Sve mjere će se produžiti i ostati na snazi do 31. siječnja. To znači da do daljnjeg ostaju zatvoreni svi ugostiteljski objekti, teretane, ograničen je broj putnika u javnom prijevozu
ODLUKA STOŽERA
Božinović: Nema popuštanja mjera, produžujemo ih do 31.1.
Imajući u vidu našu situaciju koja je nešto povoljnija, ali i situaciju u Europi, gdje bilježimo nagli i ubrzani rast broja novozaraženih, zaključili smo da u ovom trenu nema utemeljenja za bilo kakvo popuštanje mjera koje su na snazi, rekao je čelnik Nacionalnog stožera, Davor Božinović i dodao:
- Sve te mjere će se produžiti i ostati na snazi do 31. siječnja - poručio je.
Imamo pozitivne trendove u ovom trenutku, naglasio je, ali još uvijek imamo visoke brojeve.
- Ne onako visoke kao što smo imali proteklih tjedana, ali ipak. Još uvijek ne možemo podvući crtu i za eventualne posljedice povećanih okupljanja za Božić i Novu godinu, ali i za vezano za situaciju s potresima - rekao je Božinović.
To znači da dalje ostaju zatvoreni ugostiteljski objekti, teretane, ograničen je broj putnika u javnom prijevozu, a na jednom mjestu i dalje se ne smije okupljati više od 10 osoba iz više od dva kućanstva. Obvezno je nošenje zaštitnih maski u zatvorenim prostorima i na javnim površinama u situacijama kada nije moguće održavati razmak. Zbog situacije s potresom ukinuli su propusnice i neće ih trenutno ponovno uvoditi.
POGLEDAJTE VIDEO: Presica Stožera
Situacija u Europi, u kojoj se zaraza rapidno širi, istaknuo je, zabrinjava.
U kojem slučaju bi se mjere popustile?
Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, istaknuo je kako su razgovarali o tome u kojem trenu bi se neke mjere mogle popustiti, no u međuvremenu se dogodio potres, koje nitko nije mogao predvidjeti, ali i pojavu novih sojeva virusa.
- Da 14 dana traje incidencija koja je niža od 300 na 100.000 stanovnika, to bi bio prvi okidač za ukidanje nekih mjera, a mi ga nismo još dosegnuli - istaknuo je dodavši kako u vidu treba imati situaciju nakon potresa, u kojoj se ljudi koji su došli pomoći, medicinske službe, ali ni stanovništvo, objektivno nisu mogli pridržavati epidemioloških mjera.
- To su situacije u kojima je teško držati se mjera, u prihvatnom centru imamo fluktuaciju ljudi koji dođu i dolaze i teško se privikavaju na to da budu odvojeni ako su pozitivni - dodao je.
Osim potresa, oboljeli u drugim zemljama koje nas okružuju dodatno pogoršavaju stvar.
- Velika Britanija ima 50-60 tisuća novooboljelih dnevno. Njemačka je zadržala svoje mjere. Slovenija, koja ima strože mjere od nas, ima ogromne broje - rekao je Capak.
U posljednja 24 sata zabilježili smo 1098 novozaraženih od 6742 testiranih.
- Prije tjedan dana smo 1170 novih slučajeva. 25. prosinca 1643. Podsjetio bih vas da smo prilikom uvođenja mjera, 27. studenog, imali više od 4000 slučajeva - istaknuo je.
Trenutna 14-dnevna stopa incidencije na 100.000 stanovnika nam je 351,8 i po tome smo na 14. mjestu od 27. zemalja EU.
- U jednom trenutku smo se nalazili čak na 26. mjestu - podsjetio je.
Što se tiče mortaliteta, nalazimo se na 20. mjestu, kaže Capak.
Zabilježen povećan broj slučajeva u Sisačko-moslavačkoj
Capak je istaknuo kako se posljedice potresa u epidemiološkom smislu već sada vide u Sisačko-moslavačkoj županiji.
- Radi se o Domu za starije, o kolektivnom smještaju i hitnim službama. Imamo danas 60 slučajeva tamo i to je prilično velika brojka - rekao je istaknuvši da se radi sve da se to ne razbukta.
- Uključujući i cijepljenje, a dodatne tranše ćemo tamo uputiti i nastojati cijepiti što veći broj stanovnika, isto tako hitnih službi, koje se nalaze na terenu. Još je relativno kratko vrijeme da bismo ocijenili u kojoj je to mjeri, ali mogu reći da imamo nešto više slučajeva - rekao je.
I ogromne količine brzih antigenskih testova, istaknuo je, poslali su u Sisačko-moslavačku kako bi se što prije detektirali novozaraženi.
Cijepljenje
Do 7. siječnja cijepljeno je 24.985 ljudi, a utrošeno je 71 posto zaprimljenog cjepiva. Capak je istaknuo kako je u Sisačko-moslavačkoj županiji do sada cijepljeno gotovo 3000 ljudi.
Europska agencija za lijekove odobrila je Modernino cjepivo, čije prve doze bi trebale doći u Hrvatsku 11. siječnja. Sve te doze će se preusmjeriti, rekao je Capak, u Sisačko-moslavačku županiju.
Jučer su se javno cijepili i ministri, njih 10 koji nisu preboljeli Covid, te predsjednik države Zoran Milanović, a Capak je istaknuo kako su time željeli poslati poruku da je cjepivo sigurno.
- Cijepljenje je jedini način kako možemo riješiti ovu pandemiju - dodao je.
Bolja situacija u bolnicama
Ministar zdravstva, Vili Beroš, govorio je o stanju u zdravstvenim ustanovama istaknuvši kako se one posljednjih dana rasterećene.
- Najveći broj hospitaliziranih imali smo 21. prosinca, do sada se taj broj smanjio za 700. Najveći broj bolesnika na respiratoru imali smo 19. prosinca, kad ih je bilo 306, a danas ih je 194. 12. prosinca smo imali najveći broj novozaprimljenih bolesnika u bolnice, kada smo ih zaprimili 383, a danas ih je zaprimljeno 215 - rekao je dodavši kako je i broj preminulih manji.
- No nema mjesta za opuštanje i popuštanje - rekao je.
Biološke bombe u blizini Covid bolnica
Upitan koliku opasnost predstavlja infektivni medicinski otpad koji se kumulira u KB Dubrava i Klinici Fran Mihaljević, koji se ne stigne dovoljno brzo odvoziti i kako riješiti taj problem, ministar Beroš je istaknuo kako radi na tome.
- Svjesni smo problema infektivnog medicinskog otpada i zbog toga sam sazvao već nekoliko sastanaka na međuresornoj razini. Sljedeći će biti idući tjedan - rekao je dodavši kako zdravstvene ustanove stvaraju veće količine otpada s obzirom na epidemiju.
- Preko 50 posto volumena se više producira nego ranije. U KB Dubrava to je otprilike tri tone dnevno - rekao je istaknuvši da svi zajedno moraju naći rješenje za taj problem, iako je to prvenstveno u domeni Ministarstva gospodarstva.
- Ne nudi nam se previše rješenja. Sagledali smo situaciju i u okolnim zemljama, no svi su suočeni s istim problemom - rekao je dodavši kako su na raspolaganju dvije opcije.
- Ili ćemo naći mjesta skladištenja na nekom drugom lokalitetu, što je opet problem za sebe i to nije dugotrajno rješenje. Ili spaljivanje, no, nažalost, spalionica opasnog otpada u RH ne postoji, stoga moramo tražiti alternativne načine. Kao mogućnost se spominje spaljivanje tog otpada na jednog lokaciji, sad je neću imenovati, međutim to nije baš laka i jednostavna odluka jer nije sukladna zakonima i pravilnicima - pojasnio je Beroš i naglasio kako treba naći dugoročno rješenje.
- Bila je ideja prije nekoliko godina da bi svaka bolnica trebala imati uređaj za zbrinjavanje takvog infektivnog medicinskog otpada do razine običnog komunalnog koje bi preuzimale druge službe. Odgovorno ću vam reći da u KB Dubrava i Fran Mihaljević, gdje se taj otpad skladišti, rade sve da to skladištenje bude adekvatno i da ne bi bilo opasno za okolinu i širenje infekcije - rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
