Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama Zakona o reviziji, Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama te odluci o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
NAKON 14-SATNE RASPRAVE
VIDEO Pratite sjednicu Sabora
Hrvatski sabor zaključio je u četvrtak u 5 sati ujutro raspravu o SDP-ovu prijedlogu da se Sabor odmah raspusti i raspišu izbori za novi saziv, o tom prijedlogu još treba glasovati, a kada će se to dogoditi za sada nije poznato. U raspravi, koja je trajala više od 14 sati, HDZ je odbio oporbeni poziv da se odmah ide na izbore, te poručio kako će izbori biti u roku i kada to odluči većina, a ne manjina.
Četiri sata nakon, počela je nova sjednica. Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o izmjenama Zakona o reviziji, Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama te odluci o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Izmjenama Zakona o reviziji dodatno se olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga.
Njima se ukida obveza pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja. Nadalje, stručne kvalifikacije stečene u Hrvatskoj ili u inozemstvu bit će priznate u pogledu izuzimanja iz djela polaganja revizorskog ispita.
Zakonskim izmjenama također se smanjuje obvezno radno iskustvo prije dobivanja odobrenja za rad revizora s pet na četiri godine, dok potvrda tijela matične države o odobrenju za rad revizora više ne mora ispunjavati uvjet od najmanje tri mjeseca starosti.
Osim toga, minimalni udio ovlaštenih revizora iz Hrvatske i Europske unije, kao članova uprave revizorskog društva, smanjuje se sa 75 na 51 posto.
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama pokazuje da je u 2022. takvo izvješće dostavilo 90,6 posto tijela javne vlasti od njih 5.875, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu.
U predmetnoj godini zaprimljeno je više od 23 tisuće zahtjeva za pristup informacijama i 335 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, što je za petinu više u odnosu na 2021. godinu.
Najveći broj zahtjeva zaprimila je Općina Seget (1.527), a kao i ranijih godina, slijede Hrvatske vode, Grad Zagreb, Općinski građanski sud u Zagrebu, Osnovna škola Šestine, Ministarstvo gospodarstva, Državni inspektorat, HERA itd.
Općina Seget apsolutni je rekorder u odbijenim zahtjevima za pristup informacijama građanima i vijećnicima u 2022. godini, ustvrdili su u četvrtak oporbeni zastupnici, istaknuvši da je to 'općina slučaj', čiji je načelnik potrošio pola milijuna kuna na hranu i piće.
- Ta općina i njezina turistička zajednica dobili su najveći broj žalbi i apsolutni su rekorder po skrivanju informacija", istaknula je Mirela Ahmetović (SDP) tijekom saborske rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu.
- Ali kako će načelnik Vinko Zulim, donedavni saborski zastupnik HDZ-a, prezentirati svojim građanima da je sposoban na hranu i piće, na žderačinu i janjetinu, potrošit pola milijuna kuna? Kako da to čovjek objavi, pa moramo imati razumijevanje za njega - ironično je kazala SDP-ova zastupnica, dodavši da je riječ o 'općini slučaju'.
Povjerenica za informiranje Anita Markić potvrdila je da se u izvješću za 2022. godinu na prvom mjestu nalazi Općina Seget u kojoj je bilo 1527 zahtjeva za pristup informacijama.
Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ napomenula je da se čak 61 posto svih povjerenikovih naloga za rješavanjem zahtjeva za pristup informacijama odnosilo na Općinu Seget i Turističku zajednicu iste općine.
- Očito nešto smrdi u općini Seget. Očito je trend kod nekih tijela javnih vlasti da se zamagli trošenja javnih sredstava, zapošljavanja po rodbinskoj i stranačkoj liniji i da se trpa javni novac u privatne džepove - izjavila je.
- Provedeni su inspekcijski nadzori, nakon kojih je ta općina počela promtnije rješavati zahtjeve - odgovorila je aktualna povjerenica Markić.
S druge strane, 37 posto tijela nije dobilo nijedan zahtjev za pristup informacijama u navedenoj godini, poručio je Dražen Bošnjaković iz kluba HDZ-a. No, priznaje da je šutnja administracije na pristigle zahtjeve problem koji se ne smije događati.
- Izvješće navodi nekoliko razloga zašto je to tako, bilo da se radi o neorganiziranosti, o nepoznavanju samog zakona, a možda se neke informacije doista žele sakriti, ali to je nemoguće jer će povjerenik, pa u konačnici i Visoki upravni sud, donijeti odluku da te informacije treba pružiti - rekao je.
Grmoja: Nemoguće je doći do do građe iz povijesnih arhiva
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja skrenuo je pozornost na nemogućnost dolaska do određene građe iz povijesnih arhiva.
- Kome se osoba koja ne može doći do dokumenata može žaliti? Kako to da Zakon o arhivskoj građi nije predvidio da se može žaliti povjerenici za informiranje - pitao je Mostov zastupnik.
Vladajućem HDZ-u Grmoja je predbacio da se ''poziva na hrvatstvo, a štiti udbaše i zatvara komunističke arhive''.
Davor Dretar (Domovinski pokret) kritizirao je financijsku transparentnost trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
- Čak 30 od 49 praćenih društava nije objavilo financijski plan ili plan poslovanja na svojim stranicama, dok popis donacija i sponzorstva nije objavilo 15 društva. To su zabrinjavajući podaci - rekao je.
Osim toga, oko 10 posto javnih tijela još nema ni vlastitu internetsku stranicu, dodao je Dretar.
Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ustvrdila je da na čelne pozicije u antikorupcijskim tijelima i uredima trebaju biti ljudi koji su spremni pružiti otpor.
- Tu ne mislima samo na DORH i USKOK, već i na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Komisija za kontrolu postupaka javne nabave i brojne druge. Trebaju nam ljudi koji su spremni 'talasati' a ne oni koji su spremni za imenovanje podviti rep - naglasila je.
Izvješće koje je predstavila povjerenica sadrži podatke o provedbi zakona koja tijela javne vlasti dostavljaju na godišnjoj razini. Obvezu dostave podataka imaju sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te pravne osobe s javnim ovlastima kao i gotovo sve jedinice lokalne samouprave.
Zakonsku osnovu dostave podataka ispunilo je 91 posto od ukupno 5875 tijela javne vlasti koja su 2022. zaprimila ukupno 23.610 zahtjeva za pristup informacijama, a dio njih zaprimio je više od stotinu zahtjeva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
