Velika odgovornost lokalnih vlasti: Nova zemljišna politika

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu na snazi je od 9. ožujka. S obzirom na obvezu da u roku tri mjeseca trebaju usvojiti programe raspolaganja za državne hektare na svom području pred općinama i gradovima pune su ruke posla. 

Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu predstavlja radikalan zaokret.  Prvi puta prednost kod zakupa državnih hektara imaju obiteljska gospodarstva  te obrti, mikro i mali poduzetnici. I to oni koji se u vrijeme objave natječaja već bave poljoprivredom najmanje tri godine.

Stočarstvo u fokusu

U fokusu je stočarstvo, ono je kotač zamašnjak poljoprivrede svih članica EU, osim u Hrvatskoj. Devastacija stočnog fonda traje još od Domovinskog rata, stoga je cilj novog zakona zemlju dati stočarima koji nemaju dovoljno hektara s obzirom na broj grla. Na listi prioriteta su i domicilnost, mladi poljoprivrednici, te obveza edukacije.

- Upravljanje zemljištem iz Zagreba pokazalo se neuspješnim, zato raspolaganje  vraćamo općinama i gradovima. Očekujem da se žurno prihvate posla, rokovi jesu kratki, no naši poljoprivrednici predugo su čekali zemljište što je utjecalo i na njihovu nekonkurentnost. Povećanje proizvodnje jedan je od ciljeva tima s kojim odrađujem mandat. Želimo imati konkurentnu, samodostatnu i pametnu poljoprivredu, kojom će se baviti educirani pojedinci, a ne oni kojima je svejedno što će proizvoditi i kakav će urod ostvariti. Od lokalne samouprave očekujem da odgovorno odradi svoje obveze i zemljište dodijeli kako to zakon određuje, kvalitetnim proizvođačima, a ne mešetarima čiji je jedini cilj zarada od potpora - poruka je ministra Tomislava Tolušića. 

Zakup na 25 godina

Zakup državnog zemljišta daje se na rok od 25 godina, uz mogućnost  produljenja na još 25 onima koji kvalitetno gospodare. Radi okrupnjavanja posjeda u kontinentalnom području na prodaju idu katastarske čestice veličine do 10 ha, u priobalnom do 1 ha. Limit za kontinentalne županije je 50, a one u priobalju 5 hektara. Jedinice lokalne samouprave mogu odlučiti i o regionalizaciji proizvodnje, odnosno koje kulture na njihovu području imaju najbolje uvjete za uzgoj, ali i ograničiti maksimalnu površinu po zakupcu kako raspoloživo zemljište ne bi dospjelo malom broju poljoprivrednika.

Videonadzor dalmatinskih šuma

Hrvatske šume i Odašiljači i veze potpisali su ugovor vrijedan 20 milijuna kuna za izgradnju sustava videonadzora šuma u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Kamere će biti postavljene na 46 pažljivo odabranih lokacija kako bi se pokrile sve kritične točke, pozicije gdje se nalaze najvrjednije šume i područja od  turističkog značaja.

Vlada u Sabor poslala zakon o HPK

Ključna novost u Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) povratak  je obveznog članstva za sve korisnike potpora, neovisno ostvaruju li ih iz državnog proračuna ili europskih fondova. Vlada smatra da HPK ne smije biti ovisna o državnom proračunu, ne trebaju je financirati porezni obveznici. Cilj je kroz obavezno članstvo obuhvatiti što više poljoprivrednika kako bi HPK imala vjerodostojnost u zastupanju njihovih interesa u kreiranju javnih politika vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj, kako na nacionalnoj tako i na razini EU. Komora danas broji oko 1.000 članova, što je u ukupnom broju gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednika tek 0,6%.  Prema podacima Agencije za plaćanja 105.000 poljoprivrednih gospodarstva korisnici su neke od potpora. Članarina je osnovni izvor financiranja budućeg rada Komore, stoji u zakonu,  a mjesečno može biti maksimalno šest kuna. Taj iznos, smatra Vlada RH, nije teret nijednom poljoprivredniku, a HPK će kroz novi zakon uz sredstva za financiranje budućih aktivnosti dobiti i neovisnost te će moći još kvalitetnije djelovati na korist svog članstva.