih gospodarskih promjena posljednjih godina.

- Hrvatska danas više nije isto tržište rada niti isto gospodarstvo kao prije deset ili petnaest godina. Imamo rekordno nisku nezaposlenost i rekordno visoku stopu zaposlenosti, a otvoreno je više od 300 tisuća novih radnih mjesta - rekao je Vidić.

Istaknuo je kako aktivne politike zapošljavanja predstavljaju jedan od ključnih alata razvoja hrvatskog gospodarstva te kako država kontinuirano ulaže u mjere samozapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja radnika.

- Danas više nije izazov samo zaposliti ljude, nego povećavati produktivnost i ulagati u razvoj kompetencija zaposlenih. Upravo zato posebno razvijamo programe cjeloživotnog obrazovanja i vaučere za obrazovanje, osobito u području digitalne i zelene ekonomije -naglasio je.

Govoreći o mjeri samozapošljavanja, Vidić je podsjetio kako je potpora nekada iznosila tri tisuće eura, dok danas doseže i do 20 tisuća eura.

- Poduzetnici koji koriste ove mjere stvaraju novu vrijednost i nova radna mjesta. Posebno nas ohrabruje visoka stopa opstanka njihovih poslovanja - rekao je.

Posebnu pozornost posvetio je programu "Biram Hrvatsku", namijenjenom povratku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema njegovim riječima, do sredine svibnja odobreno je više od 1.800 zahtjeva, a više od 1.700 osoba vratilo se iz inozemstva, ponajviše iz Njemačke, Austrije i Irske, ali i iz Kanade, Novog Zelanda i zemalja Latinske Amerike.

- Program 'Biram Hrvatsku' pokazao je da Hrvatska ponovno postaje zemlja prilike. Ljudi koji se vraćaju ne donose samo radnu snagu, nego i nova znanja, iskustva i poduzetničke modele - izjavio je Vidić.

Dodao je kako se posebno raduje povratku mladih obitelji i visokoobrazovanih stručnjaka koji svojim iskustvom mogu pridonijeti modernizaciji hrvatskog gospodarstva i društva.

- Kada se vrate vrhunski stručnjaci iz europskih i svjetskih centara, Hrvatska dobiva novu razvojnu energiju, nova znanja i nove modele rada - rekao je.

Zaključno je poručio kako je cilj državnih institucija pojednostaviti procedure, ukloniti administrativne prepreke i stvoriti osjećaj sigurnosti i dobrodošlice za sve koji svoju budućnost žele graditi u Hrvatskoj.

- Naš cilj nije samo povratak ljudi, nego stvaranje društva u kojem će oni željeti ostati, razvijati svoje obitelji i graditi profesionalne karijere - zaključio je Vidić.

Cilj ove konferencije, naravno, je predstaviti mjere aktivne politike zapošljavanja s naglaskom na mjeru. Biram Hrvatsku koja mjera je imala višestruke učinke prema povratku naših iseljenika u Republiku Hrvatsku, rekao je u uvodnim riječima ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.

POGLEDAJTE VIDEO:

Dodao je da su već 2022. godine ocijenili da se tu krije veliki potencijal, a naravno i želja Hrvata koji žive izvan Hrvatske da se vrate u Republiku Hrvatsku.

- U tom kontekstu smo mi napravili jednu mjeru usmjerenom upravo prema toj ciljanoj skupini. U ovom razdoblju kroz cijele svake godine imamo sve veći i veći broj zahtjeva i interes na dnevnoj i na dnevnoj razini za korištenje te mjere, tako da je ona do sada smo imali preko 1700 zahtjeva. Ali važno je istaknuti da u svim gospodarskim subjektima koje su osnovane radi dodatnih 2500 osoba. Naravno, ta je mjera polučila višestruke ciljeve. Naravno da je to posljedica i tržišta rada u Republici Hrvatskoj za koje možemo reći da se dosta dinamično i snažno razvija - dodao je.

Naglasio je da je Hrvatska jedna od zemalja koja je imala problem sa s visokom nezaposlenošću te da smo došli do zemlje koja je gospodarski snažna i koja traži dodatno dodatnu radnu radnu snagu.

- Sve kroz ove godine tu su pratile i politike Vlade Republike Hrvatske. Budući da smo zajedno s njima kreirali i mjere aktivne politike zapošljavanja koje su kroz ovih 10 godina prošlo preko 360.000 osoba, za što je utrošeno preko 1,5 milijardi eura. Naravno, kroz mjere aktivne politike zapošljavanja koje definiramo ih kroz različite modele mjera od potpora za zapošljavanja do obrazovanja, uključujući najpopularniju mjeru samozapošljavanja. Upravo smo u tom segmentu pronašli i jedan dio kojim možemo privući i naše Hrvate koji su odselili u Hrvatskoj, a imaju želju i ljubav prema domovini i vratiti se u Hrvatsku. Naravno da ova mjera sama za sebe može biti i ključni pokretač - rekao je.

Dodao je da se mora imati na umu da se mora graditi i druga i socijalna i komunalna infrastruktura, infrastruktura, prometna i telekomunikacijska infrastruktura kako bi oni imali isti standard življenja kao u Republici Hrvatskoj.

- To, naravno, prate i druge aktivnosti koje se tiču gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, tako da ova mjera, kad se promatra sa svim ostalim politikama, možemo reći da smo imali izvrsne situacije. Drago mi je da se ova konferencija, naravno, održava i u Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ovaj tjedan je i uoči Dana državnosti ima niz aktivnosti od obrazovnih, kulturnih i gospodarskih - rekao je.

- Promatrajući ostale aktivnosti Zavoda za zapošljavanje, moram reći da su sve ostale aktivnosti na raspolaganju korištenju, a ne samo onih koji državljana za mjerama aktivne politike zapošljavanja, nego to trebaju biti i ostale aktivnosti od korištenja, primjerice vaučera za obrazovanje učenja hrvatskog jezika do korištenja drugih mjera - dodao je.

Naglasio je da su u ovom razdoblju imali i određene na tržištu rada izvanredne situacije uzrokovane tom krizom i energetskom krizom uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu, gdje je Vlada Republike Hrvatske vrlo brzo i na kvalitetan odgovarala. Ovom prilikom se zahvalio i Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i njegovim članovima Vlade.

- Tu je s nama i gospodin, ministar i saborski zastupnik gospodin Marko Pavić, s kojim smo 2017. godine, a prije napravili ovih konstrukciju pet mjera aktivne politike zapošljavanja koje danas primjenjujemo. Naravno, tu je i ministar Ružić s kojim uspješno surađujemo i s kojim ćemo, nadam se, u budućnosti i doraditi kako ovu mjeru, a tako i područje koje će kvalitetno odražavati stanje i potrebe tržišta rada u Republici Hrvatskoj - rekao je.

Na konferenciji zamjenik državnog tajnika Dario Magdić istaknuo je važnost mjere "Biram Hrvatsku" kao ključnog alata za povratak iseljenika. Naglasio je kako povratnici donose dragocjen kapital, znanje i optimizam, čime se jača globalno hrvatsko zajedništvo i mijenja dosadašnja migracijska paradigma.

Podaci pokazuju pozitivan trend s više od 1.700 odobrenih zahtjeva za povratak, što je rezultiralo zapošljavanjem preko 2.500 osoba. Posebno je istaknuto da najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke, što korelira s podacima Državnog zavoda za statistiku o pozitivnom migracijskom saldu u posljednje dvije godine.

Magdić je zaključio kako je cilj daljnje unaprjeđenje sustava i suradnje između Središnjeg državnog ureda, Ministarstva rada i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Time se želi opravdati povjerenje iseljenika i osigurati dugoročna podrška svima koji odluče graditi svoju profesionalnu i privatnu budućnost u domovini.

Ministar Alen Ruži iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pozdravio je okupljene povratnike, poduzetnike i predstavnike ključnih institucija poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Posebno je istaknut doprinos Marka Pavića u segmentu zapošljavanja i obiteljske politike, uz naglasak na važnost medijskog praćenja ovakvih inicijativa.

Skup se održava u sklopu Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, manifestacije koja simbolizira povezanost domovinske i iseljene Hrvatske, s obzirom na procjene da izvan granica živi podjednak broj Hrvata kao i u samoj državi. Cilj konferencije je prikupljanje mišljenja i iskustava sudionika kako bi se proveo redizajn i unapređenje programa za povratnike.

Naglasio je stvaranje boljih uvjeta za uključivanje iseljenika na domaće tržište rada. Sudionici teže osiguravanju kvalitetnijeg života za sve povratnike, čime se dodatno osnažuje mjera "Biram Hrvatsku" kao ključni alat demografske i gospodarske obnove.

-  Naš cilj nije samo predstaviti mjere za povratak i zapošljavanje, nego stvoriti prostor dijaloga, susreta i razmjene iskustava. Ovaj program koncipiran je kako bismo prepoznali izazove koji su pred nama i dodatno unaprijedili uspješnost same ideje i provedbe programa - rekao je ministar Ružić.

Istaknuo je važnost dijaloga i razmjene iskustava u svrhu poboljšanja mjera za povratak iseljenika i njihov profesionalni razvoj u Hrvatskoj. Naglasio je stabilan gospodarski rast i niska stopa nezaposlenosti, uz pohvalu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na uspješnoj provedbi politika koje uključuju vaučere za obrazovanje te programe poput "Birajmo Hrvatsku".

- Vlada Republike Hrvatske kontinuirano ulaže u cjeloživotno učenje i kompetencije radnika, s posebnim fokusom na zelenu i digitalnu ekonomiju. Cilj je smanjiti administrativne prepreke i stvoriti poticajno okruženje koje obrtnicima i povratnicima nudi sigurnost, kvalitetne javne usluge i snažnu institucionalnu podršku. Danas u Hrvatskoj imamo nešto više od 63 tisuće nezaposlenih, što pokazuje stabilnost tržišta rada i visoku razinu zaposlenosti. Naše tržište rada stabilno je zahvaljujući kontinuiranom gospodarskom rastu i pravodobnim mjerama Vlade Republike Hrvatske. Mjere zapošljavanja, samozapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja imaju ključnu ulogu u povećanju zapošljivosti i prilagodbi tržištu rada. Cjeloživotno obrazovanje i razvoj kompetencija temelj su društva visokih civilizacijskih dosega - rekao je.

Najavljeno je proširenje programa kroz tri nova smjera djelovanja usmjerena na regulirane profesije poput liječnika, visokokvalificirane radnike s posebnim licencama te vrhunske talente i eksperte. Ovi povratnici donose nova znanja i prakse iz svjetskih centara, čime iznutra reformiraju sustav i doprinose ukupnom ekonomskom i demografskom razvoju zemlje.

- Mjera za povratak iseljenika nije samo gospodarska mjera. Ona ima i snažnu demografsku i društvenu dimenziju. Naš je cilj pojednostaviti procedure i ukloniti administrativne prepreke, a ne stvarati nove. Želimo našim povratnicima i poduzetnicima pružiti osjećaj sigurnosti, dobrodošlice i stvarnih mogućnosti za razvoj u Hrvatskoj. Hrvatska treba biti zemlja u kojoj ljudi vide priliku za kvalitetan život i profesionalni razvoj. Sve više naših ljudi obnavlja licence i priprema povratak u Hrvatsku. To je snažan signal povjerenja u budućnost zemlje. Povratak vrhunskih stručnjaka znači i povratak znanja, iskustva i novih modela rada. Osim postojećih programa, planiramo razvijati nove smjerove djelovanja u okviru projekta 'Hrvatska 2.0' - rekao je.

Objasnio je da se jedan od ključnih smjerova odnosi na regulirane profesije, poput liječnika i medicinskih sestara, gdje već vidimo snažan interes za povratak. Drugi smjer odnosi se na visoko kompetentne stručnjake koji žele spojiti kvalitetu života u Hrvatskoj s profesionalnim iskustvom stečenim u inozemstvu. Treći smjer usmjeren je na vrhunske talente, stručnjake i kreativce koji svojim znanjem, iskustvom i inovativnošću mogu doprinijeti razvoju Hrvatske.

- Njihov povratak ne znači samo dolazak novih ljudi, nego i dolazak novih znanja, metoda rada, iskustava i razvojnih modela - rekao je.

Sudionicima će se u uvodnim govorima obratiti Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike čime će se otvoriti ključne teme konferencije i istaknuti važnost stvaranja kvalitetnih uvjeta za povratak hrvatskih državljana iz inozemstva.

U uvodnom izlaganju o mjerama aktivne politike zapošljavanja s naglaskom na mjeru "Biram Hrvatsku" sudionicima će se obratiti Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Prvi panel konferencije, "Trendovi povratka i zapošljavanja u Hrvatskoj", bit će posvećen aktualnim trendovima povratka hrvatskih državljana iz inozemstva te izazovima i prilikama vezanim za njihovo uključivanje na hrvatsko tržište rada. Razgovarat će se o iskustvima provedbe mjera, izazovima s kojima se povratnici susreću pri povratku, ali i o mogućnostima razvoja poduzetništva, samozapošljavanja i zapošljavanja u različitim sektorima. U panel raspravi sudjelovat će Zrinka Špoljarić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za tržište rada i zapošljavanje pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativnu industriju, obrazovanje i inovativno poduzetništvo, Hrvatska gospodarska komora, te Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Posebnu vrijednost konferenciji dat će upravo osobna iskustva korisnika mjere "Biram Hrvatsku“. Na drugom panelu, "Mjera Biram Hrvatsku u praksi", posvećenom iskustvima povratnika, sudjelovat će poduzetnici i stručnjaci koji su nakon života i rada u inozemstvu odlučili svoju budućnost graditi u Hrvatskoj.

Među njima je i Boris Numanović iz Nove Gradiške, koji se sa suprugom vratio iz Njemačke i pokrenuo tvrtku CROAX d.o.o., specijaliziranu za proizvodnju komunikacijske opreme i kabelskih rješenja, a već nakon pokretanja poslovanja zaposlili su dodatne djelatnike.

Sudionici će upoznati i Anu Filipović iz Novske, povratnicu iz Njemačke, koja danas razvija obrt za izradu nakita i kreativnih proizvoda Koli Art te planira nova zapošljavanja, kao i Michelle Jurić, poduzetnicu i savjetnicu koja je, nakon života u Njemačkoj i Australiji, odlučila slijediti osjećaj pripadnosti i preseliti se u Hrvatsku. Svojom pričom o povratku korijenima, osobnom razvoju i hrabrosti za životne promjene, Michelle danas kroz Remember Her Collective i inicijativu Biram Hrvatsku inspirira druge na autentičnost, mentalno zdravlje i pronalazak vlastitog puta. Diplomirala je u području mentalnog zdravlja u Australiji te završila edukaciju iz neurolingvističkog programiranja (NLP-a), a svoje međunarodno iskustvo danas prenosi kroz rad s ljudima i zajednicom u Zagrebu. Okupljenima će se obratiti i Aron Grubešić, v.d. ravnatelja Specijalne bolnice Medico.